Sustav cijepljenja je nepouzdan jer ne postoji niti jedan nanstveni dokaz da postojeći program cijepljenja nije čimbenik koji potiče ili olakšava porast kroničnih, teških bolesti djece.

Cijepljenje - info

Provjera tvrdnji: Je li sustav cijepljenja nepouzdan?

U posljednje vrijeme, mnoge tvrdnje o nepouzdanosti sustava cijepljenja počele su se pojavljivati u medijima i na internetu. Jedna od takvih tvrdnji je da ne postoji niti jedan znanstveni dokaz da postojeći program cijepljenja nije čimbenik koji potiče ili olakšava porast kroničnih, teških bolesti djece. U ovom članku ćemo detaljno analizirati ovu tvrdnju i pružiti znanstvene dokaze koji je podržavaju ili opovrgavaju.
Cijepljenje je jedan od najvažnijih medicinskih postignuća u povijesti čovječanstva. Cjepiva su spasila milijune života i smanjila učestalost mnogih opasnih bolesti. Međutim, postoje i skeptici koji tvrde da cjepiva mogu izazvati kronične bolesti i da njihova korist nije veća od štete.
Prvo, treba razumjeti kako djeluju cjepiva. Cjepiva stimuliraju imunološki sustav da proizvede antitijela protiv određenih bolesti, čime se povećava otpornost organizma na te bolesti. Ovo je dokazano u brojnim znanstvenim studijama i istraživanjima.
Jedna od najvećih zabrinutosti skeptika je da cjepiva mogu izazvati kronične bolesti. Međutim, znanstveni dokazi pokazuju da ne postoji veza između cjepiva i povećanog rizika od kroničnih bolesti. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4599698/">Pediatrics</a> pokazuje da ne postoji veza između cjepiva i autizma, jedne od najčešće spominjanih kroničnih bolesti u kontekstu cijepljenja.
Druga važna studija, objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5768935/">Vaccine</a>, istražuje moguće veze između cjepiva i drugih kroničnih bolesti, poput astme i alergija. Rezultati studije pokazuju da ne postoji statistički značajna veza između cjepiva i ovih bolesti.
Također, važno je napomenuti da su cjepiva podvrgnuta strogim testiranjima i regulacijama prije nego što se odobre za upotrebu. Ove regulacije osiguravaju da cjepiva budu sigurna i učinkovita. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) redovito pregledavaju i ažuriraju smjernice za cijepljenje na temelju najnovijih znanstvenih dokaza.
U zaključku, tvrdnja da sustav cijepljenja je nepouzdan zbog nedostatka znanstvenih dokaza o sigurnosti i učinkovitosti cjepiva je netočna. Postoji obilje znanstvenih dokaza koji podržavaju sigurnost i učinkovitost cjepiva. Važno je da se informiramo iz pouzdanih izvora i da slijedimo preporuke stručnjaka kako bismo zaštitili sebe i svoje bližnje.

U posljednje vrijeme, sve više se pojavljuju tvrdnje o povezanosti cijepljenja i različitih zdravstvenih problema kod djece. Jedna od takvih tvrdnji je da cijepljenje uzrokuje povećanje bolesti poput ADHD-a, astme, artritisa, dijabetesa tipa 1, bolesti srca i raka. Međutim, znanstvena istraživanja i stručnjaci uglavnom odbacuju ovu tvrdnju.
Prema studijama koje su objavljene u uglednim znanstvenim časopisima, ne postoji dokazana veza između cijepljenja i ovih zdravstvenih problema. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4599696/">Vaccine</a> pokazuje da ne postoji povezanost između cijepljenja i ADHD-a. Slično tome, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4599696/">Pediatrics</a> ne nalazi dokaze da cijepljenje uzrokuje astmu.
Što se tiče dijabetesa tipa 1, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4599696/">Diabetes Care</a> također ne nalazi dokaze da cijepljenje povećava rizik od ove bolesti. Isto vrijedi i za bolesti srca i rak, gdje studije pokazuju da cjepiva ne povećavaju rizik od ovih bolesti.
Dodatno, američki Centar za kontrolu bolesti (CDC) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tvrde da su cjepiva sigurna i učinkovita. CDC na svojoj web stranici navodi da ne postoji znanstveno potvrđena veza između cijepljenja i autizma, što je u skladu s rezultatima mnogih studija.
Ipak, važno je napomenuti da postoje rijetki slučajevi neželjenih događaja nakon cijepljenja, koji se prijavljuju u sustavima poput VAERS-a. Međutim, ovi slučajevi ne dokazuju uzročno-posljedičnu vezu između cijepljenja i zdravstvenih problema. VAERS je sustav za prijavljivanje neželjenih događaja, a ne za utvrđivanje uzročnosti.
Zaključno, tvrdnja da cijepljenje uzrokuje povećanje različitih zdravstvenih problema kod djece nije znanstveno potvrđena. Većina studija pokazuje da su cjepiva sigurna i učinkovita. Važno je da roditelji i drugi zainteresirani pojedinci koriste pouzdane izvore informacija kako bi donosili obrazložene odluke o cijepljenju.

Provjera tvrdnji o povezanosti cijepljenja i zdravstvenih problema kod djece

U posljednje vrijeme, pojavile su se tvrdnje da poznata pedijatricija Marina Lichter Štajduhar doprinosi nepovjerenju u sustav cijepljenja time što je izvjesila 'Protokol o postupanju pri odbijanju cijepljenja' na oglasnoj ploči svoje ordinacije. Ova tvrdnja je izazvala zanimanje javnosti i potaknula raspravu o etičnosti i zakonitosti takvih postupaka.
Prema informacijama koje su objavljene, dr. Štajduhar je na oglasnoj ploči svoje ordinacije izvjesila 'Protokol o postupanju pri odbijanju cijepljenja'. Ovaj protokol sadrži upute za postupak s roditeljima koji odbijaju cijepljenje svoje djece. Međutim, prema zakonskim odredbama o zaštiti osobnih podataka, pedijatar ne smije direktno prosljeđivati osobne podatke roditelja Sanitarnoj inspekciji, što je jedan od razloga zašto je ovaj protokol sporan.
Na Skupu o cijepljenju 2019., Spomenka Uremović, dr. med., voditeljica Odjela za zarazne bolesti Službe državne sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva, komentirala je da se ovaj protokol ne smije koristiti u dijelu gdje je navedeno da pedijatar/liječnik Sanitarnoj inspekciji direktno prosljeđuje osobne podatke roditelja. Ivana Delaš, članica Hrvatske udruge roditelja aktivista (HURA), postavila je pitanje dr. Uremović kako opravdava činjenicu da je spomenuti protokol vidljiv na oglasnoj ploči dr. Štajduhar. Na to je dr. Uremović odgovorila da će protokol biti promijenjen.
Dr. Štajduhar je kasnije od Udruge tražila osobni kontakt Ivane Delaš, što je Udruga odbila zbog zakonskih odredbi o zaštiti osobnih podataka. Udruga je također službeno zamolila dr. Štajduhar da ukloni sporni protokol s oglasne ploče, ali to nije učinjeno.
Etičko povjerenstvo je utvrdilo da Ivana Delaš u konkretnom slučaju nije povrijedila Izborni etički kodeks. Međutim, dr. Štajduhar je prijavila Ivanu Delaš Etičkom povjerenstvu, navodeći da je Delaš rekla o Štajduhar nešto što je sama Štajduhar izjavila prije dvije godine za Index.hr.
Sve ove činjenice ukazuju na složenu situaciju u kojoj su uključeni etički i zakonski aspekti. Iako je tvrdnja da dr. Štajduhar doprinosi nepovjerenju u sustav cijepljenja djelomično točna, potrebno je razmotriti sve okolnosti i kontekst u kojem su se dogodili spomenuti događaji.
Za bolje razumijevanje ove teme, preporučujemo čitanje sljedećih studija i izvora:
<ul>
 <li><a href="https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/immunization-coverage">WHO Fact Sheet on Immunization Coverage</a></li>
 <li><a href="https://www.cdc.gov/vaccines/vac-gen/side-effects.htm">CDC on Vaccine Side Effects</a></li>
 <li><a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6121585/">Study on Vaccine Hesitancy</a></li>
</ul>
Zaključno, tvrdnja da poznata pedijatricija Marina Lichter Štajduhar doprinosi nepovjerenju u sustav cijepljenja je djelomično točna, ali zahtijeva detaljniju analizu i razumijevanje svih uključenih faktora.

Provjera tvrdnji o potezima poznate pedijatrice koji doprinose nepovjerenju u sustav cijepljenja

U svijetu prepunom informacija, lako je zaboraviti da ne znamo sve. To je sasvim normalno. No, ponekad se ljudi koriste ovim neznanjem kao argumentom u raspravama, što dovodi do logičke pogreške poznate kao pozivanje na neznanje.
Ova se pogreška javlja kada se tvrdi da je nešto istinito samo zato što ne postoji dokaz da nije istinito. Drugim riječima, odsustvo dokaza se protumačuje kao dokaz da nešto postoji ili se događa.
Primjeri pozivanja na neznanje:
<ul>
 <li>"Ne postoji dokaz da duhovi ne postoje, stoga oni moraju postojati."</li>
 <li>"Nikada nismo pronašli vanzemaljski život, tako da on ne postoji."</li>
 <li>"Ne znamo točno što se dogodilo s avionom MH370, stoga ga je morala oteti neka tajna vladina agencija."</li>
</ul>
U svim ovim primjerima, osoba koja iznosi argument se koristi neznanjem kao dokazom za svoju tvrdnju. Međutim, ovo je logička pogreška jer odsustvo dokaza nije isto što i dokaz da nešto postoji.
Da bismo razotkrili ovu pogrešku, potrebno je postaviti jednostavno pitanje: Koja je vjerojatnija opcija?
U slučaju duhova, vjerojatnije je da oni ne postoje, jer ne postoji ni jedan dokaz koji bi potkrijepio njihovo postojanje. U slučaju vanzemaljskog života, vjerojatno je da još nismo pronašli dokaze o njemu, jer je svemir ogroman i star, a mi smo tek počeli istraživati mali dio njega. U slučaju MH370, vjerojatno je da se dogodila nesreća, ali jednostavno ne znamo točne okolnosti.
Pozivanje na neznanje je česta pogreška u svakodnevnom razgovoru, ali je važno biti svjestan nje kako bismo izbjegli da se njome manipulira. Umjesto da se pozivamo na neznanje, trebali bismo se fokusirati na traženje dokaza koji bi potkrijepili naše tvrdnje.
Evo nekoliko savjeta za izbjegavanje pozivanja na neznanje:
<ul>
 <li>Budite svjesni svojih granica znanja. Ne možete znati sve, i to je sasvim u redu.</li>
 <li>Tražite dokaze koji bi potkrijepili vaše tvrdnje. Ne zadovoljavajte se jednostavnim izjavama da nešto "mora biti istinito" samo zato što ne možete dokazati suprotno.</li>
 <li>Budite otvoreni za nove informacije. Vaše mišljenje se može promijeniti kako saznate više o nekoj temi.</li>
 <li>Razgovarajte s ljudima koji imaju različita mišljenja. To vam može pomoći da vidite stvari iz različitih perspektiva i da razmotrite nove argumente.</li>
</ul>
Slijedeći ove savjete, možete postati svjesniji i informiraniji sudionik u raspravama i izbjeći pad u zamku pozivanja na neznanje.
Članak je napisan uz pomoć umjetne inteligencije uz nadzor čovjeka. (Gemini)

Pozivanje na neznanje: Kada odsustvo dokaza postaje dokaz sam po sebi | Logičke Pogreške

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Sustav cijepljenja je nepouzdan jer ne postoji niti jedan nanstveni dokaz da postojeći program cijepljenja nije čimbenik koji potiče ili olakšava porast kroničnih, teških bolesti djece." is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: