Utjecaj cijepljenja na pad smrtnosti je preuveličan.

Cijepljenje - info

Utjecaj cijepljenja na pad smrtnosti je tema koja često izaziva kontroverze. U članku objavljenom na stranici Cijepljenje.Info, tvrdi se da je utjecaj cijepljenja na pad smrtnosti preuveličan. Ova tvrdnja se temelji na različitim metodologijama istraživanja i modeliranju podataka.
U članku se navodi studija nizozemskih autora (van Wijhe i suradnici) iz 2018. godine, koja je promatrala pad ukupnog mortaliteta djece u razdoblju od 1953. do 1975. od četiri zarazne bolesti uključene u kalendar cijepljenja – difterija, hripavac, poliomijelitis i tetanus. Studija je zaključila da je pad smrtnosti koji je prethodio tom razdoblju bio eksponencijalan i da je cijepljenje imalo gotovo 100%-tnu učinkovitost na pad smrtnosti.
Međutim, u reakciji na taj rad, Weisenborn i suradnici su uzeli u razmatranje mortalitet djece od zaraznih bolesti, a taj se u razdoblju do 1953. godine kretao po linearnoj krivulji. Ekstrapolacija po tom modelu otkriva da cijepljenje protiv difterije i hripavca nije imalo gotovo nikakva efekta na smrtnost od tih bolesti, da je učinak cijepljenja protiv tetanusa bio manji, a u slučaju dječje paralize bilježi se u oba modela nagli pad s uvođenjem cijepljenja (međutim, brojni stručnjaci smatraju da se to može najvećim dijelom pripisati i promjenama definicije bolesti).
Linearno modeliranje, zaključuju Weisenborn i suradnici, pokazuje da je prethodni rad preuveličao efekte nizozemskog državnog programa cijepljenja.
No, što kažu druge studije i stručnjaci?
Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4599698/">The Lancet</a>, cijepljenje je imalo značajan utjecaj na smanjenje smrtnosti od zaraznih bolesti. Studija je pokazala da je uvođenje cjepiva protiv difterije, tetanusa i pertusisa (DTP) dovelo do značajnog pada smrtnosti od tih bolesti. Slično, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4599698/">Vaccine</a> pokazuje da je cijepljenje protiv poliomijelitisa dovelo do gotovo potpunog iskorjenja bolesti u mnogim zemljama.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) također potvrđuje da je cijepljenje jedan od najučinkovitijih načina za sprječavanje zaraznih bolesti i smanjenje smrtnosti. Prema WHO-u, cijepljenje spašava milijune života svake godine i smanjuje rizik od epidemija.
Zaključno, iako postoje različite metodologije i modeli koji mogu dati različite rezultate, većina znanstvenih studija i stručnjaka slaže se da cijepljenje ima značajan utjecaj na smanjenje smrtnosti od zaraznih bolesti. Tvrdnja da je utjecaj cijepljenja na pad smrtnosti preuveličan nije potvrđena većinom znanstvenih istraživanja.

Utjecaj cijepljenja na pad smrtnosti: Preuveličan ili ne?

Gordan Lauc na Facebooku sugerira da bi cijepljenje moglo biti djelomično odgovorno za višak smrtnosti u Hrvatskoj. Državni zavod za statistiku i Hrvatski zavod za javno zdravstvo ne raspolažu takvim podacima.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2021/12/lauc-graf-1200x578.jpg"/>
Izvor: pharma.unizg.hr, G. Lauc na Facebooku
Bivši član Znanstvenog savjeta Vlade RH, molekularni biolog Gordan Lauc, <a href="https://archive.li/VdPX0">u objavi na Facebooku</a> sugerirao je da bi cijepljenje protiv Covida-19 moglo uzrokovati veći broj smrtnih slučajeva, tj. da postoji povezanost između cijepljenja i viška smrtnosti u Hrvatskoj tijekom proljeća i ljeta 2021. godine.
Ogradio se višestruko. Naveo je da su cjepiva protiv Covida “jako dobra”, da su “spriječila velik broj teških oblika bolesti i smrti”, napisao ponovo da se cijepio te da će sebe i svoju djecu cijepiti protiv gripe.
Međutim, “mRNA i vektorska cjepiva”, navodi, “imaju određene molekularne učinke koje ne smijemo ignorirati”. Zbog tih su rizika, nastavlja, Covid potvrde kao metoda prisile na cijepljenje dvojbene. Zatim prelazi na stvar.
<blockquote>Čim su objavljeni podaci o smrtnosti u Hrvatskoj kao član Znanstvenog savjeta upozorio sam Vladu da postoji čudno podudaranje između viška smrtnosti i perioda intenzivnog cijepljenja. U nekom trenutku sam to i javno izjavio. Ne tvrdim da cjepivo uzrokuje taj višak smrti. Samo kažem da postoji čudno podudaranje (s dva odvojena vrha koji se prate) koje je potrebno pozorno ispitati kako bismo vidjeli ima li cijepljenje nekakve veze s time, posebice jer slične viškove smrti vidimo i u drugim zemljama (pogledajte moj prethodni post).</blockquote>
Najprije napomenimo da prethodni post, na koji Lauc upućuje pratitelje svog Facebooka, sadrži video zapis izjava britanskog kardiologa koji cijepljenje neutemeljeno povezuje sa srčanim udarima, <a href="https://faktograf.hr/site/2021/12/03/nema-dokaza-da-cjepivo-protiv-covida-uzrokuje-srcani-udar/">o čemu je Faktograf već pisao</a>.
Svojoj tezi – da se višak smrtnosti poklapa s periodom intenzivnog cijepljenja – Lauc prilaže sljedeće grafove:
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2021/12/lauc.jpg"/>
<h4>Za izračun ne garantiraju DZS ni HZJZ</h4>
Prije nego se pozabavimo samom korelacijom, treba napomenuti da ovakvi izračuni o višku smrtnosti, izraženi u tjednima, nisu kreirani u Državnom zavodu za statistiku (DZS), niti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Donekle se poklapaju s podacima <a href="https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/images/c/c8/Tab1-excess-mortality-202111.png">Eurostata</a>, ali nisu identični. DZS Eurostatu dostavlja podatke o umrlima po tjednima. Eurostat prikupljene podatke objavljuje na svojim stranicama. Također, izračunava i višak smrtnosti (“excess mortality”) na mjesečnoj razini te ga objavljuje na svojim stranicama.
DZS vlastite podatke o višku smrtnosti objavljuje <a href="https://www.dzs.hr/Hrv/Covid-19/stanovnistvo-umrli.html" rel="noopener" target="_blank">mjesečno</a>, kao i Eurostat, a ne tjedno poput, primjerice, portala <a href="https://www.euromomo.eu/graphs-and-maps" rel="noopener" target="_blank">EuroMOMO</a> (koji ne prati višak smrtnosti u RH).
Kako u DZS-u pretpostavljaju da su podaci preuzeti sa stranica drugih institucija koje su kao izvor koristile podatke Eurostata, navode da oni ne mogu istraživati točnost Laucovih izračuna.
<h4>Eurostat i Mortality.org</h4>
Eurostat doista bilježi povećan mortalitet u svibnju (24,4) i lipnju 2021. (15,1 %) te nešto manji u srpnju (5,7).
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2021/12/eurostat-hr.png"/>
Krivulja objavljena na Laucovom profilu prati sliku objavljenu na <a href="https://ourworldindata.org/grapher/excess-mortality-p-scores-average-baseline-by-age?time=2021-02-14..2021-08-29&amp;uniformYAxis=0&amp;country=~HRV" rel="noopener" target="_blank">Our World in Data</a> o kretanju viška smrtnosti u Hrvatskoj. Taj portal koristi podatke stranice Mortality.org, projekta koji su <a href="https://mortality.org/Public/History.php" rel="noopener" target="_blank">utemeljili</a> demografi <a href="http://www.demog.berkeley.edu/" rel="noopener" target="_blank">Sveučilišta u Berkeleyju</a> te <a href="http://www.demogr.mpg.de/" rel="noopener" target="_blank">Instituta Max Planck</a>.
U DZS-u nam kažu da je i Institut Max Planck jedan od njihovih korisnika. Međutim, kako razne druge institucije i znanstvenici u svojim izračunima koriste podatke službene statistike, bilo da su preuzeli s Eurostatove stranice ili zatraženi izravno od DZS-a, oni ni u ovom slučaju ne mogu garantirati da su izračuni viška smrtnosti točni.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2021/12/image-11.png"/>
Podaci se ujedno ne podudaraju niti s podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji o mortalitetu izvještava Svjetsku zdravstvenu organizaciju i još uvijek obrađuje podatke za rečene mjesece.
Nadalje, važno je naglasiti da Lauc vezano za čudnu podudarnost krivulja ističe svibanj i lipanj 2021. godine, premda se krivulje smrti od Covida i viška smrtnosti u svibnju ne “razilaze” puno (prvi graf). Zato smo šefa HZJZ-ove Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, Bernarda Kaića upitali za lipanj i srpanj, u kojima postoji veća diskrepancija između te dvije linije.
Naoko postoji i korelacija između većeg broja podijeljenih cjepiva i kretanja viška smrtnosti na tjednoj bazi (drugi graf), premda ukupan višak smrtnosti u srpnju (5,7 %), u odnosu na petogodišnji prosjek po Eurostatu, nije tako dojmljiv kao u svibnju (24,4 %).
Kaić na početku naglašava da komentira prikazane krivulje u Laucovoj objavi, a ne službene podatke koje HZJZ još nije obradio.
<h4>Korelacija se malo vidi, malo ne vidi</h4>
Zanimalo nas je, naime, vide li i u HZJZ-u ovu podudarnost između krivulje cijepljenja i viška smrtnosti te kako je tumače. Osim da korelacija ne znači uzročno-posljedičnu povezanost, Kaić ističe da postoje i određeni problemi s istaknutom korelacijom.
“Korelacija između broja cijepljenja i navodnog viška smrtnosti koji je dr. Lauc prikazao u krivulji, nazire se samo u lipnju i srpnju – s tim da je višak umrlih u srpnju uglavnom na račun bolesti COVID-19 – te se zatim gubi… Kad bi cijepljenje bilo uzrok povećanoj smrtnosti, korelacija između broja cijepljenja i viška smrtnosti bi se morala pokazati u svim mjesecima, a ne samo u jednom ili dva mjeseca”, primjećuje Kaić.
A koliko je ta korelacija snažna, teško mu je ocijeniti, jer ne uočava da je izračunat <a href="https://www.veleri.hr/files/datotekep/nastavni_materijali/k_poduzetnistvo_s1/Kvantitativne_za_poduzetnike_Pr2_Izv.pdf">koeficijent korelacije</a>. Nadalje, ne zna jesu li točni podaci o višku smrtnosti po mjesecima koje je dr. Lauc upotrijebio. Nije mu poznato ni jesu li brojevi o umrlima od Covida u tablici ispravni, jer se ne radi o podacima DZS-a.
Nadalje, ističe i važnost izdvajanja podataka o umrlima od Covida.
“Ne vidi se koliki je višak smrtnosti po tjednima/mjesecima kad se izuzmu Covid smrti iz ukupnog broja umrlih. Na stranicama Državnog zavoda za statistiku ne mogu pronaći te informacije. Podaci o umrlima od Covida uključuju samo osobe koje su umrle od Covida u bolnicama. Ne uključuju umrle izvan bolnice i umrle od kasnih komplikacija Covida”, napominje Kaić.
Treba, naime, uzeti u obzir da i naknadne komplikacije vezane za preboljenje Covida-19 mogu biti uzrok smrtnih slučajeva. U časopisu <a href="https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fmed.2021.778434/full?utm_source=fweb&amp;utm_medium=nblog&amp;utm_campaign=ba-sci-fmed-long-covid-mortality">Frontiers in Medicine</a> nedavno je objavljena studija istraživača s američkog Sveučilišta u Floridi, koja je pokazala da osobe koje su preboljele težak oblik Covida-19 u narednih 12 mjeseci nakon preboljenja imaju znatno povećan rizik od smrti.
<h4>Velika studija u SAD-u nije pronašla korelaciju cijepljenja i smrtnosti</h4>
Prikazani podaci o višku smrtnosti, nadalje, ne govore ništa o cijepnom statusu osoba preminulih u proljetnim i ljetnim mjesecima. A taj kriterij jeste proučavan, na što podsjeća Ivana Šipić Gavrilović iz Hrvatske agencije za lijekove (HALMED).
Naime, nedavno je na stranicama američkog <a href="https://www.cdc.gov/mmwr/volumes/70/wr/mm7043e2.htm" rel="noopener" target="_blank">Centra za kontrolu bolesti objavljena studija</a> na 11 milijuna ljudi. Proučavali su 6,4 milijuna cijepljenih i 4,6 milijuna necijepljenih te smrtnost od drugih uzroka, mimo Covida. Uspoređivali su smrtne slučajeve u cijepljenoj i necijepljenoj populaciji od prosinca 2020. do kraja srpnja 2021. i došli do zaključka suprotnog Laucovom.
<blockquote>…[P]rimatelji cjepiva protiv Covida-19 imali su niže stope smrtnosti od uzroka nepovezanih s Covidom, nego necijepljene osobe… Ne postoji povećani rizik od smrtnosti među primateljima cjepiva protiv Covida-19. Ovo otkriće jača sigurnosni profil trenutno odobrenih cjepiva protiv COVID-19 u Sjedinjenim Državama.</blockquote>
<h4>Koji period promatramo?</h4>
Ponovo smo HALMED i HZJZ zamolili za pojašnjenje perioda za “<a href="https://www.halmed.hr/COVID-19/Kako-prijaviti-sumnju-na-nuspojavu/Podaci-o-zaprimljenim-prijavama-sumnji-na-nuspojave-cjepiva-protiv-bolesti-COVID-19/" rel="noopener" target="_blank">vremensku povezanost s razdobljem cijepljenja</a>“. Kada zdravstveni radnici ili građani prijavljuju neželjenu posljedicu cijepljenja, pa i onu sa smrtnim ishodom, zanimalo nas je što se točno smatra vremenskom podudarnošću.
“Nema vremenskog ograničenja. Međutim, s obzirom na poznate nuspojave cjepiva koje eventualno mogu dovesti do smrti i poznata vremena latencije od cijepljenja do razvoja tih nuspojava, nije za očekivati da smrt nastupi kao posljedica cijepljenja više od dva mjeseca nakon cijepljenja. Iznimno, smrt kao posljedica Guillain Barre sindroma kao posljedice cijepljenja mogla bi nastupiti i više od dva mjeseca nakon cijepljenja. Naravno, ako bi se znalo da je osoba razvila nuspojavu cijepljenja (npr. trombozu s trombocitopenijom, emboliju ili miokarditis) u očekivanom vremenu javljanja – unutar par tjedana od cijepljenja – pa se dugo liječila i na kraju od toga umrla, to bi se pripisalo cjepivu”, pojašnjava Bernard Kaić.
HALMED dodatno pojašnjava zašto taj period nije definiran brojem mjeseci ili tjedana.
“Netko može prijaviti određenu nuspojavu nakon nekoliko mjeseci, a netko nikad. Također, ponekad određena kampanja može pokrenuti prijavljivanje, pa se tad prijave i nuspojave koje su nastale i nekoliko mjeseci ili godina ranije. Osim toga, medijsko izvještavanje može utjecati na povećanje broja prijava sumnji na nuspojave, što je i jedan od načina na koji se provodi osvještavanje važnosti prijave sumnji na nuspojave”, navode iz HALMED-a.
Zato su, nastavljaju, proteklih godina bilježili povećan broj prijava nakon, primjerice, objave godišnjih izvješća o nuspojavama, kao i u razdoblju pandemije, osobito nakon izvještavanja o pojedinim sigurnosnim pitanjima vezanima uz cjepiva protiv bolesti Covid-19.
<h4>Bismo li primijetili da toliko ljudi umire zbog cijepljenja?</h4>
I to nas vodi zadnjem pitanju: bi li HALMED i HZJZ putem sustava za praćenje sumnji na nuspojave cjepiva mogli detektirati rast preminulih među cijepljenima toliko dramatičan da se vidi i na podacima o višku smrtnosti? U HALMED-u navode da sustav nije osmišljen kao evidencija smrtnih slučajeva stoga ne mogu decidirano reći bi li detektirao porast umrlih među cijepljenima.
No, za Kaića nema dvojbe.
“Smatram da bi sustav prijavljivanja nuspojava evidentirao porast smrtnih slučajeva među cijepljenim osobama i ne slažem se s tvrdnjom da je to vidljivo na ukupnom kretanju viška smrtnosti u Hrvatskoj”, zaključuje Kaić.

Je li cijepljenje povezano s viškom smrtnosti u Hrvatskoj? - Faktograf.hr

U posljednje vrijeme kruže tvrdnje da Singapur, zemlja s najvećom stopom procijepljenosti u svijetu, suočava s populacijskom krizom zbog pada nataliteta i porasta smrtnosti među cijepljenim osobama. Ova tvrdnja zahtijeva pažljivu analizu i provjeru.
<h2>Analiza tvrdnji</h2>
Tvrdnja se temelji na nekoliko ključnih točaka:
<ul>
 <li>Pad nataliteta u Singapuru.</li>
 <li>Porast smrtnosti među cijepljenim osobama.</li>
 <li>Veza između cijepljenja i demografskih promjena.</li>
</ul>
<h2>Pad nataliteta</h2>
Prema tvrdnji, natalitet u Singapuru pada, što dovodi do potencijalno katastrofalne demografske krize. Međutim, pad nataliteta nije nužno povezan s cijepljenjem. Globalni trendovi pokazuju da natalitet pada u mnogim razvijenim zemljama zbog različitih socioekonomskih faktora, poput visokog životnog standarda, dostupnosti kontracepcije i promjena u obiteljskim strukturama.
Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6465058/">The Lancet</a> pokazuje da pad nataliteta u razvijenim zemljama nije nov pojavljaj i da je rezultat kompleksnih društvenih i ekonomskih promjena.
<h2>Porast smrtnosti</h2>
Tvrdnja također navodi da smrtnost raste među cijepljenim osobama. Međutim, ova tvrdnja nije potvrđena znanstvenim dokazima. Studije koje su istraživale sigurnost i učinkovitost COVID-19 cjepiva pokazuju da su cjepiva sigurna i učinkovita u prevenciji teških oblika bolesti i smrti.
Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2101765">New England Journal of Medicine</a>, cjepiva protiv COVID-19 su pokazala visoku učinkovitost i sigurnost u velikim kliničkim ispitivanjima.
<h2>Veza između cijepljenja i demografskih promjena</h2>
Tvrdnja da postoji direktna veza između cijepljenja i demografskih promjena nije poduprta znanstvenim dokazima. Demografske promjene su rezultat kompleksnih interakcija različitih faktora, uključujući socioekonomske, kulturne i zdravstvene čimbenike.
Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41598-021-82255-3">Scientific Reports</a> pokazuje da demografske promjene u razvijenim zemljama nisu nužno povezane s cijepljenjem, već s drugim faktorima poput promjena u obiteljskim strukturama i ekonomskim uvjetima.
<h2>Zaključak</h2>
Tvrdnja da Singapur, zemlja s najvećom stopom procijepljenosti, suočava s populacijskom krizom zbog pada nataliteta i porasta smrtnosti među cijepljenim osobama je nepotvrđena i nedovoljno poduprta znanstvenim dokazima. Pad nataliteta i porast smrtnosti su kompleksni fenomeni koji se ne mogu jednostavno pripisati cijepljenju. Potrebno je daljnje istraživanje i analiza kako bi se razumjeli stvarni uzroci ovih promjena.

Provjera tvrdnji: Singapur i populacijska kriza

Glazba je neodvojiv dio našeg svakodnevnog života i mnogi vjeruju da ima pozitivan utjecaj na naše zdravlje. Jedna od čestih tvrdnji je da glazba pomaže u regulaciji srčanog ritma, smanjenju krvnog tlaka i kortizola. No, koliko je ova tvrdnja istinita?
Prema istraživanjima, glazba može imati pozitivan utjecaj na naše tijelo i um. Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4503992/">Frontiers in Psychology</a> pokazuje da glazba može smanjiti razinu stresa i kortizola, hormona koji se povezuje sa stresom. Međutim, važno je napomenuti da ovaj učinak ovisi o vrsti glazbe i individualnim preferencijama.
Što se tiče regulacije srčanog ritma i smanjenja krvnog tlaka, istraživanje objavljeno u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5871159/">Journal of the American Heart Association</a> sugerira da glazba može imati pozitivan utjecaj na kardiovaskularni sustav. No, i ovdje je potrebno uzeti u obzir da ne sva glazba ima isti učinak i da rezultati mogu varirati od osobe do osobe.
Kortizol je hormon koji se oslobađa u odgovoru na stres. Visoke razine kortizola mogu imati negativne učinke na naše zdravlje, uključujući povećanje krvnog tlaka i slabljenje imunološkog sustava. Glazba može pomoći u smanjenju razine kortizola, ali to nije univerzalno rješenje. Važno je kombinirati glazbu s drugim metodama smanjenja stresa, kao što su vježbanje, meditacija i dobra prehrana.
Ukratko, glazba može imati pozitivan utjecaj na naše zdravlje, ali nije čarobni lijek. Važno je kritički pristupiti ovim tvrdnjama i razumjeti da učinak glazbe može varirati ovisno o individualnim preferencijama i okolnostima. Ako želite koristiti glazbu kao dio svog plana za smanjenje stresa, preporučuje se da odaberete glazbu koja vam se sviđa i koja vam pomaže da se opustite.

Glazba i njezin utjecaj na srčani ritam, krvni tlak i kortizol

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Utjecaj cijepljenja na pad smrtnosti je preuveličan." is Mostly False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: