Pulmolog Srića tvrdi da više temperature ne pogoduju širenju virusa, dok je ranije tvrdio suprotno. Također, tvrdi da se virus ne širi sporije pri višim temperaturama.

Infodemija org

Provjera tvrdnji: Utjecaj temperature na širenje virusa i sigurnost cjepiva

16. ožujka 2021. godine, pulmolog Saša Srića iznio je nekoliko tvrdnji o pandemiji COVID-19, uključujući utjecaj temperature na širenje virusa i sigurnost cjepiva. Međutim, <a href="https://remedia.social/claim-author/infodemija-org-5c513aea88ac">Infodemija.org</a> tvrdi da su njegove izjave zbunjujuće i nedosljedne.
Srića je rekao da više temperature ne pogoduju širenju virusa, što je u suprotnosti s njegovim ranijim izjavama da klinička slika respiratornih virusa slabi ljeti. Ova nedosljednost može dovesti do zabune među javnošću.
Znanstvene studije pokazuju da temperatura može imati utjecaj na širenje virusa. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41598-020-79528-1">Nature Scientific Reports</a> sugerira da više temperature mogu smanjiti prenošenje virusa. Međutim, druge studije ukazuju na to da temperatura nije jedini faktor koji utječe na širenje virusa.
Srića je također izrazio zabrinutost oko sigurnosti cjepiva, posebno AstraZenecinog cjepiva. On tvrdi da se treba čekati odluku EMA-e prije donošenja odluka o cjepivu. Ovo je u skladu s preporukama znanstvene zajednice, koja naglašava važnost temeljene procjene rizika i koristi cjepiva.
Infodemija.org također tvrdi da se ne rade serološka testiranja za provjeru razine antitijela prije primanja druge doze cjepiva. Ovo je važno pitanje, jer serološka testiranja mogu pomoći u određivanju potrebe za dodatnim dozama cjepiva. Međutim, trenutne smjernice ne zahtijevaju rutinska serološka testiranja prije primanja druge doze.
Ukratko, tvrdnje pulmologa Sriće o utjecaju temperature na širenje virusa su nedosljedne i mogu dovesti do zabune. Njegove izjave o sigurnosti cjepiva su u skladu s preporukama znanstvene zajednice, ali pitanje serološkog testiranja ostaje otvoreno.

Turudić je u novom intervjuu Večernjem listu kazao da nije lagao kada je na RTL-u rekao da se ne druži s Mamićem, a vidio se s njim sat i pol prije emisije.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/hn20240206391367-999x675.jpg"/>
foto HINA/ Damir SENČAR/ ds
Izabrani novi glavni državni odvjetnik koji još nije stupio na dužnost, Ivan Turudić, nije rekao istinu u novom intervju Večernjem listu kada je kazao da nije lagao kada je na RTL-u rekao Zoranu Šprajcu da se ne druži sa Zdravkom Mamićem.
U intervju, na portalu Večernjeg lista objavljenom 28. travnja (arhivirano <a href="https://archive.ph/zItN6">ovdje</a>), a u tiskanom izdanju 29. travnja, novinar Marinko Jurasić Turudiću postavlja pitanje: “U javnosti dominira stav da su okolnosti vaših odnosa sa Zdravkom Mamićem i Josipom Rimac nedostojni dužnosti suca i GDO-a i da ste o tome lagali”.
Na to pitanje Turudić odgovara:
<blockquote>“Nisam lagao ni kad sam na RTL-u rekao Zoranu Šprajcu da se ne družim sa Zdravkom Mamićem. Točno je da se dvije večeri zaredom Zdravko Mamić dovezao automobilom pred moj stan. Bilo je oko osam sati navečer u ljetno doba. To nisu konspirativni noćni susreti”.</blockquote>
Potom ga novinar pita dodatno pitanje: “To je bilo nakon što je Mamić pušten iz istražnog zatvora?”, a Turudić odgovara:
<blockquote>“Da. Što sam trebao napraviti?! Da ne izađem, ostaviti ga da logoruje ispred zgrade. Nisam s njim bio u svađi, a nikada nisam tajio ni poricao svoj odnos s njim kao što su to radili mnogi moralni ljudi niti sam ga ja poslao u istražni zatvor. Nikada nisam postupao ni u jednom predmetu povezanom s njim. Tada sam mu rekao da se ne možemo družiti. On je gunđao i onda mi je drugi put došao govoreći: ‘Svi su me izdali.'”.</blockquote>
<h4>Šprajc je Turudića pitao: “Viđate li se s braćom Mamić?”</h4>
Turudić nije govorio istinu kada je kazao da nije lagao kada je na RTL-u rekao Zoranu Šprajcu da se ne druži sa Zdravkom Mamićem.
Na snimci <a href="https://net.hr/danas/vijesti/turudic-mamica-zanijekao-osam-puta-prvo-se-sastao-s-njim-a-onda-kod-sprajca-tvrdio-ne-ne-ne-72ac5890-cc22-11ee-bf37-120367c4e3dd">iz kolovoza 2015. godine</a> jasno se može čuti što je Šprajc u RTL Direktu pitao Turudića.
“Da li kontaktirate s braćom Mamić, jeste li se vidjeli s njima od istražnog procesa”, pitanje je koje je Šprajc postavio Turudiću. Znači pitao ga je “kontaktira li i je li se s njima vidio”, a ne druži li se s njima, kao što to neprecizno u intervju navodi Turudić.
A Turudić tada odgovara: “Ne, ne, ne, ne ne”.
Šprajc još jednom ponavlja jasno pitanje: “Niste se vidjeli?”, a Turudić odgovara: “Nisam. Sad je jedna sasvim druga situacija nego je bila prije mjesec dana. Ne osjećam nikakvu potrebu da se vidim ili čujem s njima… A što ako bih se vidio i čuo? U čemu je problem? Pa ja ih ne sudim”.
Znači, Šprajc je te večeri Turudića jasno pitao je li se vidio s braćom Mamić, a Turudić je jasno odgovorio da nije.
Kao što se kasnije ispostavilo, a i Turudić je to sam priznao, pa i u nastavku intervjua Večernjem listu, on se tada vozio s Mamićem u automobilu. No, sada tvrdi da Šprajcu nije lagao kada je rekao “da se ne druži sa Zdravkom Mamićem”. Turudić je tu pod druženjem vjerojatno mislio na redovite i češće sastanke s Mamićem. No, o takvoj interpretaciji “druženja” Šprajc Turudića uopće nije pitao, nego ga je pitao je se vidio sa Zdravkom Mamićem, na što je Turudić slagao da nije. A sada govori i neistinu da nije lagao kod Šprajca.
Podsjetimo, o Turudićevim sastancima s Mamićem prvi je progovorio predsjednik Zoran Milanović kada je Turudić još uvijek bio samo kandidat za glavnog državnog odvjetnika i još nije bio izglasan u Saboru. Kada su se Turudić i Mamić susreli 2015. godine, Mamić je bio pod istragom, izašao je iz istražnog zatvora, a postupak se vodio na Županijskom sudu u Zagrebu, gdje je Turudić bio predsjednik. Mamić je iz istražnog zatvora izašao <a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/hoce-li-mamicima-biti-produzen-pritvor---393068.html">15. srpnja 2015. godine</a>, a prema izvješćima SOA-e, s Turudićem se susreo 23. kolovoza 2015. i 24. kolovoza, na isti dan kada je sat i pol kasnije Turudić gostovao kod Šprajca i kazao da se nisu vidjeli i da ne kontaktiraju.
U tome slučaju Mamiću se sudilo za izvlačenje iz Dinama 116 milijuna kuna i 12,2 milijuna kuna neobračunatog poreza. Taj sudski postupak protiv Zdravka Mamića prebačen je sa zagrebačkog na Županijski sud u Osijeku <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/osjecki-sud-objasnio-zasto-su-dobili-slucaj-mamic-20160426">u travnju 2016. godine</a>, nepravomoćno je osuđen na <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/zdravko-mamic-osuden-na-sest-i-pol-godina-zatvora-braca-mamic-vrbanovic-te-poreznik-pernar-proglaseni-krivima-za-izvlacenje-novca-iz-dinama-7441848">6 i pol godina zatvora u lipnju 2018. godine</a>, dok je pravomoćna presuda donesena <a href="https://www.novilist.hr/novosti/crna-kronika/vrhovni-sud-potvrdio-presudu-zdravko-i-zoran-mamic-moraju-u-zatvor/">u ožujku 2021. godine</a>. Prije izricanja nepravomoćne presude Mamić je odlazak u zatvor izbjegao bijegom u BiH gdje se nalazi i danas.
<h4>Što je Turudić govorio na saborskom Odboru?</h4>
Novinar Večernjeg lista je pitao Turudića i je li lagao o svojim odnosima s Josipom Rimac na saborskom Odboru tijekom saslušanja kandidata za glavnog državnog odvjetnika <a href="https://www.youtube.com/watch?v=JfWBVfDEBXw">u siječnju ove godine</a> na što on odgovara da “nije lagao” i da je lako provjerljivo da je samo odgovorio na pitanje zastupnice Sandre Benčić.
