Prijavljuje li se doista samo 1 posto nuspojava cjepiva?

U raspravama o cjepivima često se navodi da se prijavi samo 1 posto nuspojava, pa zapravo ne znamo koliko štete i smrti cjepiva uzrokuju. Brojka potječe iz jednog američkog izvješća iz 2010. godine, ali iz njega se takav zaključak ne može izvući.

Odakle dolazi brojka od 1 posto?

Izvor je završno izvješće projekta koji je američka Agencija za istraživanje i kvalitetu zdravstvene skrbi (AHRQ) financirala u ustanovi Harvard Pilgrim Health Care. Cilj projekta nije bio izmjeriti koliko se nuspojava prijavljuje, nego izraditi računalni sustav koji bi liječnicima automatski pripremao prijave za američki sustav prijava nuspojava cjepiva VAERS. Sustav je pregledavao elektroničke zdravstvene kartone pacijenata jedne veće grupacije ordinacija.

U podacima od lipnja 2006. do listopada 2009. sustav je kod 376.452 cijepljene osobe, koje su primile oko 1,4 milijuna doza, prepoznao 35.570 mogućih reakcija, odnosno 2,6 posto cijepljenja. Među njima su i blage tegobe poput boli na mjestu uboda ili povišene temperature.

Rečenica da se prijavi manje od 1 posto nuspojava cjepiva u izvješću stoji bez navedenog izvora i bez objašnjenja kako je izračunata. Planirana usporedba s podacima iz VAERS-a nikada nije provedena, jer je suradnja s američkim Centrom za kontrolu bolesti (CDC) zapela zbog reorganizacije te ustanove.

Prijavljuju li se sve nuspojave jednako rijetko?

Ne. U pasivnim sustavima prijave šalju liječnici i građani sami od sebe, pa se mnoge reakcije propuste, ali ne podjednako. Istraživanje Rosenthal i suradnika iz 1995. godine pokazalo je da se udio prijavljenih slučajeva kretao od 72 posto za dječju paralizu nakon oralnog cjepiva protiv dječje paralize do manje od 1 posto za osip i pad broja trombocita nakon cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole. Američke zdravstvene vlasti navode da se ozbiljni događaji, a posebno smrtni slučajevi, prijavljuju znatno češće od blagih.

Zato je pogrešno jednu brojku primijeniti na sve prijave, a pogotovo na smrti. Upravo tako nastaju tvrdnje o milijunima umrlih od cjepiva, poput one američkog senatora Rona Johnsona, koju su fact-checkeri ocijenili netočnom.

Ako se mnogo toga ne prijavi, kako znamo da su cjepiva sigurna?

Prijave su samo jedan dio praćenja. Njihova svrha je rano upozoriti na mogući problem, a ne izbrojiti sve slučajeve, pa za to nije potrebno da se prijavi svaka reakcija. Kad se pojavi upozorenje, provjerava se drugim metodama: kliničkim ispitivanjima s kontrolnom skupinom i velikim studijama koje u zdravstvenim bazama podataka uspoređuju koliko se neka bolest javlja kod cijepljenih i necijepljenih osoba.

Takav sustav u praksi je otkrivao stvarne probleme. Krajem 1990-ih prijave su upozorile na opstrukciju crijeva (intususcepciju) nakon prvog cjepiva protiv rotavirusa u SAD-u, koje je potom povučeno s tržišta. Godine 2021. prijave iz više europskih zemalja dovele su do otkrića rijetkog sindroma tromboze s niskim brojem trombocita nakon cjepiva protiv bolesti COVID-19 proizvođača AstraZeneca i Janssen.

Kako je u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj sumnje na nuspojave cjepiva prate Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Prema izvješću HZJZ-a za 2024. godinu zaprimljene su 63 prijave, od kojih se 27 odnosilo na cjepiva iz programa obveznog cijepljenja. HZJZ napominje da prijava tegobe nastale nakon cijepljenja sama po sebi ne znači da ju je cjepivo uzrokovalo. Ozbiljne nuspojave šesterovalentnog cjepiva za dojenčad javljaju se u manje od 0,01 posto cijepljenih.

Kad se povezanost utvrdi, to se objavljuje. HALMED je u izvješću za 2021. godinu naveo dva smrtna slučaja nakon cijepljenja protiv bolesti COVID-19 za koje je povezanost s cjepivom ocijenjena kao vjerojatna (AstraZeneca), odnosno moguća (Janssen).

Što možemo zaključiti?

Brojka od 1 posto potječe iz izvješća o projektu koji nije bio zamišljen da mjeri prijavljivanje i koji tu usporedbu nikada nije proveo, a u samom izvješću navedena je bez izvora. Točno je da se mnoge blage reakcije ne prijave, ali ozbiljne se prijavljuju puno češće, a sigurnost cjepiva ne procjenjuje se samo na temelju prijava. Nedovoljno prijavljivanje blagih reakcija nije dokaz da se štete od cjepiva skrivaju.

Izvori

• AHRQ: Electronic Support for Public Health – Vaccine Adverse Event Reporting System (ESP:VAERS), završno izvješće (Lazarus i sur.)
• Vaxopedia: Are Fewer Than 1% of Vaccine Injuries Reported to VAERS?
• IBTimes: Fact Check o tvrdnji senatora Rona Johnsona
• Novi list: izvješće HZJZ-a o nuspojavama cijepljenja za 2024.
• Novi list: HALMED o dva smrtna slučaja povezana s cjepivima protiv COVID-19