Zemlja je u srpnju 2024. doživjela svoja dva najtoplija dana ikad

Poslovni.hr

<p>U članku objavljenom na Poslovni.hr, tvrdi se da je Zemlja u srpnju 2024. doživjela svoja dva najtoplija dana ikad. Ova tvrdnja temelji se na podacima Europske unije za klimatske promjene Copernicus. U nastavku ćemo detaljno analizirati ovu tvrdnju i pružiti kontekst.</p>
<h2>Kontekst tvrdnje</h2>
<p>Prema članku, srpanj 2024. bio je drugi najtopliji srpanj i drugi najtopliji mjesec ikad zabilježen. Globalna prosječna temperatura u srpnju 2024. iznosila je 16.91 Celzijev stupanj, što je 0.04 stupnja niže od prosječne temperature u srpnju 2023., koji je trenutno najtopliji zabilježeni mjesec. Također, navodi se da su 22. i 23. srpnja bili najtopliji dani ikad s dnevnom globalnom prosječnom temperaturom od 17.16 i 17.15 stupnjeva.</p>
<h2>Pouzdanost izvora</h2>
<p>Podaci o klimatskim promjenama koje objavljuje Copernicus temelje se na računalno generiranim analizama koje uključuju milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta. Ovi podaci su obično vrlo pouzdani i temelje se na znanstvenim metodama.</p>
<h2>Znanstveni kontekst</h2>
<p>Klimatske promjene su globalni fenomen koji utječe na temperature diljem svijeta. Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41558-020-0797-x">Nature Climate Change</a>, globalne temperature nastavljaju rasti zbog povećanja emisija stakleničkih plinova. Ova studija potvrđuje da su rekordne temperature sve češće i da se očekuje da će se trend nastaviti.</p>
<h2>Zaključak</h2>
<p>Tvrdnja da je Zemlja u srpnju 2024. doživjela svoja dva najtoplija dana ikad temelji se na pouzdanim podacima Europske unije za klimatske promjene Copernicus. Ovi podaci su u skladu s trenutnim znanstvenim spoznajama o klimatskim promjenama. Stoga, tvrdnja je vjerodostojna i temelji se na znanstvenim činjenicama.</p>

Provjera tvrdnje: Zemlja je u srpnju 2024. doživjela svoja dva najtoplija dana ikad

<p>„Sjećate se ukidanja prireza? Ja se sjećam kakva je to fama stvorena oko ukidanja prireza. (…) To je gradovima novac, neće biti novca za komunalne djelatnosti, gradovi će spasti na prosjački štap… Katastrofa, kataklizma biblijskih razmjera će se dogoditi. Dogodilo se što? Oni koji su digli prireze kupaju se u novcu, i mi koji smo ga spustili imamo viškove. Možda ne kao Zagreb, Rijeka, Split koji imaju najviše poreze lokalnog karaktera u državi. Doista se kupaju u novcu… Ukidanje prireza, iz ove današnje perspektive, prošlo je godinu dana, pokazuje se kao odličan potez“, <a href="https://enz.hrt.hr/">ustvrdio je</a> Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.</p>
<p>U svibnju 2023. godine Vlada je predstavila jedan u nizu paketa poreznih reformi. Tim paketom, među ostalim, smanjene su stope poreza na dohodak, povećan je iznos osobnog odbitka kao i odbitci za uzdržavane članove obitelji. Istodobno, ukinut je prirez dok je gradovima i općinama ostavljena mogućnost da gubitke s osnova prireza nadoknade podizanjem stopa za oporezivanje dohotka (<a href="https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/2016/Sjednice/2023/Svibanj/220%20sjednica%20VRH/Izmjene%20poreznih%20propisa.pdf">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/05/24/hrvatski-porezni-sustav-ovim-promjenama-postaje-jedinstven-u-europi/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/09/06/povecanje-stope-poreza-na-dohodak-u-zagrebu-direktni-je-rezultat-vladine-porezne-reforme/">3</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/11/14/zbog-rasta-osobnog-odbitka-oko-850-tisuca-mirovina-nece-biti-oporezivo/">4</a>).</p>
<p>Dio poreznih izmjena predstavljenih u svibnju prošle godine na snagu je stupio tijekom 2023. godine, no, to se ne odnosi na prirez.</p>
<p>Prirez je službeno ukinut s prvim danom 2024. godine. Gradovi i općine su do prosinca 2023. godine mogli odlučiti o novim stopama poreza na dohodak kako bi nadomjestile prihode bez kojih ostaju zbog ukidanja prireza i to tako da niža stopa poreza na dohodak (20 posto) bude u rasponu od 15 do 23,6 posto, a viša stopa (30 posto) bude u rasponu od 25 do 35,4 posto. Niža stopa se plaća na poreznu osnovicu do 50 400 eura, a na iznose više od tog plaća se viša stopa.</p>
<p>Predsjedniku HSLS-a vrijeme brzo prolazi pa mu se nešto više od dva mjeseca od trenutka ukidanja prireza čine kao cijela godina. Stopu prireza gradovi koje Hrebak spominje nisu podigli, niti ga je on u svojoj lokalnoj sredini spustio – jer prirez više ne postoji.</p>
<p>Dio gradova i općina, međutim, odlučio se prihode bez kojih ostaju s osnova ukinutog prireza nadoknaditi korekcijom stopa poreza na dohodak.</p>
<p>Tako je Grad Zagreb, u kojem se plaćala najviša stopa prireza od 18 posto, od siječnja tekuće godine nižu stopu poreza na dohodak povećao s 20 na 23,6 posto. Po toj se stopi porez na dohodak plaća na poreznu osnovicu do 50 400 eura. Na više iznose porez na dohodak se plaća po stopi od 35,4 posto, umjesto po stopi od 30 posto.</p>
<p>U Splitu je niža stopa oporezivanja dohotka od ove godine 21,5 posto, a viša 32,25 posto. Rijeka gubitak prihoda od prireza namjerava namaknuti povećanjem niže stope poreza na dohodak koja se sada plaća po stopi od 22,4 posto, odnosno višom stopom koja je porasla na 33,6 posto.</p>
<h4>Rast proračuna u Zagrebu i Splitu</h4>
<p>Grad Zagreb je, primjerice, <a href="https://www.zagreb.hr/proracun/113894">proračunom za tekuću godinu</a> planirao prihode od poreza u iznosu od nepunih 1,134 milijarda eura. U to su uključeni porez na dohodak, porez na imovinu te porez na robu i usluge. Pritom je porez na dohodak planiran u iznosu od nepunih 1,07 milijarda eura te taj porez predstavlja najznačajniji prohod grada. U odnosu na prethodnu godinu, Grad Zagreb od oporezivanja dohotka planira prikupiti 121,9 milijun eura više.</p>
<p>Pritom se u obrazloženju proračuna navodi kako je učinak viših poreznih stopa identičan kumulativnom učinku poreznih stopa i prireza koji se primjenjivao u prošloj godini.</p>
<p>Grad Split, pak, <a href="https://split.hr/gradska-uprava/proracun">prihode od poreza</a> u tekućoj godini planira na razini 101 milijuna eura, dok su lani planirani na razini nepunih 88 milijuna eura. Računaju i kako će ti prihodi nastaviti rasti u 2025. godini. I za Split je najznačajniji prihod oporezivanje dohotka. Lani je s osnova poreza i prireza taj grad planirao prikupiti 74,42 milijuna eura, dok je plan za tekuću godinu 88,74 milijuna eura. Grad Split objašnjava kako su prihodi od poreza na dohodak za tekuću godinu, kao i u projekcijama idućih godina, procijenjeni s povećanjem „u skladu s porastom broja zaposlenih i pozitivnim gospodarskim trendovima i praćenjem ostvarenja poreznih prihoda tijekom 2023. godine“.</p>
<p>Rijeka je, pak, u narednim godinama planirala smanjiti prirez, ali ju je Vlada preduhitrila njegovim ukidanjem. Izračunali su kako će zbog <a href="https://www.rijeka.hr/proracun-grada-rijeke-za-2024-godinu-predlozen-u-visini-od-170-milijuna-eura/">ukidanja prireza, rasta porezne osnovice i osobnih odbitaka</a> izgubiti oko 12 milijuna eura. To je nadoknađeno rastom poreza na dohodak te Rijeka u tekućoj godini, s osnova poreza na dohodak, planira prikupiti nepuna 64 milijuna eura. I iz <a href="https://www.rijeka.hr/gradska-uprava/proracun/proracun-grada-rijeke-za-2024-godinu/">proračuna</a> tog grada je vidljivo kako je porez na dohodak najznačajniji prihod. Naime, ukupno s osnova svih poreznih prihoda Rijeka u ovoj godini planira prikupiti nešto više od 70 milijuna eura.</p>
<h4>Inflacija</h4>
<p>Pri kreiranju proračuna, kako na nacionalnoj tako i na lokalnim razinama, u obzir se među ostalim uzimaju makroekonomski pokazatelji, poput kretanja BDP-a, cijena, zaposlenosti. <a href="https://www.hnb.hr/statistika/glavni-makroekonomski-indikatori">Prosječna godišnja stopa inflacije</a> mjerena harmoniziranim indexom potrošačkih cijena (HIPC) u 2022. godini je bila 10,7 posto, dok je u 2023. godini iznosila 8,4 posto. Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (IPC) u 2022. godini je bila 10, a u prošloj godini osam posto. Gospodarstvo je u 2022. godini realno raslo 6,3 posto dok je lani taj rast iznosio 2,8 posto.</p>
<p>U trenutku kada su se izrađivali lokalni proračuni za tekuću, 2024. godinu, projekcije su govorile kako bi BDP trebao rasti 2,6 posto, dok je očekivano da će inflacija na godišnjoj razini pasti na 4,7 posto. Hrvatska narodna banka (HNB) u međuvremenu je očekivanja promijenila pa prema nedavno objavljenim <a href="https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije">proljetnim makroekonomskim</a> projekcijama predviđa kako će gospodarstvo u ovoj godini ostvariti realan rast od 3,2 posto.</p>
<p>Centralna banka predviđa da će se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u ovoj godini više nego prepoloviti sa 8,4 posto lani na 3,5 posto kao odraz očekivanog smanjivanja inflacije svih glavnih komponenata, a ponajviše temeljne inflacije. „Nakon što su lani stagnirale, cijene energije bi se u ovoj godini mogle vrlo blago smanjiti, uz pretpostavku da se administrativno regulirane cijene plina i električne energije za kućanstva neće mijenjati. Zamjetnom usporavanju inflacije cijena hrane i industrijskih proizvoda moglo bi pogodovati okružje nižih cijena energije i prehrambenih sirovina te normaliziranih lanaca opskrbe“, ustvrdio je HNB.</p>
<p>Kao što je <a href="https://mfin.gov.hr/proracun-86/drzavni-proracun-2024-godina/3504">državnim proračunom</a> za tekuću godinu planiran rast prihoda s osnova obaveznih doprinosa, kao i poreza, zbog očekivanih boljih okolnosti na tržištu, tako i lokalni proračuni računaju na rast prihoda, kako od oporezivanja dohotka, tako i poreza koje prikupljaju.</p>
<h4>Usporedba s ranijim razdobljima</h4>
<p>S obzirom na Hrebakovu poruku da se gradovi koji su podigli stope oporezivanja dohotka (odnosno, kako je on netočno rekao, stopu prireza) kupaju u novcu, provjerili smo koliki su im prihodi s osnova oporezivanja dohotka u siječnju i veljači tekuće godine u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.</p>
<p>Prema podacima Upravnog odjela za ekonomske poslove grada Splita, proračun tog grada je od poreza i prireza na dohodak u siječnju prošle godine prikupio nepunih 7,082 milijuna eura, dok je u siječnju ove godine od poreza na dohodak prikupljeno nešto više od 8,772 milijuna eura. Iz toga proizlazi da je u siječnju ove godine s osnova oporezivanja dohotka prikupljeno 1,69 milijuna eura više nego u istom mjesecu prošle godine.</p>
<p>U veljači ove godine splitski gradski proračun prikupio je s osnova poreza na dohodak nešto više od 8,896 milijuna eura dok je u istom mjesecu prošle godine s osnova poreza i prireza na dohodak prikupljeno nešto više od 7,684 milijuna eura.</p>
<p>Statistika pritom ne prati podatak o broju zaposlenih i prosječno isplaćenim plaćama za područje grada Splita pa veće prihode s osnova doprinosa u Splitu nije moguće staviti u relaciju i s tim podacima.</p>
<p>Podatke o proračunskim prihodima od poreza i doprinosa, odnosno samo poreza na dohodak na području grada Rijeke do zaključenja teksta nismo dobili.</p>
<p>„S obzirom na inflaciju i fluktuacije tijekom godine, siječanj 2023. nije adekvatno usporediti sa siječnjem 2024., već je relevantnija usporedba siječnja 2024. godine s prosincem 2023. godine“, naveli su iz Grada Zagreba na naš upit.</p>
<p>Zagreb je u siječnju ove godine ostvario nešto više od 93,261 milijun eura prihoda od poreza na dohodak, dok je u prosincu 2023. godine od poreza i prireza na dohodak ostvaren prihod od 106,445 milijuna eura.</p>
<p>U siječnju prošle godine, pak, s osnova poreza i prireza na dohodak u gradsku kasu se slilo nešto više od 74,862 milijuna eura.</p>
<p>„Prava usporedba 2023. godine i 2024. godine bit će moguća tek po završetku 2024. godine.“, navode iz Grada Zagreba.</p>
<p>Grad Zagreb, za razliku od drugih gradova, vodi mjesečnu statistiku o zaposlenosti i plaćama. U siječnju 2023. godine u Zagrebu je bilo <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/zaposleni%202023/Zaposleni%20I.%202023._web.pdf">444 246 zaposlenih</a>, odnosno 1,8 posto manje nego u prosincu 2022. godine. <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/pla%C4%87e%202023/Pla%C4%87e%20%20I.%202023_web.pdf">Prosječna bruto plaća</a> isplaćena u pravnim osobama iznosila je 1 766 eura, dok je prosječna neto plaća u siječnju prošle godine iznosila 1 256 eura.</p>
<p>Podaci o zaposlenosti i plaćama za siječanj 2024. godine nisu još dostupni. Zadnji dostupan podatak je za prosinac 2023. godine kada je u Zagrebu bilo <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/zaposleni%202023/Zaposleni%20XII.%202023._web.pdf">zaposleno</a> 451 942 (7 696 zaposlenih više u odnosu na početak godine). <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/pla%C4%87e%202023/Place%20XII.2023_web.pdf">Prosječna bruto plaća</a> isplaćena u Zagrebu u prosincu 2023. godine iznosila je 1 902 eura, dok je prosječna neto plaća bila 1 355 eura.</p>
<p>I Zagreb i Split su, u siječnju ove godine, od oporezivanja dohotka prihodovali više nego prije godinu dana. Međutim, taj povećani prihod ne može se gledati isključivo kroz prizmu ukidanja prireza i rasta stope oporezivanja dohotka.</p>

Prirez je ukinut u siječnju ove godine, a ne prije godinu dana - Faktograf.hr

<p>“Nakon što je Bill Gates pustio milijarde genetski modificiranih komaraca, virus denge se širi”, naslov je članka (arhivirano <a href="https://archive.li/hd2Dj" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>) objavljenog 29. veljače na portalu Epoha, za koji je Faktograf u više navrata utvrdio da širi dezinformacije.</p>
<blockquote>“Broj infekcija denga groznicom u Brazilu brzo raste. Pojačana je borba protiv komarca Aedes aegypti. Ovaj komarac, koji se nalazi u tropima, između ostalog prenosi virus denga groznice, u Europi poznat kao denga groznica. Virus drži zemlju pod čvrstom kontrolom. Prema podacima Ministarstva zdravlja, u prvih pet tjedana ove godine zaraženo je 365.000 ljudi. To je četiri puta više slučajeva denga groznice nego u istom razdoblju prošle godine. U nekoliko država proglašeno je izvanredno stanje u javnom zdravstvu. ‘Komaraca ima posvuda.’ To je bilo za očekivati: ‘stručnjaci’ su izbijanje povezali s klimatskim promjenama. Brazilske zdravstvene vlasti pustile su komarce zaražene bakterijom Wolbachia u pet gradova. Manje od godinu dana nakon ove objave, broj slučajeva denga groznice u Brazilu se nije smanjio, već je naglo porastao”, navodi se na početku teksta.</blockquote>
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/gates-komarci-461x450.png"/>Screenhsot/Facebook</figure>
<p>Broj slučajeva denga groznice u Brazilu zaista raste. Kako je izvijestio časopis <a href="https://www.nature.com/articles/d41586-024-00626-3" rel="noopener" target="_blank">Nature</a> u svom tekstu od 1. ožujka, u prva dva mjeseca 2024. Brazil je zabilježio više od milijun slučajeva ove bolesti koju uzrokuje komarac. Riječ je o rekordu za ovo razdoblje, s obzirom na to da slučajevi denga groznice u Brazilu obično imaju vrhunac između ožujka i svibnja.</p>
<h4>Za veliki porast slučajeva denge odgovorne klimatske promjene i urbani rast</h4>
<p>Čimbenici poput klimatskih promjena i brzog urbanog rasta potiču val koji je ove godine već ubio najmanje 214 ljudi. Kao odgovor na krizu, Brazil je postao prva zemlja koja je pokrenula javnu kampanju cijepljenja protiv denga groznice.</p>
<p>Kampanja je važan dodatak borbi protiv denga groznice, kažu znanstvenici. No upozoravaju da su napori preskromni za rješavanje trenutne krize. “Vrlo malo ljudi se cijepi. Da bismo utjecali na stope, morali bismo imati masovno cijepljenje”, kaže <strong>Ana Lúcia de Oliveira</strong>, specijalistica za zarazne bolesti na Federalnom sveučilištu Mato Grosso do Sul u Campo Grandeu.. Čak ni široko rasprostranjeno cijepljenje neće pobijediti bolest ako se ne riješe osnovni sanitarni problemi, primjećuju istraživači.</p>
<p>Denga je virusna bolest koju prenosi komarac Aedes aegypti, koji uspijeva u vrućim i vlažnim uvjetima, polažući svoja jaja u stajaću vodu koja se nalazi u svemu, od odbačenih guma do vaza za cvijeće. Ne postoji poseban tretman za ovu bolest, koja može uzrokovati groznicu i bolove u tijelu, a u teškim slučajevima unutarnje krvarenje i smrt, piše Nature.</p>
<p>Rastuće temperature povezane s klimatskim promjenama doprinijele su širenju bolesti u najjužnijoj regiji Brazila, koja je nekoć bila prehladna za tu vrstu komaraca. Klimatski fenomen El Niño koji se pojavio sredinom 2023. i za koji se predviđa da će trajati najmanje do travnja pojačava vrućinu i oborine, dodatno pridonoseći porastu, ističe <strong>Bárbara Valente</strong>, epidemiologinja u Zakladi Oswaldo Cruz u Rio de Janeiru.</p>
<p>Ali klima nije jedini krivac za veliki porast slučajeva. “Gradovi rastu i postaju raj za komarce”, kaže <strong>Marcia Castro</strong>, specijalistica javnog zdravstva na Harvardu, T.H. Chan Školi javnog zdravlja u Bostonu, Massachusetts. Adekvatna sanitarna infrastruktura često ne uspijeva držati korak s rastom brazilskih gradova. Nesakupljeno smeće postaje leglo insekata, kao i voda koju skladište ljudi koji nemaju redovit pristup vodi iz slavine.</p>
<p>Osim cjepiva, protiv velikog porasta slučajeva denge, bori se i genetički modificiranim komarcima. I to onima namjerno zaraženima bakterijom Wolbachia, koja reducira kapacitet insekta da prenosi viruse. Komarci zaraženi Wolbachijom pušteni su u nekoliko gradova u Brazilu, što je rezultiralo lokalnim smanjenjem slučajeva denga groznice.</p>
<p>Dakle, navodi da su genetski modificirani komarci zaslužni za porast broja slučajeva denga groznice u Brazilu, što se implicira u ovom članku, ne stoje. Klimatski fenomen El Nino, čije je djelovanje dodatno pojačano klimatskim promjenama, uzrokovao je to da se komarci koji prenose dengu pojave čak i u dijelovima Brazila u kojima ih nikad prije nije bilo zbog naglog porasta temperature i vlage.</p>
<h4>Kompanija Oxitec nije od Zaklade Gates primila novac za GMO komarce</h4>
<p>U nastavku teksta na Epohi navodi se, pak, da je Svjetski program protiv komaraca dobio financijsku injekciju od 50 milijuna dolara, đto uključuje i novac Zaklade Billa i Melinde Gates.</p>
<blockquote>“Ista je zaklada također financirala istraživanje cjepiva protiv denga groznice. Cjepivo proizvodi japanska farmaceutska tvrtka Takeda, koja je od Zaklade Gates dobila dvoznamenkasti milijunski iznos. Brazilska vlada već je kupila 5 milijuna doza. Prethodno je biotehnološka tvrtka Oxitec, koja je primila milijarde od Zaklade Gates, pustila genetski modificirane komarce u Brazil. Tvrtka se 2019. našla na meti kritika nakon što je istraživanje pokazalo da je projekt propao i da su komarci nastavili širiti virus denge”, zaključuje se u tekstu.</blockquote>
<p>Farmaceutska tvrtka Takeda od Zaklade Gates zaista je dva puta primala sredstva, ali niti jednom za cjepiva protiv denga groznice. U <a href="https://www.gatesfoundation.org/about/committed-grants?q=takeda#committed_grants" rel="noopener" target="_blank">pretrazi na stranicama Zaklade</a> vidljivo je da su Takedi sredstva dodijeljena u svibnju i studenom 2016. i to u oba slučaja za cjepivo za poliomijelitis odnosno dječju paralizu, ali ne i za dengu. Zaklada je <a href="https://www.gatesfoundation.org/ideas/media-center/press-releases/2003/09/dengue-vaccine-research" rel="noopener" target="_blank">financirala razvoj cjepiva protiv denga groznice</a>, ali tad je 55 milijuna dolara dodijeljeno Međunarodnom institutu za cjepiva (eng. International Vaccine Institute), a ne japanskoj farmaceutskoj tvrtki kao što to netočno navodi autor teksta.</p>
<p>Također, točno je i da Oxitec, biotehnološka kompanija koja je primala sredstva i od Zaklade Gates, razvija i pušta u prirodu genetski modificirane komarce Aedes aegypti za borbu protiv denge i nekoliko drugih bolesti u raznim dijelovima svijeta. Međutim, glasnogovornik Zaklade Gates za <a href="https://factcheck.afp.com/doc.afp.com.34KW7LP" rel="noopener" target="_blank">AFP</a> je potvrdio da zaklada ne financira nikakve poslove Oxiteca vezano uz puštenja genetski modificiranih komaraca u Brazilu.</p>
<p><a href="https://www.gatesfoundation.org/about/committed-grants?q=oxitec#committed_grants" rel="noopener" target="_blank">Na internetskim stranicama Zaklade Gates</a> navedena je lista dodijeljenih sredstava tvrtki Oxitec, ali niti jedna ne spominje financiranje zahvata vezanih uz denga groznicu. “Potpore se odnose na malariju i ostajemo posvećeni usmjeravanju resursa i stručnosti prema cilju da zauvijek okončamo tu bolest”, dodao je glasnogovornik Zaklade.</p>
<p>Genetski modificirani komarci često se koriste u prevenciji širenja različitih bolesti i suprotno onome što se implicira, ne mogu širiti bolesti. Glasnogovornik Oxiteca <strong>Joshua Van Raalte</strong> AFP-u je rekao sljedeće: “Komarci Oxiteca koji su pušteni u Brazil samo su mužjaci, što znači da ne mogu ubosti ljude, tako da je širenje bilo koje bolesti znanstveno nemoguće.”</p>
<p>Oxitecovi komarci imaju “<a href="https://www.cdc.gov/mosquitoes/mosquito-control/community/emerging-methods/genetically-modified-mosquitoes.html#:~:text=GM%20mosquitoes%20do%20not%20pose,Health%20and%20Ecological%20Risk%20Assessment" rel="noopener" target="_blank">samoograničavajući gen</a>“, što znači da kad se pare s invazivnim lokalnim ženkama, ženski potomci ne prežive do odrasle dobi. S obzirom na to da samo ženke komaraca bodu, to reducira broj potencijalnih širitelja bolesti, ističe se na stranicama <a href="https://www.cdc.gov/mosquitoes/mosquito-control/community/emerging-methods/genetically-modified-mosquitoes.html#:~:text=GM%20mosquitoes%20do%20not%20pose,Health%20and%20Ecological%20Risk%20Assessment" rel="noopener" target="_blank">Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC)</a>.</p>
<p>I glasnogovornik Oxiteca ističe da je “znanstveno dokazano da ova tehnologija suzbija ženke komaraca Aedes aegypti (komarca koji prenose denga groznicu) za više od 90 posto.” Da su genetički modificirani komarci uspješni u suzbijanju različitih bolesti slaže se i profesor na Školi javnog zdravlja Sveučilišta Yale <strong>Albert Ko</strong>, koji je specijalizirao mikrobne i infektivne bolesti. “Ne postoje znanstveni dokazi da korištenje ovakve vektorske kontrolne intervencije ili cjepiva protiv denga groznice uzrok ovakve epidemije u Brazilu”, istaknuo je.</p>
<h4>Komarci zaraženi Wolbachijom nisu genetički modificirani</h4>
<p>Ko upozorava i na još jednu nelogičnost u tvrdnji o genetički modiciranim komarcima. “Komarci koje koristi Oxitec su genetski modificirani, ali članak spominje komarce zaražene Wolbachijom koji nisu genetski modificirani. Članak sadrži zbunjujuće činjenice”, ističe znanstvenik.</p>
<p>Kako ističe <a href="https://www.cdc.gov/mosquitoes/mosquito-control/community/emerging-methods/wolbachia.html" rel="noopener" target="_blank">CDC</a>, Wolbachia je česta vrsta bakterije koja se nalazi u raznim kukcima i ne postoji potencijal da se od nje razbole ljudi ili životinje. Dakle, jasno je da komarci zaraženi tom bakterijom nisu mogli biti odgovorni za širenje epidemije denga groznice u Brazilu. U slučaju komaraca zaraženih wolbachijom, radi se o tehnici koju koristi <a href="https://www.worldmosquitoprogram.org/en/global-progress/brazil" rel="noopener" target="_blank">Svjetski program za komarce</a> (eng. <em>World Mosquito Program</em>) za sprječavanje različitih bolesti. Kad se mužjaci komaraca s Wolbachijom pare s divljim ženkama komaraca, jaja koja proizvode se ne izlegu.</p>
<p>O tehnologiji korištenja GMO komaraca za borbu protiv komaraca koji prenose dengu u Brazilu detaljno je pisao <a href="https://www.reuters.com/business/healthcare-pharmaceuticals/biotech-company-bets-gmo-mosquitoes-fight-dengue-brazil-cases-surge-2024-02-28/" rel="noopener" target="_blank">Reuters</a> u svom tekstu od 28. veljače. Iz tog teksta jasno je da se za suzbijanje denge ne koriste komarci zaraženi Wolbachijom, već isključivo genetski modificirani muški komarci kod kojih pri parenju sa ženkama potomci ne prežive do odrasle dobi.</p>
<p>Zaključno, uzroci rastuće epidemije denga groznice u Brazilu su klimatske promjene i brzi urbani rast koji je specifičan za pojedine dijelove te zemlje. Biotehnološka kompanije Oxitec koja je puštala genetički modicirane komarce u Brazilu, suprotno napisima u tekstu, nije primala novac od Zaklade Gates specifično za taj projekt. Bill Gates, dakle, nije financirao GMO komarce u Brazilu što se tekstom implicira. &nbsp;Također valja naglasiti da su genetički modificirani komarci isključivi mužjaci koji ne mogu ubadati, stoga tvrdnje da su oni odgovorni za streloviti porast broja slučajeva u Brazilu nisu utemeljene. Naime, genetički modificirani komarci pare se sa ženkama u divljini, a njihovi potomci ne prežive do odrasle dobi. Stoga se koriste kao jedna od metoda za suzbijanje denga groznice</p>

GMO komarci nisu odgovorni za širenje denge u Brazilu, a Gates taj projekt nije financirao - Faktograf.hr

<p>U ovom članku ćemo istražiti tvrdnje o postojanju dokumenata koji potvrđuju da je Zemlja ravna. Ove tvrdnje se temelje na raznim izvorima, uključujući ruske, vojne, CIA-ine i NASA-ine dokumente. Cilj ovog članka je provjeriti točnost ovih tvrdnji i pružiti jasan i razumljiv odgovor.</p>
<h2>Povijesni kontekst</h2>
<p>Tvrdnje o ravnoj Zemlji nisu nove. Od drevnih naroda do srednjeg vijeka, mnogi su vjerovali da je Zemlja ravna. Međutim, već u antičko doba, filozofi poput Pitagore i Aristotela su tvrdili da je Zemlja okrugla. Eratosten je čak izračunao obujam Zemlje s velikom točnošću.</p>
<h2>Nova kronologija</h2>
<p>Jedna od glavnih tvrdnji u članku je da je cijela povijest čovječanstva do 17. stoljeća 'krivotvorina globalnih razmjera'. Ova teorija, poznata kao 'Nova kronologija', je razvio ruski matematičar Anatolij Fomenko. Međutim, ova teorija je široko odbačena od strane znanstvene zajednice i smatra se pseudoznanstvenom.</p>
<h2>Dokumenti i njihov kontekst</h2>
<p>Članak navodi razne dokumente koji navodno potvrđuju da je Zemlja ravna. Međutim, važno je razumjeti kontekst u kojem su ovi dokumenti napisani. Na primjer, dokumenti koji spominju 'ravnu Zemlju' često koriste tu frazu kao matematičku aproksimaciju za lakše izračunavanje, a ne kao stvarnu tvrdnju o obliku Zemlje.</p>
<h2>NASA i ravna Zemlja</h2>
<p>Članak također navodi da NASA koristi model ravne Zemlje u nekim svojim dokumentima. Međutim, ovi dokumenti su često tehnički priručnici koji koriste aproksimaciju ravne Zemlje za pojednostavljivanje izračuna. NASA je objavila mnoge slike Zemlje iz svemira koje potvrđuju da je Zemlja okrugla.</p>
<h2>Zaključak</h2>
<p>Na temelju istraživanja i provjere izvora, možemo zaključiti da tvrdnje o postojanju dokumenata koji potvrđuju da je Zemlja ravna nisu točne. Ovi dokumenti su često korišteni izvan konteksta i ne predstavljaju stvarne znanstvene dokaze. Zemlja je okrugla, što je potvrđeno brojnim znanstvenim istraživanjima i slikama iz svemira.</p>

Ravna zemlja u ruskim, vojnim, CIA-inim i NASA-inim dokumentima: Provjera tvrdnji

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Zemlja je u srpnju 2024. doživjela svoja dva najtoplija dana ikad" is True

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: