Stvaranje umjetne kiše je dokaz da chemtrailsi postoje

Maja Vitanović

Pokušaj stvaranja "umjetne kiše" zasijavanjem oblaka nije dokaz da chemtrailsi postoje - Faktograf.hr

Samo par dana nakon što smo objavili zadnji <a href="https://faktograf.hr/2024/03/13/spanjolska-meteoroloska-agencija-nije-priznala-prskanje-chemtrailsima/" rel="noopener" target="_blank">tekst</a> posvećen raskrinkavanju netočne tvrdnje o chemtrailsima, društvenim mrežama počele su se širiti nove. One uporište nalaze u članku jednog domaćeg mainstream medija.
Članak objavljen 16. ožujka 2024. godine na Tportalu pod naslovom “<a href="https://archive.ph/paGGZ" rel="noopener" target="_blank">‘Chemtrailsima’ protiv suše, požara i zagađenja zraka: Je li rješenje kontroverzna umjetna kiša?</a>” neki su korisnici Facebooka protumačili kao potvrdu da chemtrailsi zaista postoje.
<blockquote>“Jučer ste tvrdili da chemtrailsi ne postoje”, jedan je od (arhiviran <a href="https://archive.ph/IP3g0" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>) nekoliko statusa (<a href="https://archive.ph/DZKNr" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://archive.ph/qcCR9" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://archive.ph/8Foqb" rel="noopener" target="_blank">3</a>) sličnog sadržaja.</blockquote>
<figure><img src="undefined"/>Screenshot/Facebook</figure>
Tportal je pisao zapravo o drugoj pojavi, zasijavanju oblaka (eng. cloud seeding) – kontroverznoj tehnologiji koja se, osim za povećanje padalina, koristi i za obranu od tuče. Chemtrailsi se u ovom tekstu, i to pod navodnicima, spominju dva puta – u naslovu i podnaslovu – što je pojedinim korisnicima bilo dovoljno da izvuku zaključak kako su mediji konačno shvatili da chemtrailsi zaista postoje. U članku piše kako su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) najdalje otišli s programom zasijavanja oblaka, a kako “danas na godišnjoj razini u 300-tinjak navrata stvaraju umjetnu kišu kako bi spasili zemlju od suše, požara, a time i svoja poljoprivredna dobra”.
<h4>Za razliku od chemtrailsa, zasijavanje oblaka zaista postoji</h4>
<a href="https://www.dri.edu/cloud-seeding-program/what-is-cloud-seeding/" rel="noopener" target="_blank">Zasijavanje oblaka</a> odnosi na unošenje raznih tvari u oblake koje potom djeluju kao jezgre kondenzacije ili jezgre leda u pokušaju induciranja padalina. U članku Tportala ta je pojava samo uspoređena s konceptom chemtrailsa jer se radi o ispuštanju kemikalija u zrak. Jasna distanca spram teoretičara zavjere vidi se i podnaslovu koji sadrži rečenicu: “I dok ovi ‘chemtrailsi’ ne uzbuđuju pretjerano standardne zagovornike teorije zavjere, na meti kritike su u znanstvenim krugovima”. Kasnije se u tekstu navodi zašto je metoda zasijavanja oblaka kontroverzna.
Chemtrails je zapravo izmišljeni fenomen o kojem je Faktograf pisao u <a href="https://faktograf.hr/tag/chemtrails/" rel="noopener" target="_blank">više navrata</a>. Radi se o teoriji zavjere prema kojoj se ljudi i priroda u operaciji neke tajne moćne organizacije masovno zaprašuju kemikalijama iz zraka, a najčešće se “dokazuje” bijelim tragovima koji ostaju iz zrakoplova. Riječ je, naime, o contrailsima – kondenzacijskim tragovima koji pod određenim uvjetima nastaju na nebu iza ispuha mlaznog motora zrakoplova.
Contrailsi nastaju kad zrakoplov leti na visini iznad 8000 metara gdje je temperatura zraka niža od – 40 stupnjeva Celzijevih. Tragovi mogu biti vidljivi nekoliko sekundi, a nekad na nebu ostanu i satima, ovisno o vlažnosti zraka te količini vodene pare iz motora zrakoplova. Ako je zrak dovoljno hladan, trag koji ostaje iza zrakoplova sastojat će se od sitnih kristala leda. Riječ je dakle o običnim prugama na nebu koje stvara susret toplog i vlažnog zraka s hladnim.
<h4>Zasijavanje oblaka koristi se u različite svrhe</h4>
Zasijavanje oblaka je dokumentirano i proučavano desetljećima, pojasnio je <a href="https://factcheck.afp.com/doc.afp.com.34KM3QC" rel="noopener" target="_blank">AFP-ov servis</a> za provjeru činjenica kad je nedavno analizirao točnost tvrdnje o toj pojavi. Prvi eksperiment proveden je 1946. godine. Cloud seeding kao metoda “kontrole vremena” još uvijek izaziva rasprave među znanstvenicima koji imaju različita mišljenja o njenoj učinkovitosti, ali i štetnosti.
Tportal je u svom tekstu naveo i u koje se svrhe se koristi ili se koristilo zasijavanje oblaka. Napisali su kako je u veljači, zbog izrazito suhe zime, samo u pet dana diljem UAE-a umjetno ‘posijana’ kiša čak 27 puta, a da su prošle godine iz istog razloga to činile meksičke vlasti. Pakistan, s druge strane, tu je tehniku iskoristio “u pokušaju suzbijanja opasne razine smoga u megagradu Lahoreu”. Iako su ovi razlozi praktične naravi, odnosno u svrhu rješavanja konkretnih problema u okolišu i atmosferi, postojale su situacije u kojima se tu metodu zloupotrebljavalo. Kako je pisao Tportal, SAD su tijekom Vijetnamskog rata (1957–73.) to koristile kao oružje, “produživši njime sezonu monsuna i tako stvarajući blato, čime je poremećen lanac opskrbe Vietkonga i zaustavljeno napredovanje njihovih trupa”.
Kao što smo <a href="https://faktograf.hr/2023/08/04/ne-postoje-dokazi-da-sad-imaju-oruzje-za-kontrolu-vremenskih-pojava/">na Faktografu već pisali</a>, točno je da je američka vojska tijekom rata u Vijetnamu koristila ovu tehnologiju pokušavajući izazivati padaline. Međutim, ne postoje dokazi da su u tome bili uspješni, tj. da je zasijavanje oblaka doista povećalo količinu padalina.
Domaći se medij fokusirao i na upozorenja znanstvenika. Dio njih misli da kristalići srebrnog jodida, koji se najčešće koriste pri stvaranju umjetne kiše, “mogu negativno utjecati na lokalne ekosustave na kopnu, ali i na vodeni svijet jer potencijalno mogu biti okidač i za druge zagađivače”. Kako je <a href="https://faktograf.hr/2023/08/01/zasijavanje-oblaka-nije-odgovorno-za-nevrijeme-u-zagrebu/" rel="noopener" target="_blank">Faktograf</a> ranije pisao, jasniji znanstveni dokazi koji bi potvrdili tezu o štetnosti cloud seedinga izostaju, budući da neka istraživanja sugeriraju da je riječ o malenoj količini metala (srebro) koja ne čini nikakvu štetu, dok neke druge studije zaključuju kako postoji potencijalna opasnost za vodeni svijet u slučaju bioakumulacije tvari koja se ispušta (<a href="https://thebulletin.org/2022/08/dodging-silver-bullets-how-cloud-seeding-could-go-wrong/" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.webmd.com/a-to-z-guides/cloud-seeding" rel="noopener" target="_blank">2</a>).
Nakon što je je predstavio pozitivne i negativne strane ove tehnologije, Tportal je na kraju zaključio da je najveći izazov uspostaviti ravnotežu između potencijalne koristi koju ljudi mogu imati od umjetne kiše, odnosno zasijavanja oblaka, te potencijalnih okolišnih i zdravstvenih rizika. Chemtrailsi su u ovom tekstu iskorišteni kao retorička figura, kako bi se ukazalo na paradoks: određena skupina ljudi više je zabrinuta zbog pojave koja ne postoji (chemtrails), a manje pažnje usmjerava na drugu praksu, koja se zaista provodi i oko koje u dijelu znanstvene zajednice postoji određena skepsa (cloud seeding).
Dok chemtrailsi redovito pune Faktografovu rubriku <a href="https://faktograf.hr/razotkriveno/" rel="noopener" target="_blank">Razotkriveno</a>, zasijavanje oblaka obradili smo manje puta (<a href="https://faktograf.hr/2023/08/04/ne-postoje-dokazi-da-sad-imaju-oruzje-za-kontrolu-vremenskih-pojava/">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2022/12/12/bijela-kuca-nije-priznala-da-chemtrailsi-nisu-nikakva-teorija-zavjere/" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2019/07/07/geoinzenjering-je-stvaran-ali-chemtrails-nisu-usprkos-teoreticarima-zavjera/" rel="noopener" target="_blank">3</a>). Posljednji se put radilo o <a href="https://faktograf.hr/2023/08/01/zasijavanje-oblaka-nije-odgovorno-za-nevrijeme-u-zagrebu/" rel="noopener" target="_blank">tvrdnji</a> da je zasijavanje oblaka odgovorno za nevrijeme koje je prošlog ljeta pogodilo Zagreb i okolicu. Utvrdili smo da za nju nema dokaza. Prema podacima kojima raspolažu znanstvenici, zasijavanje oblaka u najboljem slučaju može povećati količinu padalina, iako ni oko toga ne postoji jasan znanstveni konsenzus. Do istih zaključaka dolazili su i strani portali za provjeru činjenica kada su korisnici društvenih mreža ovu tehnologiju povezivali s lokalnim vremenskim nepogodama: <a href="https://www.boomlive.in/world/fake-news-cloud-seeding-australian-floods-2022-17589" rel="noopener" target="_blank">poplavama</a> u Australiji ili <a href="https://factcheck.afp.com/doc.afp.com.34KM3QC" rel="noopener" target="_blank">olujama</a> u SAD-u.
Objave koje smo u ovom tekstu analizirali nisu bile usmjerene na taj aspekt cloud seedinga nego je u njima sugerirano da su mediji napokon priznali teoriju o chemtrailsima, što nije točno. Naslov članka Tportala u objavama korisnika na Facebooku i drugim društvenim mrežama netočno je protumačen i izvučen iz konteksta.

U svijetu prepunom informacija, lako je zaboraviti da ne znamo sve. To je sasvim normalno. No, ponekad se ljudi koriste ovim neznanjem kao argumentom u raspravama, što dovodi do logičke pogreške poznate kao pozivanje na neznanje.
Ova se pogreška javlja kada se tvrdi da je nešto istinito samo zato što ne postoji dokaz da nije istinito. Drugim riječima, odsustvo dokaza se protumačuje kao dokaz da nešto postoji ili se događa.
Primjeri pozivanja na neznanje:
<ul>
 <li>"Ne postoji dokaz da duhovi ne postoje, stoga oni moraju postojati."</li>
 <li>"Nikada nismo pronašli vanzemaljski život, tako da on ne postoji."</li>
 <li>"Ne znamo točno što se dogodilo s avionom MH370, stoga ga je morala oteti neka tajna vladina agencija."</li>
</ul>
U svim ovim primjerima, osoba koja iznosi argument se koristi neznanjem kao dokazom za svoju tvrdnju. Međutim, ovo je logička pogreška jer odsustvo dokaza nije isto što i dokaz da nešto postoji.
Da bismo razotkrili ovu pogrešku, potrebno je postaviti jednostavno pitanje: Koja je vjerojatnija opcija?
U slučaju duhova, vjerojatnije je da oni ne postoje, jer ne postoji ni jedan dokaz koji bi potkrijepio njihovo postojanje. U slučaju vanzemaljskog života, vjerojatno je da još nismo pronašli dokaze o njemu, jer je svemir ogroman i star, a mi smo tek počeli istraživati mali dio njega. U slučaju MH370, vjerojatno je da se dogodila nesreća, ali jednostavno ne znamo točne okolnosti.
Pozivanje na neznanje je česta pogreška u svakodnevnom razgovoru, ali je važno biti svjestan nje kako bismo izbjegli da se njome manipulira. Umjesto da se pozivamo na neznanje, trebali bismo se fokusirati na traženje dokaza koji bi potkrijepili naše tvrdnje.
Evo nekoliko savjeta za izbjegavanje pozivanja na neznanje:
<ul>
 <li>Budite svjesni svojih granica znanja. Ne možete znati sve, i to je sasvim u redu.</li>
 <li>Tražite dokaze koji bi potkrijepili vaše tvrdnje. Ne zadovoljavajte se jednostavnim izjavama da nešto "mora biti istinito" samo zato što ne možete dokazati suprotno.</li>
 <li>Budite otvoreni za nove informacije. Vaše mišljenje se može promijeniti kako saznate više o nekoj temi.</li>
 <li>Razgovarajte s ljudima koji imaju različita mišljenja. To vam može pomoći da vidite stvari iz različitih perspektiva i da razmotrite nove argumente.</li>
</ul>
Slijedeći ove savjete, možete postati svjesniji i informiraniji sudionik u raspravama i izbjeći pad u zamku pozivanja na neznanje.
Članak je napisan uz pomoć umjetne inteligencije uz nadzor čovjeka. (Gemini)

Pozivanje na neznanje: Kada odsustvo dokaza postaje dokaz sam po sebi | Logičke Pogreške

U tekstu se navodi da chemtrailsi, kemikalije koje se navodno raspršuju iz zrakoplova, imaju štetne učinke na zdravlje ljudi i okoliš.
Međutim, nakon provjere ovih tvrdnji, utvrđeno je da ne postoje dokazi koji bi ih potvrdili. &nbsp;Chemtrailsi su, zapravo, tragovi kondenzacije koji nastaju pri prolasku zrakoplova kroz hladan i vlažan zrak.
Ovo je poznato kao Wilsonov oblak ili pogon na visokoj nadmorskoj visini. Tragovi kondenzacije sastoju se od sitnih kapljica vode i leda, a ne kemikalija. &nbsp;Tvrdnje o chemtrailsima su se prvi put pojavile 1990-ih godina i od tada su se širile putem internetskih stranica i društvenih mreža.
Međutim, ni jedna znanstvena studija nije potvrdila da chemtrailsi postoje ili da imaju štetne učinke na zdravlje ljudi ili okoliš. &nbsp;U članku se također navodi da se aluminij koristi u chemtrailsima i da ima štetne učinke na zdravlje. Međutim, aluminij je jedan od najčešćih elemenata u Zemljinoj kori i nalazi se u mnogim hrani i lijekovima.
Studije su pokazale da aluminij ima minimalne učinke na zdravlje ljudi i da se može izbaciti iz tijela putem bubrega.
Zaključak: Nakon provjere tvrdnji o chemtrailsima, utvrđeno je da ne postoje dokazi koji bi ih potvrdili. Chemtrailsi su zapravo tragovi kondenzacije koji nastaju pri prolasku zrakoplova kroz hladan i vlažan zrak.

Provjera istinitosti tvrdnji o učincima chemtrailsa na zdravlje

Fizičar Božidar Kemić, magistar fizike i član Hrvatskog astronomskog društva, tvrdi da chemtrailsi nisu teorija zavjere i da postoje dokazi koji to potvrđuju. U ovom članku ćemo detaljno analizirati njegove tvrdnje i pogledati što znanstvena zajednica kaže o ovom fenomenu.
<h2>Što su chemtrailsi?</h2>
Chemtrailsi su teorija zavjere koja tvrdi da bijeli tragovi koje ostavljaju zrakoplovi u atmosferi nisu obični kondenzacijski tragovi, već sadrže kemikalije koje se namjerno ispuštaju u atmosferu s ciljem kontrole klime ili drugih nepoznatih razloga.
<h2>Znanstvena objašnjenja</h2>
Znanstvena zajednica objašnjava bijele tragove kao kondenzacijske tragove (contrails), koji nastaju kada se vlažni zrak iz motora zrakoplova kondenzira u obliku kristala leda. Ovi tragovi su prirodni fenomen i ne sadrže nikakve dodatne kemikalije.
Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/srep31289">Nature</a> istražuje teoriju o chemtrailsima i zaključuje da ne postoje znanstveni dokazi koji bi potkrepili tvrdnje o namjernom ispuštanju kemikalija u atmosferu.
<h2>Geoinženjering</h2>
Geoinženjering je koncept namjernog mijenjanja klime ili okoliša kako bi se riješili problemi poput globalnog zatopljenja. Iako postoje teorijski prijedlozi za geoinženjering, nijedan od njih nije implementiran na globalnoj razini i ne postoje dokazi da se trenutno provodi.
Članak u časopisu <a href="https://www.science.org/doi/10.1126/science.aaf3957">Science</a> raspravlja o etičkim i znanstvenim izazovima geoinženjeringa i zaključuje da je potrebno više istraživanja prije nego što se takve tehnike mogu sigurno primijeniti.
<h2>Zaključak</h2>
Na temelju znanstvenih izvora i studija, zaključujemo da tvrdnje o chemtrailsima nisu potkrijepljene znanstvenim dokazima. Bijeli tragovi koje ostavljaju zrakoplovi su prirodni fenomen i ne sadrže nikakve dodatne kemikalije. Geoinženjering je teorijski koncept koji još uvijek nije implementiran na globalnoj razini.
Za sve one koji su zainteresirani za ovu temu, preporučujemo da se informiraju iz pouzdanih znanstvenih izvora i da kritički razmišljaju o tvrdnjama koje se mogu naći u medijima.

Provjera tvrdnji: Chemtrailsi nisu teorija zavjere

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Stvaranje umjetne kiše je dokaz da chemtrailsi postoje" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: