Ocjena: uglavnom netočno i obmanjujuće.

U dokumentarcu Replacing Europe, koji je objavio istraživački medij Muckraker, sugovornici smješteni u hotelu u Engleskoj tvrde da imaju besplatan smještaj i hranu, primaju oko 300 funti mjesečno te imaju pristup besplatnom sveučilišnom obrazovanju. Hrvatski portal Epoha prenio je te tvrdnje 18. listopada 2026. Međutim, pojedinačne izjave intervjuiranih osoba nisu dovoljne da bi se zaključilo kako takva prava i iznosi vrijede za sve tražitelje azila u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Koliku novčanu pomoć tražitelji azila doista primaju?

Prema službenim informacijama britanske vlade, tražitelji azila koji nemaju dovoljno sredstava za osnovne životne potrebe mogu zatražiti smještaj i novčanu pomoć dok čekaju odluku o svojem zahtjevu. Standardna naknada iznosi 49,18 funti tjedno po osobi u smještaju u kojem sami pripremaju hranu. Ako im smještaj osigurava obroke, naknada iznosi 9,95 funti tjedno. To potvrđuju službena stranica britanske vlade i odgovor Ministarstva unutarnjih poslova objavljen u britanskom parlamentu 1. prosinca 2025. (službeni parlamentarni odgovor).

Preračunato na prosječni mjesec, 49,18 funti tjedno odgovara iznosu od približno 213 funti, a 9,95 funti tjedno približno 43 funti. Prema tome, za osobu koja boravi u hotelu u kojem su joj osigurani obroci, redovna naknada nije oko 300 funti mjesečno, nego je znatno niža. Postoje dodatne isplate za određene životne okolnosti, primjerice trudnoću i malu djecu, kao i pomoć u posebnim slučajevima, pa se pojedinačni iznosi mogu razlikovati. Ipak, u dokumentarcu nisu predočeni dokazi koji bi objasnili kako sugovornici navodno dolaze do 300 funti mjesečno.

Jesu li smještaj i hrana besplatni?

U određenom smislu, da: osobe koje ispunjavaju uvjete mogu dobiti smještaj i, ako je riječ o smještaju s uključenim obrocima, osiguranu hranu bez izravnog plaćanja tih troškova. Međutim, troškove snosi država, odnosno financiraju se javnim novcem. Britanska parlamentarna knjižnica objašnjava da se ova pomoć prvenstveno odnosi na tražitelje azila koji nemaju dovoljno sredstava za vlastito uzdržavanje. Smještaj se dodjeljuje prema raspoloživim kapacitetima i potrebe sustava, pa korisnici u pravilu ne biraju gdje će biti smješteni. Pregled britanske parlamentarne knjižnice također navodi da su hoteli dio sustava smještaja jer potražnja nadmašuje raspoložive kapacitete drugih vrsta smještaja.

Je li tražiteljima azila dostupno besplatno sveučilišno obrazovanje?

Ni ta tvrdnja nije točna ako se predstavlja kao opće pravo. U odgovoru britanskog Ministarstva obrazovanja objavljenom u parlamentu 15. studenoga 2024. izričito se navodi da osobe koje još čekaju odluku o azilu u Engleskoj nemaju pravo na redovitu studentsku financijsku potporu. Osobe kojima je priznat status izbjeglice mogu ispunjavati uvjete za takvu pomoć, ali njihov je pravni položaj drukčiji. Odgovor Ministarstva obrazovanja.

To ne znači da tražitelji azila nikada ne mogu studirati bez plaćanja pune školarine. Pojedina sveučilišta nude posebne stipendije ili umanjenje školarine. Primjerice, Sveučilište u Manchesteru navodi mogućnost umanjenja školarine za određene studijske programe te pet stipendija Article 26 godišnje za studente koji traže azil. Takve su mogućnosti ograničene i ovise o uvjetima pojedinog programa; one ne znače da svi tražitelji azila imaju pravo na besplatno sveučilišno obrazovanje.

Zaključak

Provjereni izvori potvrđuju da britanska država može osigurati smještaj, obroke i novčanu pomoć tražiteljima azila koji ispunjavaju propisane uvjete. Međutim, službena naknada za osobe kojima su osigurani obroci iznosi 9,95 funti tjedno, a ne oko 300 funti mjesečno. Besplatno sveučilišno obrazovanje također nije opće pravo tražitelja azila, iako postoje posebne stipendije i olakšice. Budući da dokumentarac ne donosi dokumentaciju o pojedinačnim isplatama sugovornika, nije moguće utvrditi jesu li oni osobno primali neki dodatni iznos. Njihove izjave stoga ne potvrđuju širu tvrdnju da tražitelji azila u britanskim hotelima redovito dobivaju sve navedene pogodnosti.