“Svojevremeno ste na N1 televiziji izjavili da se s gospođom Rimac (Josipa Pleslić ex Rimac, op au.) ne poznajete dobro, da ste se slučajno sreli u jednom kafiću i da je to bio taj jedini slučajni susret. Međutim, onda ste nakon toga 2023. godine, prošle godine u 3. mjesecu, u Nedjeljom u 2 izjavili da je gospođa Rimac bila kod vas na sudu, da je to zabilježeno i da je tražila neku vrstu intervencije, odnosno požurivanja jednog slučaja, na što ste joj vi, navodno, odgovorili da ne možete u tom smislu intervenirati. No, rekli ste da je bila kod vas. Također ste rekli da se ne sjećate o kojem je slučaju riječ pa vas ja sada pitam je li gospođa Rimac tada intervenirala u slučaju brata gospodina Bašića, investitora u vjetroelektrane, odnosno Krš-Pađane, odnosno u uskočkom predmetu vezanom uz Inju Bašića“, pitala je Turudića Benčić.
“Dakle, ja sam govorio istinu kada sam govorio o tom, a govorio sam istinu i kada sam govorio o susretu s tadašnjom gospođom Rimac, zaboravio sam kako se danas preziva. Zanemarili ste jednu stvar, da je ovaj susret u kafiću bio 2015. ili 2016. godine. Kada sam je primio kao predsjednik suda na njen zahtjev. U javnom prostoru, na sudu, koji posjet je registriran. Dakle, ne vidim što je tu sporno. O tome što me je pitala, htjela me je pitati ne znam o čemu, ja sam prekinuo razgovor, pitao sam ju: ‘Radi li se o tome predmetu?’, na ti smo, ona je rekla: ‘Ne’, rekao sam: ‘Završen je razgovor’. To je sve što vam imam odgovoriti o tome”, kazao je Turudić u odgovoru Benčić.
O njegovu odnosu s Josipom Rimac, na tom odboru Turudića je, potom, pitala i zastupnica Dalija Orešković: “Kako biste u vašoj sudnici, vi kao sudac, ocijenili iskaz, bilo okrivljenika, optuženika ili čak svjedoka, koji bi na postavljeno pitanje o kavi s Josipom Rimac, dao odgovor kakav ste vi dali na ovom odboru. Vi ste na izričito postavljeno pitanje rekli da ste Josipu Rimac primili kao predsjednik suda, ona je tada bila državna tajnica, međutim, javno objavljeni podaci svjedoče o tome da ste se vi s njom sastali u kafiću u centru grada 2015. godine. Dakle, fulali ste mjesto, fulali ste vrijeme, fulali ste ulogu u kojoj se Josipa Rimac tada nalazila, ona je već 2015. godine bila pod istragom i sama je izjavila da je s vama u prijateljskim odnosima. 2020. godine kada ste je doista primili kao predsjednik suda već je bila dobro poznata u javnosti kao netko s kriminalnim dosjeom, a vi ste izjavili da se ne sjećate povodom kojeg predmeta je kao tadašnja državna tajnica intervenirala. Moje pitanje je kako biste ocijenili vlastiti iskaz dan na ovom Odboru da ste sudac u sudnici koji ocjenjuje vjerodostojnost tog iskaza?”, pitala je Turudića Orešković.
“Vi ste postavili pitanje kao da ste sutkinja, a niste. Dakle, ja sam govorio istinu. Odgovarajući na pitanje gospođe Benčić, ja sam rekao istinu. Opisao sam kronologiju onako kako je bila. Drugo nemam što oduzeti ili dodati. Ako se vama ne sviđa odgovor, žao mi je”, odgovorio joj je Turudić.
<h4>Benčić je Turudića pitala za povezanost s Rimac</h4>
Potom se kasnije u raspravi ponovno javila Sandra Benčić: “Konkretno sam vas pitala za vašu povezanost s gospođom Rimac i rekla sam vam da ste, kada ste bili gostovali na televiziji N1, što je bilo 1. lipnja 2020. godine, na pitanje novinara oko vaše povezanosti i susretima s gospođom Rimac, rekli ste da ste se samo jednom sreli u kafiću 2015. godine. Dakle, tada niste spominjali slučaj da je ona došla kod vas na sud i bila kod vas na sudu. Mada je ona kod vas na sudu bila prije toga gostovanja. Također, tri godine kasnije, dakle u ožujku prošle godine, na Nedjeljom u 2, prvi puta kažete da jest gospođa Rimac, tada državna tajnica, bila kod vas na sudu i kažete sljedeće, kad vas je pitao voditelj zašto je bila kod vas, rekli ste da je tražila sastanak, da je kao i svaki drugi građanin kod vas dobila, bila samo pet minuta, nije stigla niti popiti kavu i sada citiram: ‘Da je tražila požurenje u nekom predmetu, da se ne sjećate u kojem predmetu, ali da ste joj rekli da predmet nije kod vas nego kod nekog drugog suca i da se optuženik obrati sucu sa zahtjevom koji već ima’. Kada sam vas ja danas to pitala vi ste meni rekli da ste vi nju prekinuli i da zato ne znate o kojem se predmetu radi. Dakle, nije moguće istovremeno da ne znate o kojem predmetu se radi, jer ste ju prekinuli pa nije rekla, i da istovremeno znate da predmet nije kod vas. To ne može biti. Ili znate da predmet nije kod vas, pa znate koji je predmet, ili ne znate koji je predmet….
Druga stvar oko nekonzistentnosti. Imali ste slučaj, također u javnosti koji stvara određeni dojam… kada je bilo pitanje slučaja vašeg bratića, koji je povezan s organiziranim kriminalom i kada je na sud došao njegov slučaj, da je taj slučaj došao kod vas, i prema vašim izjavama, kad su vam stavili na teret da ste predmet držali u ladici, vi ste rekli da to nije bilo točno, da je to bilo mjesec i pol dana, da ste u to vrijeme bili u bolnici i na nekoj operaciji, da se zato niste na vrijeme izuzeli, a kada ste se vratili, izuzeli ste se i proslijedili ga dalje. Nacional s druge strane piše da se nije radilo o mjesec i pol dana nego o 200 dana… Pitam vas: kada bi sutra išla pogledati u sudski upisnik, kada je predmet stigao i kada ste se vi izuzeli, bi li bilo 30 ili 35 dana ili bi bilo 200 dana?”, pitala ga je Benčić te dodala da sada u Hrvatskoj postoje tri velika slučaja – slučaj Rimac, slučaj Mamić i slučaj Kovačević.
“Vi osobno poznajete, da ne kažem prijateljujete, to ne mogu znati, i gospođu Rimac, i gospodina Mamića i gospodina Kovačevića. U sva tri slučaja glavni osumnjičenici za kaznena djela u najvećim predmetima koji trenutno jesu na USKOK-u u DORH-u, ste vi na neki način s tim osobama poznanici ili ste prijateljevali. Kada vas se pitalo za gospođu Rimac, rekli ste da ste samo poznanici i da niste prijatelji, s druge strane ste rekli da joj šaljete poruke kada prolazite kroz njezin kraj. U slučaju Mamić ste rekli da s Mamićem ne kontaktirate uživo od kada je otišao u Hercegovinu, odnosno pobjegao od hrvatskog pravosuđa, ali ste isto tako u Nedjeljom u 2 izjavili da vam je još godinu dana nakon toga slao poruke i čestitke”, kazala je Benčić.
“Imate pravo na svoje mišljenje, vaša su pitanja sugestivna i kapriciozna, ali u Saboru nisu zabranjena takva pitanja. Što se tiče Josipe Rimac, kako vi znate da je nisam pitao je li to moj ili nije moj spis. Za Josipu Rimac sam rekao istinu i ne znam što bi vam drugo odgovarao. U odnosu na tri kapitalna predmeta, ni na koji način ne sudjelujem u predmetu Zdravka Mamića, u odnosu na Marija Mamića sam već obrazložio. Dragan Kovačević? Što je sporno kod Dragana Kovačevića? Da ga poznam? Vi mislite da ja ne smijem poznavati Dragana Kovačevića”, odgovarao je Turudić i potom rekao da je prije dva mjeseca susreo predsjednika Odbora Mišela Jakšića i da su popili kavu i pitao hoće li to biti sporno, ako Mišel Jakšić bude za nešto optužen za tri godine.
“Za Zdravka Mamića nikada nisam tajio da sam ga upoznao prije 30 godina. Što sam trebao napraviti? Zar sam ja trebao znati što će Zdravko Mamić raditi u budućem životu? Mislim da malo ste otišli predaleko i da mi uskraćujete prava koja ima svaki čovjek. Ja imam pravo birati krug ljudi s kojima se družim… Meni je Zdravko Mamić poslao čestitku: ‘Sretan Božić’, ja sam rekao: ‘Hvala, također’. Mislim da je to sasvim dopustivo. Mislim da je to neka mentalna higijena koja nije primjerena demokratskom društvu, a koju vi zagovarate”, odgovorio je Turudić.
<h4>Turudić je na odboru iznio neistinu oko spisa svoga bratića</h4>
Potom mu je Benčić replicirala da joj nije odgovorio o njegovom bratiću Miji Vrlji i ponovno je pitala je li se u kontaktu s Josipom Rimac radilo o slučaju Vjetroelektrane Krš-Pađane.
“Što se tiče Josipe Rimac, jubilarni 57. put vam kažem da sam rekao sve što sam rekao i da je sve to istina. U odnosu na Miju Vrlju, zastarni rok u tom predmetu je 25 godina. To je moj bratić… Izuzeće? Ta stvar nije otkrivena od strane novinara nego kada sam vidio da sam dobio taj predmet, ja sam se izuzeo. To nije bila ničija inicijativa, nego moja autonomna odluka. U to vrijeme su bili izbori i bio sam na operaciji koljena. To su razlozi. Taj predmet, by the way, do danas nije riješen i još uvijek se nalazi na Županijskom sudu u Zagrebu. Eto vidite koliko sam ja sa mjesec i pol dana, mislim da je toliko bilo, 200 dana nije bilo sigurno, koliko sam utjecao i protežirao svog rođaka”, odgovorio je Turudić
Danas u intervju Večernjem listu Turudić navodi: “I u predmetu bratića Mije Vrlje još nije gotov kazneni postupak. I u tom slučaju su rekli da sam lagao jer je prošlo sedam mjeseci, a ja sam mislio da je prošlo dva-tri mjeseca od primitka spisa. Napominjem da je to bilo prije desetak godina. Čim sam vidio da imam njegov spis, nisam jednu sekundu čekao, i u tom sam se slučaju otklonio sam, a ne na nečiju intervenciju”, kazao je Turudić u intervju Večernjem listu.
Članak <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ivan-turudic-nije-rekao-istinu-o-slucaju-svog-bratica-dobili-smo-sluzbeni-odgovor-zupanijskog-suda-15417038">Jutarnjeg lista od 18. siječnja ove godine</a> pokazuje da je Turudiću spis dodijeljen 20. veljače 2015., a on se izuzeo 14. rujna iste godine. “Dakle, iz odgovora zagrebačkog Županijskog suda vidljivo je da se Turudić iz predmeta svog bratića Mire Vrlje izuzeo 206 dana (gotovo sedam mjeseci) od dodjele spisa, a ne kako je pred Odborom tvrdio, mjesec i pol dana od dodjele”, pisao je tada Jutarnji list.
<h4>Objavljene poruke otkrivaju ekstenzivnu komunikaciju Turudića i Rimac</h4>
Iako su zastupnica Sandra Benčić i Dalija Orešković Turudića ekstenzivno pitale o njegovu odnosu s Josipom Rimac (sada Pleslić), Turudić se u svojim odgovorima 17. siječnja fokusirao samo na dva susreta – jednom na kavi, a drugom u zgradi suda.
No, poruke iz mobitela Josipe Rimac koje su tada nekoliko dana objavljivali Jutarnji list, a potom i 24 sata (<a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/rimac-je-od-turudica-trazila-pomoc-i-za-karamarka-ali-i-on-je-trazio-usluge-trebat-ces-ti-mene-15423090" rel="noopener" target="_blank">1,</a> <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/poruke-josipe-rimac-milijanu-brkicu-turudic-mi-je-rekao-mozes-biti-mirna-nema-privodenja-15423541" rel="noopener" target="_blank">2,</a> <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/imamo-stotine-poruka-turudica-i-josipe-rimac-kandidat-za-sefa-dorh-a-presutio-sastanke-napravi-mi-ono-15422917" rel="noopener" target="_blank">3, </a><a href="https://www.24sata.hr/news/24sata-imaju-prepisku-dobrih-poznanika-turudica-i-rimac-dodji-k-meni-sam-sam-962975" rel="noopener" target="_blank">4)</a>, pokazale su da je odnos Ivana Turudića, u vrijeme kada je bio predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, odnosno u razdoblju kad je bio kandidat za reizbor na to mjesto te Josipe Rimac, u vrijeme kada se nalazila na čelu izborne kampanje HDZ-a pa sve do njenog uhićenja 29. svibnja 2020. bili prilično intimni. Oni su se godinama dopisivali, razmijenivši, prema pisanju Jutarnjeg lista, više stotina poruka, a više puta su se i nalazili. Iz jedne od poruka vidljivo je da je Rimac na Županijski sud došla na poziv samog Turudića – da se, dakle, nije radilo samo o jednom posjetu na njenu inicijativu.
Da je Milenko Bašić angažirao Josipu Rimac da se raspita o bratovom slučaju vidljivo je iz poruka s početka 2020. koje je objavio Jutarnji list, a iz kojih proizlazi da se upravo radi toga slučaja Rimac sastala s Turudićem na sudu – i to ne samo u ovom jednom slučaju o kojem je bilo riječ, već su se sreli nekoliko puta početkom te godine. To je bio slučaj o kojem je Benčić pitala Turudića, ali on nije konkretno odgovorio je li se radilo o tom slučaju.
