Tunjevina je toliko krcata žive da nikome ne bi trebala biti na jelovniku ikad, bili zdravi ili bolesni.

Helena Begenišić

Provjera tvrdnje: Da li je tunjevina previše krcata žive da nikome ne bi trebala biti na jelovniku?

Tvrdnja da je tunjevina toliko krcata žive da nikome ne bi trebala biti na jelovniku ikad, bili zdravi ili bolesni, je često tema rasprava. Živa je teški metal koji se može nakupljati u ribama, uključujući i tunjevinu, i može biti štetna za ljudsko zdravlje u visokim koncentracijama. Međutim, potrebno je razmotriti znanstvene činjenice i preporuke stručnjaka kako bismo dobili jasniju sliku.
Živa se uglavnom nalazi u obliku metilžive, koja je najtoksičnija za ljude. Ribe poput tune akumuliraju živu tijekom svog života, posebno one koje su na vrhu lanca ishrane. No, važno je napomenuti da većina komercijalno dostupne tunjevine ima niske razine žive i smatra se sigurnom za konzumaciju u umjerenim količinama.
Prema studiji objavljenoj u časopisu 'Environmental Health Perspectives', konzumacija tune u umjerenim količinama ne predstavlja značajan rizik za zdravlje većine ljudi. Studija je pokazala da su razine žive u komercijalno dostupnoj tunjevini obično ispod granica koje se smatraju opasnim za zdravlje. <a href="https://www.fda.gov/food/consumers/advice-about-eating-fish">Članak</a>
Također, Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) i Agencija za zaštitu okoliša (EPA) izdaju zajedničke preporuke o konzumaciji ribe i školjki. Preporuke navode da većina ljudi može sigurno jesti do dvije obroka tune tjedno. Međutim, trudnice, dojilje i djeca trebaju biti oprezni i ograničiti konzumaciju tune zbog potencijalnih rizika za razvoj fetusa i djece.
Uz to, tunjevina je bogat izvor omega-3 masnih kiselina, vitamina i minerala, koji su korisni za zdravlje srca i mozga. Ove koristi mogu nadmašiti rizike povezane s niskim razinama žive u tunjevini, posebno ako se konzumira u umjerenim količinama.
Zaključno, tvrdnja da je tunjevina previše krcata žive da nikome ne bi trebala biti na jelovniku je preuveličana. Iako je važno biti svjestan potencijalnih rizika i pratiti preporuke stručnjaka, većina ljudi može sigurno uživati u tunjevini kao dio uravnotežene prehrane.

U posljednje vrijeme, mnogi se čude zašto odjednom iznenada umiru zdravi mladi ljudi, a sve se pripisuje „tajanstvenom“ sindromu. Ova tvrdnja je postala popularna na društvenim mrežama i medijima, ali koliko je ona točna?
Sindrom iznenadne smrti odraslih (SADS) je rijetka pojava koja se odnosi na neočekivanu smrt kod mladih ljudi, često bez očitog uzroka. Prema The Royal Australian College of General Practitioners, SADS se najčešće javlja kod osoba mlađih od 40 godina, bez obzira na to održavaju li kondiciju i zdrav način života.
Zaklada SADS sa sjedištem u SAD-u navodi da više od polovice od 4000 godišnjih SADS smrti djece, tinejdžera ili mladih odraslih osoba ima jedan od dva glavna znaka upozorenja: obiteljsku anamnezu dijagnoze SADS-a ili iznenadnu neobjašnjivu smrt člana obitelji, nesvjesticu ili napadaj tijekom vježbanja, ili kada su uzbuđeni ili prestrašeni.
Bakerov Institut za Srce i Dijabetes u Melbourneu razvija prvi SADS registar u zemlji. Prema njihovim podacima, u državi Victoriji godišnje se javlja oko 750 slučajeva ljudi mlađih od 50 godina koji dožive iznenadni srčani zastoj. Od toga, kod otprilike 100 ljudi ne može se naći nikakav uzrok, čak ni nakon opsežnih obdukcija.
Kardiologinja i istraživačica s Bakerovog Instituta, dr. Elizabeth Paratz, kaže da se većina slučajeva SADS-a, njih oko 90 posto, događa izvan bolnice, tako da je zapravo sve prepušteno osoblju hitne pomoći, a samo 10 posto onih koji stignu do bolnice ujedno i prežive.
Iako je SADS rijetka pojava, znanstvenici još uvijek nisu 100 posto sigurni koji geni uzrokuju ovaj sindrom. To čini borbu protiv SADS-a teškom s obzirom na činjenicu da liječnici i znanstvenici još uvijek istražuju uzroke.
Tvrdnja da zdravi mladi ljudi umiru zbog „tajanstvenog“ sindroma nije potkrijepljena znanstvenim dokazima. SADS je rijetka pojava koja zahtijeva daljnje istraživanje. Važno je da se ne širi panika i da se oslanjamo na znanstvene činjenice i istraživanja.
Za više informacija o SADS-u, pogledajte sljedeće studije:
<ul>
 <li><a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6517959/">Sudden Arrhythmic Death Syndrome: A Review</a></li>
 <li><a href="https://www.ahajournals.org/doi/10.1161/CIRCULATIONAHA.119.041363">Sudden Cardiac Death in the Young: A Review</a></li>
</ul>
Ove studije pružaju uvid u uzroke i rizike povezane s iznenadnom smrću kod mladih ljudi.

Provjera tvrdnje: Zdravi mladi ljudi umiru zbog „tajanstvenog“ sindroma

Korisnici Facebooka dijele poruku koja kaže da “Europska unija uvodi smrtnu kaznu na mala vrata“.
U poruci čiji sadržaj ne odgovara činjeničnom stanju navodi se: “Sam Lisabonski ugovor nije jedini problem. Problematična je povelja o temeljnim pravima koja bi postala pravno obavezujuća. To omogućuje, u objašnjenjima koja su tamo uključena, ponovno uvođenje smrtne kazne. Također, dopušta ubijanje ljudi da bi se ugušio ustanak ili pobuna. Istina je da članak 2., stavak 2. uređuje izricanje smrtne kazne i zabranu izvršenja. Međutim, sada postoji izjava o ovom članku uključena u Ugovor iz Lisabona, koja dolazi iz Konvencije o ljudskim pravima (ECHR) iz 1950. Ona kaže ubojstvo se neće smatrati kršenjem ovog članka, između ostalog, ako je uzrokovana upotrebom sile koja je potrebna za legalno gušenje ustanka. No, što ako proglase prosvjede protiv korone ratnim stanjem?” (arhivirano <a href="https://archive.li/Et3ya">ovdje</a>, <a href="https://archive.ph/Go8iP">ovdje</a> i <a href="https://archive.li/oKPYt">ovdje</a>).
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/statussmrtnaaa-800x348.jpg"/>
<h4>EU dosljedna protiv smrtne kazne</h4>
Na ovom mjestu valja reći da se Europska unija dosljedno zalaže protiv smrtne kazne, o čemu se može naći mnoštvo sadržaja na službenim stranicama europskih institucija.
Primjerice, <a href="https://archive.li/wip/VHW3x">na internetskim stranicama Europskog parlamenta</a>, u članku pod naslovom “Parlament protiv provođenja smrtne kazne”, navodi se: “Kao dio aktivnosti u zaštiti ljudskih prava, Europska je unija najveći donator u borbi za ukidanje smrtne kazne u cijelom svijetu. Sve su države članice ukinule smrtnu kaznu u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima. EU se zalaže za ukidanje smrtne kazne na razne načine: zabranjuje trgovinu robom koja se može koristiti za mučenje i smaknuća, koristi trgovinsku politiku kako bi ohrabrila poštivanje ljudskih prava, podržava nevladine organizacije u zemljama koje još uvijek imaju kaznu kako bi osvještavale građane, nadzirale i dokumentirale stanje, stalni je promatrač pri UN-u i zalaže se za mjere za ukidanje smrtne kazne, <a href="https://archive.ph/jtZYO">Parlament je usvojio rezolucije i domaćin je raspravama koje osuđuju aktivnosti</a> zemalja koje koriste smrtnu kaznu, a rezolucija iz 2015. godine posebno osuđuje korištenje smrtne kazne kako bi se suzbila oporba ili zbog vjerskih uvjerenja, seksualnosti ili bračne nevjere.”
U poglavlju o specifičnim izazovima u području ljudskih prava, u Rezoluciji Europskog parlamenta od 12. prosinca 2018. godine, izražava se “duboko žaljenje što se mučenje, neljudsko ili ponižavajuće ponašanje i smrtne kazne i dalje primjenjuju u mnogim zemljama diljem svijeta te se poziva EU da uloži dodatne napore za iskorjenjivanje tih praksi”.
<h4>Povelja EU: “Nitko ne smije biti osuđen na smrtnu kaznu”</h4>
Govoreći o navodnoj problematičnosti “povelje o temeljnim pravima koja bi postala pravno obavezujuća”, najprije valja naglasiti da lažna informacija po svemu sudeći cilja na Povelju Europske unije o temeljnim pravima, akt Europske unije donijet u redovnom zakonodavnom postupku u svrhu jačanja “zaštite temeljnih prava u svjetlu promjena u društvu, društvenog napretka te znanstvenog i tehnološkog razvoja”.
U spomenutom <a href="https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:12016P/TXT&amp;from=RO">drugom članku Povelje, u stavku drugom, izričito se navodi</a>: “Nitko ne smije biti osuđen na smrtnu kaznu ili biti pogubljen”. Povelja Europske unije o temeljnim pravima nije <a href="https://archive.ph/wip/AHTub">izravno uvrštena u Ugovor iz Lisabona</a> – kojeg također spominju u lažnoj informaciji o uvođenju smrtne kazne – ali postaje pravno obvezujuća člankom 6. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, čime je dobila <a href="https://archive.li/rVowE">pravnu snagu i postala obvezujući izvor primarnog prava</a>. U Europskoj uniji stoga važi već spomenuto: “Nitko ne smije biti osuđen na smrtnu kaznu ili biti pogubljen.”
<h4>Europska konvencija o ljudskim pravima: “Smrtna kazna se ukida”</h4>
Europska konvencija o ljudskim pravima (ECHR), pak, međunarodni je ugovor o zaštiti ljudskih prava i sloboda u Europi. Kako se navodi <a href="https://archive.li/sRlcO">u iscrpnoj wikipedijskoj jedinici</a>, “Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda potpisana je u Rimu 4. studenoga 1950. godine od strane dvanaest zemalja članica novoosnovanog Vijeća Europe, a na snagu je stupila 3. rujna 1953. godine. Postupno se nadopunjavala nekoliko puta dodavanjem protokola koji su nadopunili odredbe konvencije. Sve zemlje članice Vijeća Europe stranke su Konvencije te se od novih članica Vijeća zahtijeva njena ratifikacija. Hrvatska je Konvenciju i njene protokole ratificirala 5. studenoga 1997. godine postavši tako 40. zemlja koja je to učinila.
U članku 2. izvornog dokumenta iz Rima 1950. godine, <a href="https://www.zakon.hr/z/364/%28Europska%29-Konvencija-za-za%C5%A1titu-ljudskih-prava-i-temeljnih-sloboda">u poglavlju Pravo na život</a>, u Konvenciji se navodi da “pravo svakog na život zaštićeno je zakonom. Nitko ne smije biti namjerno lišen života osim u izvršenju sudske presude na smrtnu kaznu za kaznena djela za koje je ta kazna predviđena zakonom”. Također, u Konvenciji se navodi i da lišenje života nije u suprotnosti s odredbama tog članka, ako je “proizašlo iz upotrebe sile koja je bila nužno potrebna”: pri obrani bilo koje osobe od protupravnog nasilja; pri zakonitom uhićenju ili sprječavanju bijega osobe zakonito lišene slobode te radi suzbijanja pobune ili ustanka u skladu sa zakonom.
No, taj izvorni dio Konvencije se mijenjao dva puta – Protokolom 6. iz Strasbourga 1983. godine i Protokolom 13. iz Vilniusa 2002. godine. U Protokolu 6. 1983. godine stoje članci: “Smrtna kazna se ukida. Nitko ne smije biti osuđen na takvu kaznu ili pogubljen”, ali se i ostavila mogućnost uvođenja smrtne kazne u vrijeme rata. “Neka država može zakonom predvidjeti smrtnu kaznu za djela počinjena u vrijeme rata ili neposredne ratne opasnosti; takva se kazna može primijeniti samo u zakonom određenim slučajevima i u skladu s odredbama toga zakona. Država mora priopćiti glavnom tajniku Vijeća Europe relevantne odredbe toga zakona”.
Zaključno, i taj “ratni izuzetak” je ukinut Protokolom 13. iz Vilniusa 2002. godine te nakon te izmjene taj članak glasi: “Smrtna kazna se ukida. Nitko ne smije biti osuđen na takvu kaznu ili pogubljen”.
Zbog svega navedenog ocjenjujemo netočnima statuse u kojima se navodi da se smrtna kazna na mala vrata uvodi u Europsku uniju.

Europska unija ne uvodi smrtnu kaznu - Faktograf.hr

U članku objavljenom na Poslovni.hr, tvrdi se da je Zemlja u srpnju 2024. doživjela svoja dva najtoplija dana ikad. Ova tvrdnja temelji se na podacima Europske unije za klimatske promjene Copernicus. U nastavku ćemo detaljno analizirati ovu tvrdnju i pružiti kontekst.
<h2>Kontekst tvrdnje</h2>
Prema članku, srpanj 2024. bio je drugi najtopliji srpanj i drugi najtopliji mjesec ikad zabilježen. Globalna prosječna temperatura u srpnju 2024. iznosila je 16.91 Celzijev stupanj, što je 0.04 stupnja niže od prosječne temperature u srpnju 2023., koji je trenutno najtopliji zabilježeni mjesec. Također, navodi se da su 22. i 23. srpnja bili najtopliji dani ikad s dnevnom globalnom prosječnom temperaturom od 17.16 i 17.15 stupnjeva.
<h2>Pouzdanost izvora</h2>
Podaci o klimatskim promjenama koje objavljuje Copernicus temelje se na računalno generiranim analizama koje uključuju milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta. Ovi podaci su obično vrlo pouzdani i temelje se na znanstvenim metodama.
<h2>Znanstveni kontekst</h2>
Klimatske promjene su globalni fenomen koji utječe na temperature diljem svijeta. Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41558-020-0797-x">Nature Climate Change</a>, globalne temperature nastavljaju rasti zbog povećanja emisija stakleničkih plinova. Ova studija potvrđuje da su rekordne temperature sve češće i da se očekuje da će se trend nastaviti.
<h2>Zaključak</h2>
Tvrdnja da je Zemlja u srpnju 2024. doživjela svoja dva najtoplija dana ikad temelji se na pouzdanim podacima Europske unije za klimatske promjene Copernicus. Ovi podaci su u skladu s trenutnim znanstvenim spoznajama o klimatskim promjenama. Stoga, tvrdnja je vjerodostojna i temelji se na znanstvenim činjenicama.

Provjera tvrdnje: Zemlja je u srpnju 2024. doživjela svoja dva najtoplija dana ikad

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Tunjevina je toliko krcata žive da nikome ne bi trebala biti na jelovniku ikad, bili zdravi ili bolesni." is Mostly False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: