“Nizozemski sud razmatra tužbu protiv Billa Gatesa, Alberta Bourle, Marka Ruttea i drugih zbog navodnog namjernog obmanjivanja građana o sigurnosti i učinkovitosti cjepiva protiv covida-19.”
Rasprava u građanskoj parnici povezanom s cijepljenjem protiv bolesti COVID-19 održana je 22. listopada 2026. u Leeuwardenu. Međutim, sud još nije utvrdio da su tuženici obmanuli građane niti da su cjepiva prouzročila zdravstvene probleme tužitelja. Ranije sudske odluke o saslušanju stručnjaka također su važne za razumijevanje postupka, ali ne predstavljaju konačnu odluku o odgovornosti. Izvorni članak prenosi stvaran događaj, ali ga prikazuje kroz interpretacije tužitelja i njihova odvjetnika koje nisu potvrđene sudskim zaključkom.
Što se provjerava?
Portal Provjeri.net objavio je 23. listopada 2026. članak u kojem se rasprava održana dan ranije u nizozemskom Leeuwardenu prikazuje kao važan korak prema utvrđivanju odgovornosti države, bivšeg premijera Marka Ruttea, Billa Gatesa, izvršnog direktora Pfizera Alberta Bourle i drugih osoba za navodnu obmanu građana tijekom pandemije bolesti COVID-19. Tužitelji traže naknadu štete i tvrde da su bili dovedeni u zabludu u vezi s cijepljenjem. Izvorni članak naglašava mogućnost saslušanja stručnjaka pod prisegom te tumači pitanja sutkinje kao znak da se postupak pomiče prema sadržajnom razmatranju njihovih tvrdnji.
Što je sud doista potvrdio?
Sud Noord-Nederland službeno je najavio raspravu za 22. listopada 2026. u okviru građanske parnice povezane s cijepljenjem protiv bolesti COVID-19. U objavi navodi da tužitelji traže odštetu jer smatraju da su ih tuženi obmanuli i potaknuli na cijepljenje. Službena najava također potvrđuje da je sud omogućio praćenje rasprave putem prijenosa uživo. Izvor: sud Noord-Nederland.
Da je rasprava održana potvrđuje i izvještaj nizozemske novinske agencije ANP od 22. listopada 2026. Prema izvještaju, odluka o tome jesu li država i neki drugi tuženici obmanuli tužitelje očekuje se najranije 9. prosinca 2026., a moguće tek krajem veljače 2027. U trenutku objave članka, dakle, nije postojala konačna sudska odluka o osnovanosti tužbe. Izvor: ANP, preneseno na portalu Ditjes en Datjes.
To je ključna razlika: održavanje rasprave znači da sud razmatra predmet, a ne da je potvrdio optužbe. Riječ je o građanskoj parnici radi naknade štete, a ne o kaznenom suđenju koje bi samo po sebi moglo završiti zatvorskim kaznama. Činjenica da se neka osoba nalazi među tuženicima ne dokazuje njezinu odgovornost, kao što ni podnošenje tužbe nije dokaz da su navodi tužitelja točni.
Što je s ranijim odlukama o saslušanju stručnjaka?
Ovdje je važno ispraviti pojednostavljen prikaz iz izvornog članka. Dana 26. studenoga 2025. sud Noord-Nederland donio je međupresudu u glavnoj parnici, predmet C/17/190788 / HA ZA 23-172, ECLI:NL:RBNNE:2025:5657. Sud je naložio održavanje usmene rasprave, ali je odbio zahtjeve tužitelja da se poduzmu određeni dodatni procesni koraci, uključujući saslušanje njihovih stručnjaka ili svjedoka tijekom te rasprave. Izvor: službena baza sudskih odluka nizozemskog pravosuđa.
Postojala je i ranija, odvojena odluka od 20. kolovoza 2025. kojom je odbijen zahtjev za saslušanje pet osoba kao stručnih svjedoka. Sud je, među ostalim, ocijenio da bi takav postupak ometao već pokrenutu glavnu parnicu te da nije dokazano da je potrebno saslušati sve predložene stručnjake. Naveo je i mogućnost prikupljanja njihovih odgovora u pisanom obliku. Izvor: službeno priopćenje suda od 20. kolovoza 2025.
Te odluke ne znače da je sud automatski odbacio svaki pisani stručni nalaz niti da je unaprijed odlučio o odgovornosti tuženika. Međutim, one su važne za razumijevanje proceduralne povijesti slučaja. Tvrdnju odvjetnika da pitanja sutkinje na raspravi označavaju pomak prema utvrđivanju istine treba predstaviti kao njegovo tumačenje, a ne kao potvrđeni zaključak suda.
Dokazuju li tužba i izneseni iskazi da su cjepiva prouzročila štetu?
Ne. Prema izvještaju ANP-a, tijekom rasprave tužitelji su iznosili tvrdnje o štetnosti cijepljenja i pripisivali mu pojedine zdravstvene probleme. Izvještaj navodi da temelji za takve pojedinačne zaključke nisu bili jasno obrazloženi. Sud tek treba odlučiti o pravnim zahtjevima, a podnošenje tvrdnje o ozljedi ne dokazuje samo po sebi njezin uzrok. Za takav zaključak potrebno je razmotriti medicinsku dokumentaciju, vremenski slijed, poznate rizike i druge moguće uzroke.
Jednako tako, dokazi o koristima cjepiva ne znače da ozbiljne nuspojave nisu moguće ili da su sve odluke donesene tijekom pandemije bile opravdane. Potrebno je razlikovati tri pitanja: koliko su cjepiva štitila od teške bolesti, jesu li u pojedinačnom slučaju uzrokovala štetu te jesu li određene osobe ili institucije nekoga obmanule. To su povezana, ali različita pitanja, na koja isti dokaz ne mora odgovoriti.
Što kaže znanstvena literatura?
Sustavni pregled i metaanaliza 33 europske studije s više od 56 milijuna sudionika, objavljeni u časopisu European Respiratory Review, procijenili su da je učinkovitost osnovne serije cjepiva protiv teških ishoda bolesti COVID-19 iznosila 87,4 posto u analiziranim studijama. Procjena je bila niža za varijantu omikron nego za ranije varijante. Autori su također utvrdili da zaštita od same infekcije slabi tijekom vremena, dok je zaštita od teških ishoda bila trajnija. Analiza se odnosi na studije dostupne do 22. siječnja 2024. i ne predstavlja procjenu za svaku kasniju varijantu ili svaku skupinu ljudi. Izvor: znanstveni rad dostupan u bazi PubMed Central.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi da cjepiva protiv bolesti COVID-19 pružaju zaštitu od teških oblika bolesti i smrti, ali da su moguće nuspojave, uključujući rijetke ozbiljne reakcije. Sigurnost se zato kontinuirano prati. Ti dokazi ne isključuju mogućnost pojedinačne štete, ali ni ne podupiru opću tvrdnju da su cjepiva kao cjelina bila štetna ili neučinkovita. Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija.
Zaključak
Točno je da je 22. listopada 2026. u Leeuwardenu održana rasprava u građanskoj parnici koja uključuje nizozemsku državu, Marka Ruttea, Billa Gatesa, Alberta Bourlu i druge tuženike. Međutim, nije točno tretirati samo održavanje rasprave kao dokaz da su oni obmanuli građane ili da su cjepiva uzrokovala navodnu štetu. Ranije sudske odluke o saslušanju stručnjaka dodatno pokazuju zašto je proceduralni kontekst važan, ali ne predstavljaju konačnu odluku o osnovanosti tužbe. Izvorni članak temelji se na stvarnom događaju, no kroz interpretacije tužitelja i njihova odvjetnika stvara snažniji dojam pravnog i činjeničnog napretka nego što potvrđeni podaci opravdavaju. Konačna procjena odgovornosti ovisi o sudskoj odluci i dokazima koji će biti prihvaćeni u postupku.