I <a href="https://faktograf.hr/2024/02/07/objavljivanje-poruka-izmedu-bivse-drzavne-tajnice-josipe-rimac-i-ivana-turudica-bilo-je-vazno-za-javnost/">ranije smo zaključili</a> da je Turudić na saborskom odboru lagao o prirodi njihova međusobnog odnosa, o kojem ga je poprilično ekstenzivno pitala zastupnica Sandra Benčić, a on se samo ograničio na dijelove iskaza iz ranijih gostovanja u medijima, koji su već bili poznati javnosti. O intenzitetu njihove komunikacije doznalo se tek iz pisanja medija nakon sjednice toga Odbora.

Ivan Turudić ne govori istinu kada tvrdi da nije lagao Zoranu Šprajcu o susretima sa Zdravkom Mamićem - Faktograf.hr

Gordan Lauc kaže kako je ugledni američki list The New York Times izvijestio da pandemija ne može završiti dok ne cijepimo jelene. To nije točno.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2021/11/edward-taylor-kk1vygravac-unsplash-1013x675.jpg"/>
Edward Taylor / Unsplash stock photo
Popriličnu pozornost korisnika Facebooka tijekom vikenda privukao je status u kojem Gordan Lauc, član Znanstvenog savjeta Vlade RH, piše kako nas “New York Times nas upravo obavještava da pandemija ne može završiti dok ne cijepimo sve jelene” (arhiviran <a href="https://archive.li/B6NIG">ovdje</a>). Laucov je status lajkalo oko 1200 ljudi, a podijelilo ga je njih 130. Citirana tvrdnja, međutim, nije točna.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2021/11/lauc-jeleni-354x450.jpg"/>
Lauc je svojoj objavi priložio screenshot <a href="https://twitter.com/NYTScience/status/1457597614103437318">tweeta</a> koji je 8. studenog podijeljen na profilu “NYT Science”, putem kojeg The New York Times dijeli vijesti iz znanosti. Na Twitteru su podijelili <a href="https://www.nytimes.com/2021/11/02/science/deer-covid-infection.html?smid=tw-nytimesscience&amp;smtyp=cur">tekst izvorno objavljen u The New York Timesu 2. studenog</a>, pod naslovom “Raširena zaraza koronavirusom pronađena među jelenima u Iowi, tvrdi nova studija”.
U opisu tweeta stoji sljedeće: “Znanstvenici su potvrdili da jeleni u Iowi prenose koronavirus i da su ga vjerojatno dobili od ljudi. Otkriće bi moglo imati zabrinjavajuće implikacije za budućnost pandemije”. Ni u naslovu, ni u opisu teksta, dakle, ne stoji tvrdnja da pandemija ne može završiti ako ne cijepimo jelene protiv Covida-19.
Takva tvrdnja ne navodi se ni u samom članku The New York Timesa, u kojem su opisani rezultati <a href="https://www.biorxiv.org/content/10.1101/2021.10.31.466677v1">studije</a>, koja još nije prošla proces recenziranja, a kojom je utvrđeno da se virus SARS-CoV-2 širi među populacijom jelena u američkoj saveznoj državi Iowi. U članku piše i kako su virus jelenima vjerojatno prenijeli ljudi, ali nije zabilježen slučaj u kojem bi jelen zarazio čovjeka.
Navodi se da je otkriće zabrinjavajuće jer pokazuje da je novi koronavirus dobio dodatni rezervoar u kojem se može širiti i mutirati. Nigdje u tekstu se, naglasimo još jednom, ne tvrdi da pandemija ne može završiti dok ne cijepimo sve jelene.
Štoviše, u tekstu NYT-a piše da je prilagođeno cjepivo za životinje već razvijeno kako bi se njime cijepile životinje u zoološkim vrtovima, ali uz napomenu kako bi bilo krajnje nepraktično pokušati cijepiti milijune jelena koji žive u divljini.
<h4>“Pandemijski marketing”</h4>
Lauc, međutim, članak The New York Timesa stvara u kontekst “pandemijskog marketinga”. Ovom sintagmom koju učestalo koristi u javnim nastupima i na društvenim mrežama, Lauc opisuje tezu prema kojoj farmaceutske kompanije navodno stvaraju javnu histeriju oko pandemije Covida-19, tj. preuveličavaju stvarnu opasnost koju novi koronavirus predstavlja za ljude kako bi prodali što veće količine svojih proizvoda (poput cjepiva ili PCR testova). Za takve tvrdnje Lauc ne prezentira nikakve konkretne dokaze.
Zbog toga je važno istaknuti kako znanstveni tim koji je utvrdio prisutnost virusa SARS-CoV-2 među jelenima u Iowi nije povezan s farmaceutskim kompanijama koje profitiraju od pandemijskih okolnosti.
<a href="https://www.biorxiv.org/content/10.1101/2021.10.31.466677v1">U samom radu</a> istraživači nisu deklarirali nikakve sukobe interesa, a iz njihovih biografija je vidljivo da su zaposleni u javnim i akademskim institucijama: sveučilištima Penn State i Iowa State, britanskom Sveučilištu Cambridge, Sveučilištu u Chicagu, medicinskom fakultetu Weil Cornell u New Yorku, Odsjeku za prirodne resurse u Iowi te metodističkom istraživačkom institutu i bolnici u Houstonu.
Podsjećamo, Gordan Lauc je i ranije u javnost davao kontroverzne izjave vezane za pandemiju Covida-19, često ističući da se radi o bolesti koja je opasna samo za stariju populaciju pa joj se zbog toga, prema Laucovom tumačenju, u javnosti pridaje previše pozornosti. Zbog Laucovih tvrdnji <a href="https://www.facebook.com/hubol.hr/posts/597189971713347">javno je reagirala i Hrvatska udruga bolničkih liječnika</a> (Hubol). Lauca su prozvali “zlonamjernim i bešćutnim neznalicom” te tražili od Vlade RH njegovo izbacivanje iz Znanstvenog savjeta.

Gordan Lauc netočno tvrdi da New York Times zaziva cijepljenje jelena - Faktograf.hr

Američki istraživač Byrd nikad nije tvrdio da je vidio ledeni zid, a dokaz da takvo što ne postoji su i satelitske snimke Antarktike.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/nasa-vhsz50aafas-unsplash-1-900x675.jpg"/>
Foto: Unsplash/NASA
Na Facebook profilu “Kako Dalje” objavljen je video (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/fXQg4" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>), točnije dokumentarni film u trajanju od 16 minuta pod nazivom “Flat Out Truth” koji se bavi navodnim otkrićem ledenog zida Richarda Byrda.
Uz video stoji sljedeći opis: “ako vas zanima kako izgleda ledena barijera ili ledeni zid ili južni pol. Dokumentarni film uživajte 👇”.
<figure><img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/ravna-zemlja-1-543x450.jpg"/>Screenshot/Facebook</figure>
Video je objavljen 18. svibnja, a od tada je prikupio 54 dijeljenja, 10 komentara i 187 ostalih reakcija.
<h4>Teorije o ravnoj Zemlji odavno raskrinkali brojni znanstvenici</h4>
O pristalicama teorija da je zemlja ravna Faktograf je pisao u <a href="https://faktograf.hr/tag/ravna-zemlja/" rel="noopener" target="_blank">više navrata</a>, a teoriju su raskrinkali brojni znanstvenici. Prije svega, postoje fotografski dokazi koji potvrđuju da Zemlja nije ravna.
Prva fotografija Zemlje snimljene iz svemira nastala je u listopadu 1946. godine kada su američki znanstvenici iz Novog Meksika lansirali raketu V-2 koja je sa sobom nosila 35 milimetarsku kameru. Kamera se prilikom slijetanja razbila, no zato je film ostao sačuvan te otkrio prvu fotografiju Zemlje snimljenu na udaljenosti od 105 kilometara od Zemljine površine. Na fotografiji se jasno vidi da je planet zakrivljen. Enciklopedija Britannica <a href="https://www.britannica.com/video/185544/reasons-Earth" rel="noopener" target="_blank">navodi</a> i ostale činjenice koje dokazuju da je Zemlja okrugla.
Na primjer, za vrijeme pomrčine Mjeseca, sjena Zemlje na Mjesecu je zakrivljena. Da je Zemlja ravna, ne bi postojao horizont iza kojeg bi Sunce “nestalo” pri zalasku. Uvjerljiv dokaz je i postojanje vremenskih zona.
Međutim, ravnozemljaši ne odustaju od pokušaja da dokažu svoju teoriju. Jedan od pokušaja je upravo i dokumentarni film “Flat Out Truth” u kojem se navodi da je istraživač Richard Byrd navodno pri ekspediciji na Južni pol naletio na ledenu barijeru ili ledeni zid. U videu se tvrdi da je Byrd, američki istraživač koji je bio u više misija na Južnom polu, pronašao ledeni zid ili ledenu barijeru koji bi zapravo predstavljali kraj zemlje, što bi pak poduprlo teoriju da je zemlja ravna.
<h4>Satelitske snimke pokazuju da ledenog zida nema</h4>
Suprotno onome što govori narator u dokumentarcu, Byrd nikada nije tvrdio da je vidio rub svijeta ili ledeni zid. Prostranost kontinenta fascinirala je Byrda, koji je više-manje ispravno procijenio da je područje južno od samog pola otprilike veličine Sjedinjenih Država. Danas satelitske snimke pokazuju da je Antarktika kontinent na dnu svijeta, a ne ledeni zid koji okružuje ravnu ravninu, piše portal <a href="https://www.logically.ai/factchecks/library/c4dfd69e" rel="noopener" target="_blank">Logically</a>.
U prilog činjenici da teorija o ravnoj zemlji ne stoji idu i moderne navigacijske tehnike koje se oslanjaju na pretpostavku da je Zemlja sferoid, a GPS tehnologija uzima u obzir Zemljinu zakrivljenost.
Još jedna dezinformacija koju ravnozemljaši pokušavaju plasirati jest i ona da su posjeti Antarktici zabranjeni jer se prava priroda Južnog pola pokušava sakriti od javnosti. Istina jest da je unutrašnjost Antarktike zabranjena za vojnu i komercijalnu upotrebu. Naime, Ugovor o Antarktiku (eng. The Antarctic Treaty) hvaljen je kao jedan od najuspješnijih globalnih sporazuma u povijesti.
Sve strane održavaju Antarktiku kao mjesto očuvanja prirode i znanost, a sporazum ne dopušta da teritorijalni sporovi oko potraživanja zemljišta ometaju miroljubiva istraživanja.
Također, istraživanja unutrašnjosti Antarktike relativno su uobičajena. U posljednjih nekoliko godina bilo je više ekspedicija na Južni pol, uključujući poznati prelazak Børgea Ouslanda 1997. kontinent, koji je prešao 1864 milje od ledene ploče Ronne do ledene ploče Ross. Časnik britanske vojske Sikha Preet Chandi nedavno je stigao do Južnog pola od Herkulovog zaljeva za oko 40 dana. Nijedan istraživač nije prijavio da je pronašao kraj svijeta ili je na neki drugi način potvrdio bilo koju od tvrdnji ravnozemljaša.
<h4>Byrd se povezivao i s teorijom o kupoli za koju također nema znanstvenih dokaza</h4>
Osim tvrdnje o ledenom zidu, društvenim mrežama se ranije širila tvrdnja o tzv. kupoli koja se još naziva i “nebeskim svodom” pod kojom navodno žive ljudi o čemu je detaljno pisao <a href="https://jp.reuters.com/article/factcheck-earth-dome-firmament-idUSL1N31W2RO" rel="noopener" target="_blank">Reuters</a>. Naime, u videu koji se širio društvenim mrežama tvrdilo se da je to “apsolutni dokaz da živimo ispod kupole ili nebeskog svoda”, uključujući snimke rakete koja navodno udara u kupolu. U videu se također navodi da je Richard Byrd pronašao rub kupole na Antarktici te da je to razlog zašto nitko ne smije posjetiti taj kontinent.
Međutim, primjeri u videu ne dokazuju da ljudi žive pod “kupolom ili nebeskim svodom” dok postoji dovoljno dokaza da kupola ne postoji.
Jason Steffen, docent fizike i astronomije na Sveučilištu Nevada u Las Vegasu, koji je dio NASA-ine misije Kepler od 2008., ističe da video ne pokazuje raketu koja udara u kupolu. Steffen ističe da je, kad je raketa naizgled udarila u kupolu i prestala se okretati na videu, “morao postojati neki mehanizam za usporavanje rotacije. To se može učiniti s protuutezima (satelit Kepler ih je imao, na primjer)”, rekao je Steffen. “Kad se protuutezi oslobode, očekivali biste i neke vibracije (zvuk) i naglo usporavanje rotacije letjelice”, dodao je.
Zaključno, tvrdnje o postojanju ledenog zida ili ledene barijere ne stoje. Naime, satelitske snimke pokazuju da je Antarktika kontinent na dnu svijeta, a ne ledeni zid koji okružuje ravnu ravninu, kao što tvrde ravnozemljaši. Također, suprotno onome što se nastoji sugerirati u videu, Byrd nikad nije ustvrdio da je vidio rub svijeta ili ledeni zid.
Stoga objavu na profilu privatnog korisnika ocjenjujemo netočnom.

Snimke s ekspedicije Richarda Byrda ne dokazuju da je Zemlja ravna ploča - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Pulmolog Srića tvrdi da više temperature ne pogoduju širenju virusa, dok je ranije tvrdio suprotno. Također, tvrdi da se virus ne širi sporije pri višim temperaturama." is Mostly False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: