Na društvenim mrežama kruži tvrdnja da je u uputama za većinu dječjih cjepiva, prema nekima čak oko 90 posto, smrt navedena kao moguća nuspojava te da to dokazuje kako su cjepiva već usmrtila djecu. Tvrdnja miješa dvije različite vrste podataka koje se nalaze u uputi.
Većina snimki zaslona koje se dijele na internetu potječe iz američkih uputa koje odobrava Agencija za hranu i lijekove (FDA). Te upute imaju nekoliko dijelova. Jedan opisuje nuspojave uočene u kliničkim ispitivanjima. Drugi, obično nazvan iskustvo nakon stavljanja u promet, navodi zdravstvene tegobe koje su liječnici, pacijenti ili drugi prijavili nakon što se cjepivo već počelo koristiti.
Uz taj drugi dio stoji standardno upozorenje: budući da su prijave dobrovoljne i dolaze iz populacije nepoznate veličine, nije moguće pouzdano procijeniti koliko su ti događaji česti niti utvrditi da ih je uzrokovalo cjepivo.
Štetni događaj je sve što se nekome dogodi nakon cijepljenja, bez obzira na to je li cjepivo imalo ikakvu ulogu. Nuspojava je događaj za koji postoje dokazi da ga je cjepivo vjerojatno uzrokovalo. Primjerice, uputa za jedno cjepivo protiv hepatitisa B među prijavljenim događajima navodi pásanac, iako to cjepivo ne sadrži virus koji uzrokuje pásanac. Netko je nakon cijepljenja dobio pásanac i to je zabilježeno.
Dojenčad prima mnogo cjepiva u prvoj godini života, a to je i razdoblje u kojem se javlja sindrom iznenadne dojenačke smrti (SIDS). Zato će se neke smrti slučajno dogoditi ubrzo nakon cijepljenja. Uputa za cjepivo Infanrix (difterija, tetanus, hripavac) navodi SIDS među prijavama nakon stavljanja u promet. FDA je izjavila da uvrštavanje događaja iz spontanih prijava u uputu ne znači da ga je cjepivo uzrokovalo, a istraživanja nisu pokazala veći rizik od SIDS-a nakon cijepljenja. Neke upute spominju i smrti sudionika kliničkih ispitivanja, jer se tijekom ispitivanja mora zabilježiti svaki ozbiljan događaj, bez obzira na uzrok.
Nismo pronašli izvor koji objašnjava kako je ta brojka izračunata, na koja se cjepiva ili verzije uputa odnosi ni iz koje zemlje su dokumenti. Bez toga je nije moguće provjeriti. Čak i da je točna, pokazivala bi samo koliko je često nakon cijepljenja prijavljena smrt, a ne koliko je često cjepivo nekoga usmrtilo.
Vrlo rijetko mogu i to treba otvoreno reći. Teška alergijska reakcija (anafilaksija) javlja se u otprilike jednom slučaju na milijun doza i rijetko završava smrću, što je jedan od razloga zašto se nakon cijepljenja ostaje pod nadzorom petnaestak minuta. Kad se utvrdi povezanost cjepiva i smrtnog ishoda, to se javno objavljuje. U Hrvatskoj je Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila da su 2021. godine dva smrtna slučaja nakon cijepljenja protiv bolesti COVID-19 ocijenjena kao vjerojatno ili moguće povezana s cjepivom. Takvi slučajevi pokazuju da sustav praćenja istražuje prijave, a ne skriva ih.
Smrt navedena u uputi za cjepivo znači da je nakon cijepljenja prijavljen smrtni slučaj, a ne da ga je cjepivo uzrokovalo. U samoj uputi piše da se iz takvih prijava ne može utvrditi uzročna veza. Cjepiva mogu uzrokovati rijetke ozbiljne reakcije, ali pojava neke riječi u regulatornom dokumentu nije dokaz o tome koliko se to često događa.