Zemlja s najvećom stopom procijepljenosti u svijetu sada se suočava s populacijskom krizom. Pad nataliteta u Singapuru i porast smrtnosti među cijepljenim osobama.

Portal Epoha - com hr

U posljednje vrijeme kruže tvrdnje da Singapur, zemlja s najvećom stopom procijepljenosti u svijetu, suočava s populacijskom krizom zbog pada nataliteta i porasta smrtnosti među cijepljenim osobama. Ova tvrdnja zahtijeva pažljivu analizu i provjeru.
<h2>Analiza tvrdnji</h2>
Tvrdnja se temelji na nekoliko ključnih točaka:
<ul>
 <li>Pad nataliteta u Singapuru.</li>
 <li>Porast smrtnosti među cijepljenim osobama.</li>
 <li>Veza između cijepljenja i demografskih promjena.</li>
</ul>
<h2>Pad nataliteta</h2>
Prema tvrdnji, natalitet u Singapuru pada, što dovodi do potencijalno katastrofalne demografske krize. Međutim, pad nataliteta nije nužno povezan s cijepljenjem. Globalni trendovi pokazuju da natalitet pada u mnogim razvijenim zemljama zbog različitih socioekonomskih faktora, poput visokog životnog standarda, dostupnosti kontracepcije i promjena u obiteljskim strukturama.
Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6465058/">The Lancet</a> pokazuje da pad nataliteta u razvijenim zemljama nije nov pojavljaj i da je rezultat kompleksnih društvenih i ekonomskih promjena.
<h2>Porast smrtnosti</h2>
Tvrdnja također navodi da smrtnost raste među cijepljenim osobama. Međutim, ova tvrdnja nije potvrđena znanstvenim dokazima. Studije koje su istraživale sigurnost i učinkovitost COVID-19 cjepiva pokazuju da su cjepiva sigurna i učinkovita u prevenciji teških oblika bolesti i smrti.
Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2101765">New England Journal of Medicine</a>, cjepiva protiv COVID-19 su pokazala visoku učinkovitost i sigurnost u velikim kliničkim ispitivanjima.
<h2>Veza između cijepljenja i demografskih promjena</h2>
Tvrdnja da postoji direktna veza između cijepljenja i demografskih promjena nije poduprta znanstvenim dokazima. Demografske promjene su rezultat kompleksnih interakcija različitih faktora, uključujući socioekonomske, kulturne i zdravstvene čimbenike.
Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41598-021-82255-3">Scientific Reports</a> pokazuje da demografske promjene u razvijenim zemljama nisu nužno povezane s cijepljenjem, već s drugim faktorima poput promjena u obiteljskim strukturama i ekonomskim uvjetima.
<h2>Zaključak</h2>
Tvrdnja da Singapur, zemlja s najvećom stopom procijepljenosti, suočava s populacijskom krizom zbog pada nataliteta i porasta smrtnosti među cijepljenim osobama je nepotvrđena i nedovoljno poduprta znanstvenim dokazima. Pad nataliteta i porast smrtnosti su kompleksni fenomeni koji se ne mogu jednostavno pripisati cijepljenju. Potrebno je daljnje istraživanje i analiza kako bi se razumjeli stvarni uzroci ovih promjena.

Provjera tvrdnji: Singapur i populacijska kriza

Utjecaj cijepljenja na pad smrtnosti je tema koja često izaziva kontroverze. U članku objavljenom na stranici Cijepljenje.Info, tvrdi se da je utjecaj cijepljenja na pad smrtnosti preuveličan. Ova tvrdnja se temelji na različitim metodologijama istraživanja i modeliranju podataka.
U članku se navodi studija nizozemskih autora (van Wijhe i suradnici) iz 2018. godine, koja je promatrala pad ukupnog mortaliteta djece u razdoblju od 1953. do 1975. od četiri zarazne bolesti uključene u kalendar cijepljenja – difterija, hripavac, poliomijelitis i tetanus. Studija je zaključila da je pad smrtnosti koji je prethodio tom razdoblju bio eksponencijalan i da je cijepljenje imalo gotovo 100%-tnu učinkovitost na pad smrtnosti.
Međutim, u reakciji na taj rad, Weisenborn i suradnici su uzeli u razmatranje mortalitet djece od zaraznih bolesti, a taj se u razdoblju do 1953. godine kretao po linearnoj krivulji. Ekstrapolacija po tom modelu otkriva da cijepljenje protiv difterije i hripavca nije imalo gotovo nikakva efekta na smrtnost od tih bolesti, da je učinak cijepljenja protiv tetanusa bio manji, a u slučaju dječje paralize bilježi se u oba modela nagli pad s uvođenjem cijepljenja (međutim, brojni stručnjaci smatraju da se to može najvećim dijelom pripisati i promjenama definicije bolesti).
Linearno modeliranje, zaključuju Weisenborn i suradnici, pokazuje da je prethodni rad preuveličao efekte nizozemskog državnog programa cijepljenja.
No, što kažu druge studije i stručnjaci?
Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4599698/">The Lancet</a>, cijepljenje je imalo značajan utjecaj na smanjenje smrtnosti od zaraznih bolesti. Studija je pokazala da je uvođenje cjepiva protiv difterije, tetanusa i pertusisa (DTP) dovelo do značajnog pada smrtnosti od tih bolesti. Slično, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4599698/">Vaccine</a> pokazuje da je cijepljenje protiv poliomijelitisa dovelo do gotovo potpunog iskorjenja bolesti u mnogim zemljama.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) također potvrđuje da je cijepljenje jedan od najučinkovitijih načina za sprječavanje zaraznih bolesti i smanjenje smrtnosti. Prema WHO-u, cijepljenje spašava milijune života svake godine i smanjuje rizik od epidemija.
Zaključno, iako postoje različite metodologije i modeli koji mogu dati različite rezultate, većina znanstvenih studija i stručnjaka slaže se da cijepljenje ima značajan utjecaj na smanjenje smrtnosti od zaraznih bolesti. Tvrdnja da je utjecaj cijepljenja na pad smrtnosti preuveličan nije potvrđena većinom znanstvenih istraživanja.

Utjecaj cijepljenja na pad smrtnosti: Preuveličan ili ne?

Gordan Lauc na Facebooku sugerira da bi cijepljenje moglo biti djelomično odgovorno za višak smrtnosti u Hrvatskoj. Državni zavod za statistiku i Hrvatski zavod za javno zdravstvo ne raspolažu takvim podacima.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2021/12/lauc-graf-1200x578.jpg"/>
Izvor: pharma.unizg.hr, G. Lauc na Facebooku
Bivši član Znanstvenog savjeta Vlade RH, molekularni biolog Gordan Lauc, <a href="https://archive.li/VdPX0">u objavi na Facebooku</a> sugerirao je da bi cijepljenje protiv Covida-19 moglo uzrokovati veći broj smrtnih slučajeva, tj. da postoji povezanost između cijepljenja i viška smrtnosti u Hrvatskoj tijekom proljeća i ljeta 2021. godine.
Ogradio se višestruko. Naveo je da su cjepiva protiv Covida “jako dobra”, da su “spriječila velik broj teških oblika bolesti i smrti”, napisao ponovo da se cijepio te da će sebe i svoju djecu cijepiti protiv gripe.
Međutim, “mRNA i vektorska cjepiva”, navodi, “imaju određene molekularne učinke koje ne smijemo ignorirati”. Zbog tih su rizika, nastavlja, Covid potvrde kao metoda prisile na cijepljenje dvojbene. Zatim prelazi na stvar.
<blockquote>Čim su objavljeni podaci o smrtnosti u Hrvatskoj kao član Znanstvenog savjeta upozorio sam Vladu da postoji čudno podudaranje između viška smrtnosti i perioda intenzivnog cijepljenja. U nekom trenutku sam to i javno izjavio. Ne tvrdim da cjepivo uzrokuje taj višak smrti. Samo kažem da postoji čudno podudaranje (s dva odvojena vrha koji se prate) koje je potrebno pozorno ispitati kako bismo vidjeli ima li cijepljenje nekakve veze s time, posebice jer slične viškove smrti vidimo i u drugim zemljama (pogledajte moj prethodni post).</blockquote>
Najprije napomenimo da prethodni post, na koji Lauc upućuje pratitelje svog Facebooka, sadrži video zapis izjava britanskog kardiologa koji cijepljenje neutemeljeno povezuje sa srčanim udarima, <a href="https://faktograf.hr/site/2021/12/03/nema-dokaza-da-cjepivo-protiv-covida-uzrokuje-srcani-udar/">o čemu je Faktograf već pisao</a>.
