Tvrdnja: Portal Epoha 11. listopada 2026. objavio je članak naslovljen U Njemačkoj je 87 posto ljudi za kojima su izdane potjernice migranti. Tekst navodi da se u Njemačkoj s aktivnim nalogom za uhićenje traži više od 148.000 ljudi, od kojih samo 11,2 posto ima isključivo njemačko državljanstvo.

Ocjena: Djelomično točno. Statistika je vjerno prenesena, ali naslov je pogrešno interpretira: podaci govore o stranim državljanima, a ne o migrantima.

Što kažu službeni podaci

Podaci potječu iz odgovora njemačke savezne vlade na parlamentarni upit zastupnika Alternative za Njemačku (AfD) Sebastiana Münzenmaiera, o kojem je prvi izvijestio Welt am Sonntag. Prema izvještaju Tagesspiegela (prema agenciji dpa) i Euronewsa, s otvorenim nalogom za uhićenje traži se oko 148.000 ljudi. Od toga 87,3 posto ima strano državljanstvo, 11,2 posto isključivo njemačko, a 1,5 posto njemačko uz još jedno državljanstvo.

Najbrojniji su njemački državljani (16.671), zatim Rumunji (16.123), Poljaci (12.721), Gruzijci (6.869) i Turci (6.696). Slijede državljani Bugarske, Alžira, Albanije, Ukrajine i Maroka. Brojke i postoci u članku Epohe, dakle, odgovaraju službenom odgovoru.

Zašto „strani državljanin” nije isto što i „migrant”

Ministarstvo bilježi državljanstvo osoba, a ne njihov migracijski status ni mjesto boravka. Izjednačavanje s „migrantima” stoga nema uporište u podacima:

• Velik udio čine građani EU-a. Rumunjska, Poljska i Bugarska među deset su najzastupljenijih zemalja. Njihovi državljani slobodno se kreću unutar EU-a i ne smatraju se migrantima u smislu tražitelja azila ili nezakonitih migranata, na što takav naslov obično upućuje. To u tekstu priznaje i CDU-ov Alexander Throm, ističući da su mnogi traženi iz drugih zemalja EU-a.
• Mnogi traženi ne žive u Njemačkoj. Nalozi ostaju aktivni i za osobe koje su napustile zemlju ili su deportirane, kako bi se kazna mogla izvršiti ako se vrate. To je naveo SPD-ov zastupnik Sebastian Fiedler, a Tagesspiegel također navodi da takvi nalozi mogu dulje ostati na snazi. Na popisu su i osobe koje su u Njemačkoj samo prolazile ili kratko boravile.
• Usporedba sa stanovništvom zato je problematična. Epoha uspoređuje udio stranaca među traženima s udjelom stanovnika s njemačkim državljanstvom (81 posto). No ako znatan dio traženih uopće ne živi u Njemačkoj, ta usporedba precjenjuje razliku.

Što brojka ne govori

Ukupan broj naloga ne govori koliko su teška kaznena djela iza njih. Stručnjak za kazneno pravo Michael Soiné s Europskog sveučilišta Viadrina, prema Euronewsu, upozorava da se iz ukupnog broja ne može zaključivati o sigurnosnoj situaciji, jer nalog može uslijediti i zbog neplaćene novčane kazne. Fiedler navodi da se u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji više od polovice otvorenih naloga odnosi upravo na zamjenske zatvorske kazne zbog neplaćenih novčanih kazni. Zastupnica Ljevice Clara Bünger upozorila je da ne postoje savezni podaci o razlozima zbog kojih su nalozi izdani.

Ministarstvo je naglasilo i da su podaci tek trenutačni presjek: nalozi se svakodnevno izvršavaju i brišu iz sustava, a novi se dodaju. Jedna osoba može biti upisana u sustav potraga više puta.

Epoha uz to tvrdi da je strano stanovništvo nesrazmjerno uključeno u nasilne zločine i silovanja. Taj zaključak ne proizlazi iz podataka o nalozima za uhićenje i u ovom se članku ne provjerava.

Pogreške u članku

Članak Epohe pogrešno piše imena: zastupnik AfD-a je Sebastian Münzenmaier (ne „Minzenmeier” ili „Min Sennmeier”), glasnogovornik CDU-a Alexander Throm (ne „Trom”), a predsjednik Njemačkog policijskog sindikata Heiko Teggatz (ne „Hejko Tegac”).

Zaključak

Točno je da su, prema službenom odgovoru njemačke vlade, oko 87 posto osoba s otvorenim nalogom za uhićenje strani državljani. Netočno je, međutim, nazvati ih „migrantima”: podaci ne govore o migracijskom statusu, velik dio traženih su građani EU-a, a dio njih ne živi u Njemačkoj. Podaci također ne govore o težini djela, jer se znatan dio naloga odnosi na neplaćene novčane kazne.