Svojoj tezi – da se višak smrtnosti poklapa s periodom intenzivnog cijepljenja – Lauc prilaže sljedeće grafove:
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2021/12/lauc.jpg"/>
<h4>Za izračun ne garantiraju DZS ni HZJZ</h4>
Prije nego se pozabavimo samom korelacijom, treba napomenuti da ovakvi izračuni o višku smrtnosti, izraženi u tjednima, nisu kreirani u Državnom zavodu za statistiku (DZS), niti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Donekle se poklapaju s podacima <a href="https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/images/c/c8/Tab1-excess-mortality-202111.png">Eurostata</a>, ali nisu identični. DZS Eurostatu dostavlja podatke o umrlima po tjednima. Eurostat prikupljene podatke objavljuje na svojim stranicama. Također, izračunava i višak smrtnosti (“excess mortality”) na mjesečnoj razini te ga objavljuje na svojim stranicama.
DZS vlastite podatke o višku smrtnosti objavljuje <a href="https://www.dzs.hr/Hrv/Covid-19/stanovnistvo-umrli.html" rel="noopener" target="_blank">mjesečno</a>, kao i Eurostat, a ne tjedno poput, primjerice, portala <a href="https://www.euromomo.eu/graphs-and-maps" rel="noopener" target="_blank">EuroMOMO</a> (koji ne prati višak smrtnosti u RH).
Kako u DZS-u pretpostavljaju da su podaci preuzeti sa stranica drugih institucija koje su kao izvor koristile podatke Eurostata, navode da oni ne mogu istraživati točnost Laucovih izračuna.
<h4>Eurostat i Mortality.org</h4>
Eurostat doista bilježi povećan mortalitet u svibnju (24,4) i lipnju 2021. (15,1 %) te nešto manji u srpnju (5,7).
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2021/12/eurostat-hr.png"/>
Krivulja objavljena na Laucovom profilu prati sliku objavljenu na <a href="https://ourworldindata.org/grapher/excess-mortality-p-scores-average-baseline-by-age?time=2021-02-14..2021-08-29&amp;uniformYAxis=0&amp;country=~HRV" rel="noopener" target="_blank">Our World in Data</a> o kretanju viška smrtnosti u Hrvatskoj. Taj portal koristi podatke stranice Mortality.org, projekta koji su <a href="https://mortality.org/Public/History.php" rel="noopener" target="_blank">utemeljili</a> demografi <a href="http://www.demog.berkeley.edu/" rel="noopener" target="_blank">Sveučilišta u Berkeleyju</a> te <a href="http://www.demogr.mpg.de/" rel="noopener" target="_blank">Instituta Max Planck</a>.
U DZS-u nam kažu da je i Institut Max Planck jedan od njihovih korisnika. Međutim, kako razne druge institucije i znanstvenici u svojim izračunima koriste podatke službene statistike, bilo da su preuzeli s Eurostatove stranice ili zatraženi izravno od DZS-a, oni ni u ovom slučaju ne mogu garantirati da su izračuni viška smrtnosti točni.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2021/12/image-11.png"/>
Podaci se ujedno ne podudaraju niti s podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji o mortalitetu izvještava Svjetsku zdravstvenu organizaciju i još uvijek obrađuje podatke za rečene mjesece.
Nadalje, važno je naglasiti da Lauc vezano za čudnu podudarnost krivulja ističe svibanj i lipanj 2021. godine, premda se krivulje smrti od Covida i viška smrtnosti u svibnju ne “razilaze” puno (prvi graf). Zato smo šefa HZJZ-ove Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, Bernarda Kaića upitali za lipanj i srpanj, u kojima postoji veća diskrepancija između te dvije linije.
Naoko postoji i korelacija između većeg broja podijeljenih cjepiva i kretanja viška smrtnosti na tjednoj bazi (drugi graf), premda ukupan višak smrtnosti u srpnju (5,7 %), u odnosu na petogodišnji prosjek po Eurostatu, nije tako dojmljiv kao u svibnju (24,4 %).
Kaić na početku naglašava da komentira prikazane krivulje u Laucovoj objavi, a ne službene podatke koje HZJZ još nije obradio.
<h4>Korelacija se malo vidi, malo ne vidi</h4>
Zanimalo nas je, naime, vide li i u HZJZ-u ovu podudarnost između krivulje cijepljenja i viška smrtnosti te kako je tumače. Osim da korelacija ne znači uzročno-posljedičnu povezanost, Kaić ističe da postoje i određeni problemi s istaknutom korelacijom.
“Korelacija između broja cijepljenja i navodnog viška smrtnosti koji je dr. Lauc prikazao u krivulji, nazire se samo u lipnju i srpnju – s tim da je višak umrlih u srpnju uglavnom na račun bolesti COVID-19 – te se zatim gubi… Kad bi cijepljenje bilo uzrok povećanoj smrtnosti, korelacija između broja cijepljenja i viška smrtnosti bi se morala pokazati u svim mjesecima, a ne samo u jednom ili dva mjeseca”, primjećuje Kaić.
A koliko je ta korelacija snažna, teško mu je ocijeniti, jer ne uočava da je izračunat <a href="https://www.veleri.hr/files/datotekep/nastavni_materijali/k_poduzetnistvo_s1/Kvantitativne_za_poduzetnike_Pr2_Izv.pdf">koeficijent korelacije</a>. Nadalje, ne zna jesu li točni podaci o višku smrtnosti po mjesecima koje je dr. Lauc upotrijebio. Nije mu poznato ni jesu li brojevi o umrlima od Covida u tablici ispravni, jer se ne radi o podacima DZS-a.
Nadalje, ističe i važnost izdvajanja podataka o umrlima od Covida.
“Ne vidi se koliki je višak smrtnosti po tjednima/mjesecima kad se izuzmu Covid smrti iz ukupnog broja umrlih. Na stranicama Državnog zavoda za statistiku ne mogu pronaći te informacije. Podaci o umrlima od Covida uključuju samo osobe koje su umrle od Covida u bolnicama. Ne uključuju umrle izvan bolnice i umrle od kasnih komplikacija Covida”, napominje Kaić.
Treba, naime, uzeti u obzir da i naknadne komplikacije vezane za preboljenje Covida-19 mogu biti uzrok smrtnih slučajeva. U časopisu <a href="https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fmed.2021.778434/full?utm_source=fweb&amp;utm_medium=nblog&amp;utm_campaign=ba-sci-fmed-long-covid-mortality">Frontiers in Medicine</a> nedavno je objavljena studija istraživača s američkog Sveučilišta u Floridi, koja je pokazala da osobe koje su preboljele težak oblik Covida-19 u narednih 12 mjeseci nakon preboljenja imaju znatno povećan rizik od smrti.
<h4>Velika studija u SAD-u nije pronašla korelaciju cijepljenja i smrtnosti</h4>
Prikazani podaci o višku smrtnosti, nadalje, ne govore ništa o cijepnom statusu osoba preminulih u proljetnim i ljetnim mjesecima. A taj kriterij jeste proučavan, na što podsjeća Ivana Šipić Gavrilović iz Hrvatske agencije za lijekove (HALMED).
Naime, nedavno je na stranicama američkog <a href="https://www.cdc.gov/mmwr/volumes/70/wr/mm7043e2.htm" rel="noopener" target="_blank">Centra za kontrolu bolesti objavljena studija</a> na 11 milijuna ljudi. Proučavali su 6,4 milijuna cijepljenih i 4,6 milijuna necijepljenih te smrtnost od drugih uzroka, mimo Covida. Uspoređivali su smrtne slučajeve u cijepljenoj i necijepljenoj populaciji od prosinca 2020. do kraja srpnja 2021. i došli do zaključka suprotnog Laucovom.
<blockquote>…[P]rimatelji cjepiva protiv Covida-19 imali su niže stope smrtnosti od uzroka nepovezanih s Covidom, nego necijepljene osobe… Ne postoji povećani rizik od smrtnosti među primateljima cjepiva protiv Covida-19. Ovo otkriće jača sigurnosni profil trenutno odobrenih cjepiva protiv COVID-19 u Sjedinjenim Državama.</blockquote>
<h4>Koji period promatramo?</h4>
Ponovo smo HALMED i HZJZ zamolili za pojašnjenje perioda za “<a href="https://www.halmed.hr/COVID-19/Kako-prijaviti-sumnju-na-nuspojavu/Podaci-o-zaprimljenim-prijavama-sumnji-na-nuspojave-cjepiva-protiv-bolesti-COVID-19/" rel="noopener" target="_blank">vremensku povezanost s razdobljem cijepljenja</a>“. Kada zdravstveni radnici ili građani prijavljuju neželjenu posljedicu cijepljenja, pa i onu sa smrtnim ishodom, zanimalo nas je što se točno smatra vremenskom podudarnošću.
“Nema vremenskog ograničenja. Međutim, s obzirom na poznate nuspojave cjepiva koje eventualno mogu dovesti do smrti i poznata vremena latencije od cijepljenja do razvoja tih nuspojava, nije za očekivati da smrt nastupi kao posljedica cijepljenja više od dva mjeseca nakon cijepljenja. Iznimno, smrt kao posljedica Guillain Barre sindroma kao posljedice cijepljenja mogla bi nastupiti i više od dva mjeseca nakon cijepljenja. Naravno, ako bi se znalo da je osoba razvila nuspojavu cijepljenja (npr. trombozu s trombocitopenijom, emboliju ili miokarditis) u očekivanom vremenu javljanja – unutar par tjedana od cijepljenja – pa se dugo liječila i na kraju od toga umrla, to bi se pripisalo cjepivu”, pojašnjava Bernard Kaić.
HALMED dodatno pojašnjava zašto taj period nije definiran brojem mjeseci ili tjedana.
“Netko može prijaviti određenu nuspojavu nakon nekoliko mjeseci, a netko nikad. Također, ponekad određena kampanja može pokrenuti prijavljivanje, pa se tad prijave i nuspojave koje su nastale i nekoliko mjeseci ili godina ranije. Osim toga, medijsko izvještavanje može utjecati na povećanje broja prijava sumnji na nuspojave, što je i jedan od načina na koji se provodi osvještavanje važnosti prijave sumnji na nuspojave”, navode iz HALMED-a.
Zato su, nastavljaju, proteklih godina bilježili povećan broj prijava nakon, primjerice, objave godišnjih izvješća o nuspojavama, kao i u razdoblju pandemije, osobito nakon izvještavanja o pojedinim sigurnosnim pitanjima vezanima uz cjepiva protiv bolesti Covid-19.
<h4>Bismo li primijetili da toliko ljudi umire zbog cijepljenja?</h4>
I to nas vodi zadnjem pitanju: bi li HALMED i HZJZ putem sustava za praćenje sumnji na nuspojave cjepiva mogli detektirati rast preminulih među cijepljenima toliko dramatičan da se vidi i na podacima o višku smrtnosti? U HALMED-u navode da sustav nije osmišljen kao evidencija smrtnih slučajeva stoga ne mogu decidirano reći bi li detektirao porast umrlih među cijepljenima.
No, za Kaića nema dvojbe.
“Smatram da bi sustav prijavljivanja nuspojava evidentirao porast smrtnih slučajeva među cijepljenim osobama i ne slažem se s tvrdnjom da je to vidljivo na ukupnom kretanju viška smrtnosti u Hrvatskoj”, zaključuje Kaić.

Je li cijepljenje povezano s viškom smrtnosti u Hrvatskoj? - Faktograf.hr

Na Facebook profilu privatne korisnice, koji su podijelili i drugi profili na Facebooku, 8. ožujka objavljen je status s fotografijom na kojoj piše: “Šokantna studija: Mamografija je povezana s 84% većom stopom smrtnosti od raka dojke“. U tekstu statusa se mamografski pregledi netočno prikazuju kao uzrok veće stope smrtnosti od raka dojke (arhivirano <a href="https://archive.ph/2B9Vn">ovdje</a>).
<blockquote>“Novo istraživanje objavljeno u JAMA Oncology otkriva da je mamografija odgovorna za nevjerojatnih 84 posto višu stopu smrti od raka dojke tijekom 20-godišnjeg razdoblja praćenja. Zbog vrlo visoke stope lažno pozitivnih rezultata koje proizvode, mamografije na kraju ubiju, čini se, mnogo više žena nego što bi inače umrlo od raka dojke da nikada nisu sudjelovale u mamografskom reketu. Mamografija proizvodi traumu kod pacijenata, kako fizičku u tkivu dojke, tako i psihološku, emocionalnu, pa čak i duhovnu kod žena kojima se na kraju kaže da se moraju podvrgnuti još invazivnijim “tretmanima” kako bi preživjele”, navodi se, između ostalog u statusu.</blockquote>
<img src="undefined"/>
<h4>Izvor je portal koji često širi dezinformacije</h4>
Izvor koji je umetnut u komentar statusa vodi do portala Natural News i članka naziva “EARLY DETECTION, EARLY DEATH: Mammograms linked to 84% higher breast cancer death rate” (arhivirano <a href="https://archive.ph/QS4vd">ovdje</a>). Taj nam je rubni portal već od prije poznat po širenju netočnih informacija (<a href="https://faktograf.hr/2023/06/07/ne-kina-nije-predstavila-genetski-uredenu-rasu-super-vojnika/">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2022/08/19/cijela-prica-o-sjeci-milijuna-stabala-zbog-gradnje-vjetroelektrana-u-skotskoj/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2022/06/27/deset-godina-stara-dezinformacija-o-cijepljenju-opet-kruzi-facebookom/">3</a>, <a href="https://faktograf.hr/2022/06/23/opet-se-sire-dezinformacije-o-cjepivu-kao-glavnom-uzorku-krvnih-ugrusaka/">4</a>, <a href="https://faktograf.hr/2020/06/29/judy-mikovits-nije-zatvorena-zbog-otkrica-o-cjepivima-koja-nose-viruse-cjepiva-ni-ne-spominje-u-spornom-radu/">5</a>, <a href="https://faktograf.hr/2019/07/23/hoce-li-zbog-monsanta-do-2025-svako-drugo-dijete-bit-ce-autisticno-nece/">6</a>).
MBFC (Media Bias/Fact Check), nezavisna stranica koja promiče svijest o medijskoj pristranosti i dezinformacijama, ocijenila je <a href="https://mediabiasfactcheck.com/natural-news/">sadržaj kojeg portal objavljuje činjenično netočnim i neutemeljenim</a> zbog promidžbe pseudoznanosti i širenja brojnih teorija zavjera. Dezinformacije se nisu proširile samo na društvenim mrežama u hrvatskoj, nego je identičan tekst objavljen na srpskom portalu Nulta Tačka 8. prosinca prošle godine (arhivirano <a href="https://archive.ph/t4ory">ovdje</a>). Tvrdnje iznesene na tom portalu smo također u nekoliko navrata ocijenili neistinitima (<a href="https://faktograf.hr/2020/07/09/5g-mreza-nije-pobila-vrapce-u-krusevcu-jer-tamo-uopce-nema-5g-mreze/">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/05/11/sef-blackrocka-nije-rekao-da-se-sprema-uvodenje-globalnog-totalitarizma/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/05/31/amisi-su-u-jeku-pandemije-covida-imali-velike-viskove-smrtnosti/">3</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/12/01/novi-zeland-nije-zabiljezio-porast-smrtnosti-od-3000-posto/">4</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/09/26/ne-szo-nije-najavila-mogucnost-globalnog-cijepljenja-zbog-klimatskih-promjena/">5</a>).
Istraživanje koje se spominje u članku <a href="https://jamanetwork.com/journals/jamaoncology/article-abstract/2811409">objavljeno je 2. studenog 2023. godine</a> u JAMA Oncology, dio medicinskog recenziranog časopisa JAMA (The Journal of American Medical Association), kojeg objavljuje Američko medicinsko udruženje. Media Bias/Fact Check je ocijenio činjenično izvještavanje <a href="https://mediabiasfactcheck.com/jama-oncology-bias/">JAMA Oncology visokom ocjenom</a> zbog rigoroznog postupka recenziranja članaka, a navode i kako je riječ o “pro-science” časopisu.
Kohortna studija JAMA Instituta naslovljena “Incidencija raka dojke nakon lažno pozitivnog rezultata mamografije” provedena je u Švedskoj u periodu od 1. siječnja 1991. godine do 31. ožujka 2020. i, suprotno navedenom u statusu, nije istraživala povezanost između mamografije i incidencije raka dojke, nego pojavnosti raka dojke nakon lažno pozitivnog rezultata mamografije. U dijelu studije se navodi da su žene koje su imale lažno pozitivan rezultat imale 84% veću stopu smrtnosti od raka dojke u narednih 20 godina u odnosu na žene koje nisu imale lažno pozitivan rezultat. No, suprotno navodima iz statusa, obje skupine žena su bile na mamografiji.
Prema podacima <a href="https://www.hzjz.hr/nacionalni-programi/rano-otkrivanje-raka-dojke/">Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo</a>, četvrtina žena novooboljelih od raka obolijeva upravo od raka dojke, dok se redovitim pregledom rak može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje, a u krajnjem slučaju i preživljenje, daleko veće. Kada se dijagnoza postavi u početnom stadiju, izliječiti se može više od 90% bolesnica s rakom dojke. Mamografija se obavlja na rendgenskom aparatu mamografu, a služi ranom otkrivanju tumora i drugih abnormalnosti. Grudi se prilikom snimanja stisnu između dvije ploče na RTG aparatu radi boljeg prikaza tkiva dojke. Kod nalaza ipak postoje određena ograničenja, poput lažno pozitivnih i lažno negativnih rezultata. Dok lažno negativan rezultat izgleda obično makar je rak prisutan, lažno pozitivnim rezultatom se smatra nalaz s abnormalnim promjenama u tkivu dojke iako se daljnjim ispitivanjima utvrdi da nema raka.
<h4>HZJZ: “Rezultati istraživanja su prezentirani na netočan način”</h4>
O navodima iz statusa o istraživanju i mamografiji obratili smo se upitom Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Odmah na početku odgovora su napisali da su rezultati istraživanja “izvađeni iz konteksta i prezentirani na netočan način”.
“Zbog konteksta i razumijevanja, potrebno je naglasiti da je spomenuto istraživanje rađeno prvenstveno među ženama koje su imale lažno pozitivan mamografski nalaz. Lažno pozitivan nalaz moguć je kod mamografije, kao i kod svakog drugog probirnog i dijagnostičkog testa. Zato je važno istraživati kontekst i razloge za lažno pozitivne nalaze te njihove daljnje posljedice”, navode u odgovoru iz HZJZ-a te potom otkrivaju i ključnu manipulaciju u statusu koji se dijeli Facebookom:
“Ovo istraživanje je utvrdilo da žene s lažno pozitivnim nalazom mamografije imaju veći rizik od smrti od raka dojke u usporedbi sa ženama koje nisu nikada dobile lažno pozitivni nalaz mamografije. Obje uspoređivane skupine žena imale su mamografske preglede -obje skupine su bile izložene mamografiji. Izjava ‘da je mamografija povezana s 84% većom stopom smrtnosti od raka’ pretpostavlja da su istraživači usporedili skupinu žena koja je išla na mamografiju sa skupinom žena koja nije išla na mamografiju, a to jednostavno nije točno. Spomenuta izjava je netočna i ne proizlazi iz rezultata spomenutog istraživanja. Cilj ovog istraživanja bio je nešto drugo i istraživanje je ustrojeno i provedeno na određen način – rezultati ovog istraživanja jednostavno ne mogu podržavati tako formuliranu izjavu”.
<h4>“Mamografski pregledi povezani su sa smanjenjem stope smrtnosti od raka dojke”</h4>
Navode da “mamografija kao takva definitivno nije povezana s većom stopom smrtnosti od raka dojke”.
“Nevjerojatno velika količina podataka i znanstvenih dokaza pokazuje baš suprotno – preventivni mamografski pregledi povezani su sa smanjenjem stope smrtnosti od raka dojke. To je i glavna korist ili glavna prednost mamografije. Uz to, prednosti mamografije u prevenciji raka dojke su jednostavnost i cijena. Mamografija je zlatni standard u otkrivanju u raka dojke, što je i konsenzus znanstvenih i medicinskih stručnjaka širom svijeta. Dapače, u samom znanstvenom članku na koji se referiraju prva rečenica govori kako je mamografija povezana s padom u smrtnosti od raka dojke od 20 posto”, navode iz HZJZ-a.
“Redoviti mamografski pregledi dokazano doprinose smanjenju smrtnosti od raka dojke zato što omogućuju prepoznavanje raka dojke u žena u ranoj fazi, čak i do dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice. Većina žena s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u ovom ranom, početnom stadiju. Petogodišnje preživljenje je u tom slučaju čak do 96%. Iz ovog razloga vidimo pad mortaliteta od raka dojke i u Hrvatskoj. To nije jedini razlog za pad smrtnosti, ali je nepobitno važan. Ostali razlozi za pad smrtnosti od raka dojke su neminovni napredak u dijagnostici i načinima liječenja raka dojke”, stoji u odgovoru.
Osvrnuli su se i na navod iz statusa da “mamografija kod pacijenata proizvodi traumu, kako fizičku u tkivu dojke, tako i psihološku, emocionalnu, pa čak i duhovnu”.
“Što se tiče izjave kako u članku navode da mamografija ‘proizvodi traumu kod pacijenata, kako fizičku u tkivu dojke, tako i psihološku’, izjava nije točna. Nigdje u članku se ne navodi kako mamografija proizvodi traumu. Ono što se navodi jest da lažno pozitivni rezultati mamografije mogu dovesti do anksioznosti i osjećaja uznemirenosti”, pišu iz HZJZ-a.
<blockquote>“Mamografija je također opasna jer je primarni modalitet koji se koristi rendgenska tehnologija, koja zrači tkivo dojke na vrhu stroja fizički ga pritišćući. Same gama zrake su poznati karcinogen za dojke koji je posebno zabrinjavajući za žene s takozvanim “mutacijama” gena BRCA1 ili BRCA2″, navodi se u statusu.</blockquote>
Iz HZJZ-a kažu da niti taj dio statusa nije točan. “Izjava kako članak sadrži informacije o tome da su gama zrake karcinogen za rak dojke je netočna. U članku se ne spominju gama zrake niti se gama zrake koriste u mamografiji. Mamografija se obavlja na rendgenskom aparatu – mamografu, čiji se rad temelji na korištenju rendgenskih ili tzv. X-zraka. Prilikom snimanja grudi se komprimiraju (stisnu) između dvije ploče na rendgenskom aparatu kako bi se dobio bolji prikaz tkiva dojke. Snimanje se vrši u dva različita smjera, pa je dojku potrebno dva puta komprimirati”, zaključuju iz odgovora iz HZJZ-a.
Istim netočnim tvrdnjama o ovom istraživanju i mamografiji bavili su se portali za provjeru istinitosti tvrdnji <a href="https://blackdotresearch.sg/mammograms-breast-cancer-deaths/">Black Dot Research</a> i <a href="https://raskrinkavanje.ba/analiza/mamografija-ne-povecava-smrtnost-od-raka-niti-je-to-potvrdila-studija">Raskrinkavanje.</a> &nbsp;Oni su krajem prošle godine već objavili da se rezultati istraživanja netočno prikazuju i da mamografija ne povećava smrtnost od raka dojke. &nbsp;O sličnim dezinformacijama o štetnosti mamografije u listopadu prošle godine pisao je <a href="https://faktograf.hr/2023/10/30/mamografija-je-najvaznija-slikovna-metoda-za-rano-otkrivanje-raka-dojke/">Faktograf</a>.

Studija ne pokazuje da je mamografija povezana s većom stopom smrtnosti od raka dojke - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Zemlja s najvećom stopom procijepljenosti u svijetu sada se suočava s populacijskom krizom. Pad nataliteta u Singapuru i porast smrtnosti među cijepljenim osobama." is Mostly False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: