Postoje svjetovi iza polova i oblik Zemlje nije poznat

provjeri.hr

U ovom članku ćemo se baviti tvrdnjama o 'svjetovima iza polova' i nepoznatom obliku Zemlje. Ove tvrdnje su često povezane s teorijama zavjere i neznanstvenim stavovima. Provjerit ćemo ove tvrdnje uz pomoć znanstvenih izvora i dokaza.
<h2>Oblik Zemlje</h2>
Zemlja je okrugla, točnije, geoidnog oblika. Ovaj oblik je potvrđen brojnim znanstvenim istraživanjima i mjerenjima. Satelitske snimke, GPS tehnologija i drugi napredni alati omogućuju nam precizno mjerenje Zemljine površine i oblika.
NASA i druge svemirske agencije redovito objavljuju podatke o Zemljinom obliku. Na primjer, <a href="https://www.nasa.gov/audience/foreducators/k-4/stories/shape_of_earth.html">NASA-in članak</a> objašnjava kako je Zemlja geoidnog oblika, što znači da je malo spljoštena na polovima i izbočena na ekvatoru.
<h2>'Svjetovi iza polova'</h2>
Tvrdnje o 'svjetovima iza polova' su često povezane s teorijama zavjere i neznanstvenim stavovima. Ove tvrdnje sugeriraju da postoje nepoznati svjetovi ili kopnene mase iza Sjevernog i Južnog pola. Međutim, ove tvrdnje nisu potvrđene znanstvenim dokazima.
Antarktika je dobro istražena i dokumentirana. Satelitske snimke i istraživačke ekspedicije pokazuju da je Antarktika kontinent prekriven ledom i da ne postoje nepoznati svjetovi ili kopnene mase iza polova.
<h2>Zaključak</h2>
Na temelju znanstvenih dokaza i istraživanja, možemo zaključiti da je Zemlja okrugla i da ne postoje 'svjetovi iza polova'. Ove tvrdnje su netočne i ne podupiru se znanstvenim dokazima. Važno je da se oslanjamo na znanstvene izvore i dokaze kada razmatramo takve tvrdnje.

Provjera tvrdnji o 'svjetovima iza polova' i obliku Zemlje

Kolonijalizam je smjer u vanjskoj politici onih država koje nastoje politički i gospodarski podrediti druge zemlje ili čak cijele kontinente.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/04/untitled-design-e1681826624103-1200x675.png"/>
Izvor: Canva
<blockquote>“Više je crnih ljudi u Londonu (1,1 milijuna) nego što je bijelih ljudi (700.00) koji žive u 52 afričke države. A opet stalno slušamo kako je Europa kolonizirala Afriku”</blockquote>
Poruka je to Facebook <a href="https://web.facebook.com/konzerva.hr/posts/pfbid0zGemfmWpwszHzrfhAWjVd9VWSiGFYWzPnjiJtqZpikEPch3KRYwxtL3j2fUwd8qPl">objave</a> na stranici Konzerva.hr koju čini &nbsp;screenshot tweet jednog od korisnika Twittera.
Autor objave na engleskom jeziku koja je došla i do hrvatskih korisnika društvenih mreža sugerira da kolonijalizam podrazumijeva naseljavanje stanovništva jedne države u drugu te navodi na zaključak da su doseljenici iz Afrike zapravo kolonizirali europske države.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/04/screenshot-25-272x450.png"/>
Takva interpretacija je netočna. &nbsp;Naime, prema definiciji koja se može naći na <a href="https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=32472">Enciklopedija.hr</a>, kolonijalizam označava smjer u vanjskoj politici onih država koje nastoje politički i gospodarski podrediti druge zemlje ili čak cijela kontinentska područja, odnosno, podjela svijeta na osnovu moći, tj. sile.
Najranija takva podjela je ona iz 1494. i 1529. između Španjolske i Portugala kojom je Španjolska stekla Novi svijet (osim dijela Brazila) i Pacifik, a Portugal Afriku, Aziju i dio Dalekog istoka.
<h4>Kolonije u Africi</h4>
Tijekom 19. stoljeća brojni su istraživači i avanturisti otkrili da je afrički kontinent pun sirovina koje se mogu iskoristiti za industrijski razvoj. Krajem stoljeća, točnije, 1884. godine, trinaest europskih zemalja i Sjedinjene Države sastali su se na Berlinskom kongresu na kojem se, među ostalim, dogovorila i kolonijalna podjela Afrike. U periodu do 1914. godine europske su zemlje preuzimale teritorij i vlast od postojećih afričkih država i naroda. Jedine <a href="https://www.joh.cam.ac.uk/library/library_exhibitions/schoolresources/exploration/scramble_for_africa">dvije neovisne afričke države 1914. godine</a> bile su Etiopija i Liberija.
Kolonije su od kraja 19. stoljeća bile izvor sirovina te tržište za proizvode iz europskih zemalja, ali i izraz geopolitičkih interesa. Osvajale su se radi sprječavanja širenja neke suparničke sile te radi ostvarenja geostrateških ciljeva kao što je nadzor pomorskih tjesnaca i putova. &nbsp;Suparništvo među kolonijalnim silama bio je jedan od uzroka I. svjetskog rata i povremenih pa i trajnijih sukoba u svjetskim odnosima sve do danas (<a href="https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=32472">Enciklopedija.hr</a>).
Gospodarska eksploatacija, navodi se na Enciklopediji, bila je pljačkaškog karaktera jer je uglavnom onemogućavala gospodarski razvoj u kolonijama.
Osim toga, doseljeni bijelci su u određenim područjima uspostavili i rasnu diskriminaciju. Na primjer, Zakon o Južnoj Africi iz 1909. dao je pravo glasa odraslim bijelim muškarcima, međutim, ni crnci ni žene nisu imali pravo glasa. Rasni zakoni koje su donosili bijelci ukinuti su tek početkom devedesetih godina 20. stoljeća.
Unatoč eksploataciji, brojna su mišljenja kako je kolonijalizam mnoge afričke zemlje uključio u svjetsko tržište, iako mnogi tvrde da bi se to dogodilo i bez stvaranja kolonija (<a href="https://cepr.org/voxeu/columns/colonialism-and-development-africa">1</a>, <a href="https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=32472">2</a>)
<h4>Bijela populacija u Africi i crni Afrikanci u Londonu</h4>
Iako su uspostavili moć u afričkim kolonijama, Europljani i njihovi potomci nikad nisu brojčano nadmašili domorodačko stanovništvo, unatoč tome što su kolonijalne sile poticale naseljavanje pod pretpostavkom da će to dovesti do dugoročnog rasta i razvoja. Taj koncept nikad nije zaživio jer se afrička radna snaga pokazala učinkovitijom i isplativijom. Drugim riječima, jeftinijom.
Broj bijelih Afrikanaca europskog podrijetla teško je, pak, procijeniti jer brojne afričke države ne objavljuju podatke koje se odnose na etničko podrijetlo stanovništva, stoga se mogu naći različiti izvori o broju bijelih ljudi u Africi.
Jedna je procjena iz kraja 80-ih da ukupna afrička bijela populacija europskog podrijetla broji oko 4,6 milijuna ljudi, od kojih najviše njih živi u obalnim regijama Sjeverne Afrike ili u Južnoafričkoj Republici. S druge strane, određeni izvori navode kako ih je samo u Južnoafričkoj Republici početkom 90-ih bilo oko pet milijuna te da se broj narednih desetljeća smanjivao (<a href="https://en.wikipedia.org/wiki/White_South_Africans">Wikipedia</a>).
Procjena koja se odnosi na 2022. godinu govori da su bijelci činili oko 7,6 posto stanovništva te države, odnosno, da ih je bilo oko 4,6 milijuna.
Autor objave navodi kako u Londonu živi malo više od milijun crnih ljudi, što je navodni dokaz da su ljudi iz Afrike kolonizirali Europu.
Naime, London je jedan od etnički najraznolikijih gradova u Europi.
<a href="https://www.ons.gov.uk/peoplepopulationandcommunity/culturalidentity/ethnicity/bulletins/ethnicgroupenglandandwales/census2021">Prema posljednjim podacima</a>, oni koji su se identificirali kao bijeli Britanci činili su 43,4 posto stanovništva Londona u usporedbi sa 78,4 posto za Englesku i Wales sveukupno. Druga najčešća etnička skupina u Londonu su ostali bijelci (14,6 posto) dok crni Afrikanci čine 7,9 posto. <a href="https://data.london.gov.uk/dataset/londons-population">Prema podacima iz 2021. godine,</a> London broji oko 8,7 milijuna stanovnika, što bi značilo da u Londonu živi nešto manje od 700.000 crnih Afrikanaca, a ne više od milijun.
Za kraj, autor tvrdnje iz tweeta navodi i da afrički kontinent broji 52 zemlje, što je netočno. Naime, <a href="https://ask.un.org/faq/22882">prema Ujedinjenim narodima</a>, na afričkom kontinentu postoje 54 države.
<h4>Neutemeljeni zaključak</h4>
Iako su brojni migranti afričkog podrijetla naselili europske zemlje, netočno je tvrditi da su oni kolonizirali te zemlje.
Prije svega, matične zemlje afričkih doseljenika svakako nisu gospodarski podredile europske zemlje u koje su se oni doselili. Isto tako, crni Afrikanci koji su se doselili u europske zemlje svakako nisu preuzeli državne institucije ili se udružili kako bi, na primjer, eksploatirali resurse europske zemlje.
Budući da autor objave ne navodi širi kontekst osnivanja europskih kolonija na afričkom kontinentu, te da očito ne razumije što taj pojam označava, ocjenjujemo ovu objavu kao neutemeljenu.

Nije točno da su ljudi iz Afrike kolonizirali Europu - Faktograf.hr

Samo par dana nakon što smo objavili zadnji <a href="https://faktograf.hr/2024/03/13/spanjolska-meteoroloska-agencija-nije-priznala-prskanje-chemtrailsima/" rel="noopener" target="_blank">tekst</a> posvećen raskrinkavanju netočne tvrdnje o chemtrailsima, društvenim mrežama počele su se širiti nove. One uporište nalaze u članku jednog domaćeg mainstream medija.
Članak objavljen 16. ožujka 2024. godine na Tportalu pod naslovom “<a href="https://archive.ph/paGGZ" rel="noopener" target="_blank">‘Chemtrailsima’ protiv suše, požara i zagađenja zraka: Je li rješenje kontroverzna umjetna kiša?</a>” neki su korisnici Facebooka protumačili kao potvrdu da chemtrailsi zaista postoje.
<blockquote>“Jučer ste tvrdili da chemtrailsi ne postoje”, jedan je od (arhiviran <a href="https://archive.ph/IP3g0" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>) nekoliko statusa (<a href="https://archive.ph/DZKNr" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://archive.ph/qcCR9" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://archive.ph/8Foqb" rel="noopener" target="_blank">3</a>) sličnog sadržaja.</blockquote>
<figure><img src="undefined"/>Screenshot/Facebook</figure>
Tportal je pisao zapravo o drugoj pojavi, zasijavanju oblaka (eng. cloud seeding) – kontroverznoj tehnologiji koja se, osim za povećanje padalina, koristi i za obranu od tuče. Chemtrailsi se u ovom tekstu, i to pod navodnicima, spominju dva puta – u naslovu i podnaslovu – što je pojedinim korisnicima bilo dovoljno da izvuku zaključak kako su mediji konačno shvatili da chemtrailsi zaista postoje. U članku piše kako su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) najdalje otišli s programom zasijavanja oblaka, a kako “danas na godišnjoj razini u 300-tinjak navrata stvaraju umjetnu kišu kako bi spasili zemlju od suše, požara, a time i svoja poljoprivredna dobra”.
<h4>Za razliku od chemtrailsa, zasijavanje oblaka zaista postoji</h4>
<a href="https://www.dri.edu/cloud-seeding-program/what-is-cloud-seeding/" rel="noopener" target="_blank">Zasijavanje oblaka</a> odnosi na unošenje raznih tvari u oblake koje potom djeluju kao jezgre kondenzacije ili jezgre leda u pokušaju induciranja padalina. U članku Tportala ta je pojava samo uspoređena s konceptom chemtrailsa jer se radi o ispuštanju kemikalija u zrak. Jasna distanca spram teoretičara zavjere vidi se i podnaslovu koji sadrži rečenicu: “I dok ovi ‘chemtrailsi’ ne uzbuđuju pretjerano standardne zagovornike teorije zavjere, na meti kritike su u znanstvenim krugovima”. Kasnije se u tekstu navodi zašto je metoda zasijavanja oblaka kontroverzna.
Chemtrails je zapravo izmišljeni fenomen o kojem je Faktograf pisao u <a href="https://faktograf.hr/tag/chemtrails/" rel="noopener" target="_blank">više navrata</a>. Radi se o teoriji zavjere prema kojoj se ljudi i priroda u operaciji neke tajne moćne organizacije masovno zaprašuju kemikalijama iz zraka, a najčešće se “dokazuje” bijelim tragovima koji ostaju iz zrakoplova. Riječ je, naime, o contrailsima – kondenzacijskim tragovima koji pod određenim uvjetima nastaju na nebu iza ispuha mlaznog motora zrakoplova.
Contrailsi nastaju kad zrakoplov leti na visini iznad 8000 metara gdje je temperatura zraka niža od – 40 stupnjeva Celzijevih. Tragovi mogu biti vidljivi nekoliko sekundi, a nekad na nebu ostanu i satima, ovisno o vlažnosti zraka te količini vodene pare iz motora zrakoplova. Ako je zrak dovoljno hladan, trag koji ostaje iza zrakoplova sastojat će se od sitnih kristala leda. Riječ je dakle o običnim prugama na nebu koje stvara susret toplog i vlažnog zraka s hladnim.
<h4>Zasijavanje oblaka koristi se u različite svrhe</h4>
Zasijavanje oblaka je dokumentirano i proučavano desetljećima, pojasnio je <a href="https://factcheck.afp.com/doc.afp.com.34KM3QC" rel="noopener" target="_blank">AFP-ov servis</a> za provjeru činjenica kad je nedavno analizirao točnost tvrdnje o toj pojavi. Prvi eksperiment proveden je 1946. godine. Cloud seeding kao metoda “kontrole vremena” još uvijek izaziva rasprave među znanstvenicima koji imaju različita mišljenja o njenoj učinkovitosti, ali i štetnosti.
Tportal je u svom tekstu naveo i u koje se svrhe se koristi ili se koristilo zasijavanje oblaka. Napisali su kako je u veljači, zbog izrazito suhe zime, samo u pet dana diljem UAE-a umjetno ‘posijana’ kiša čak 27 puta, a da su prošle godine iz istog razloga to činile meksičke vlasti. Pakistan, s druge strane, tu je tehniku iskoristio “u pokušaju suzbijanja opasne razine smoga u megagradu Lahoreu”. Iako su ovi razlozi praktične naravi, odnosno u svrhu rješavanja konkretnih problema u okolišu i atmosferi, postojale su situacije u kojima se tu metodu zloupotrebljavalo. Kako je pisao Tportal, SAD su tijekom Vijetnamskog rata (1957–73.) to koristile kao oružje, “produživši njime sezonu monsuna i tako stvarajući blato, čime je poremećen lanac opskrbe Vietkonga i zaustavljeno napredovanje njihovih trupa”.
Kao što smo <a href="https://faktograf.hr/2023/08/04/ne-postoje-dokazi-da-sad-imaju-oruzje-za-kontrolu-vremenskih-pojava/">na Faktografu već pisali</a>, točno je da je američka vojska tijekom rata u Vijetnamu koristila ovu tehnologiju pokušavajući izazivati padaline. Međutim, ne postoje dokazi da su u tome bili uspješni, tj. da je zasijavanje oblaka doista povećalo količinu padalina.
Domaći se medij fokusirao i na upozorenja znanstvenika. Dio njih misli da kristalići srebrnog jodida, koji se najčešće koriste pri stvaranju umjetne kiše, “mogu negativno utjecati na lokalne ekosustave na kopnu, ali i na vodeni svijet jer potencijalno mogu biti okidač i za druge zagađivače”. Kako je <a href="https://faktograf.hr/2023/08/01/zasijavanje-oblaka-nije-odgovorno-za-nevrijeme-u-zagrebu/" rel="noopener" target="_blank">Faktograf</a> ranije pisao, jasniji znanstveni dokazi koji bi potvrdili tezu o štetnosti cloud seedinga izostaju, budući da neka istraživanja sugeriraju da je riječ o malenoj količini metala (srebro) koja ne čini nikakvu štetu, dok neke druge studije zaključuju kako postoji potencijalna opasnost za vodeni svijet u slučaju bioakumulacije tvari koja se ispušta (<a href="https://thebulletin.org/2022/08/dodging-silver-bullets-how-cloud-seeding-could-go-wrong/" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.webmd.com/a-to-z-guides/cloud-seeding" rel="noopener" target="_blank">2</a>).
Nakon što je je predstavio pozitivne i negativne strane ove tehnologije, Tportal je na kraju zaključio da je najveći izazov uspostaviti ravnotežu između potencijalne koristi koju ljudi mogu imati od umjetne kiše, odnosno zasijavanja oblaka, te potencijalnih okolišnih i zdravstvenih rizika. Chemtrailsi su u ovom tekstu iskorišteni kao retorička figura, kako bi se ukazalo na paradoks: određena skupina ljudi više je zabrinuta zbog pojave koja ne postoji (chemtrails), a manje pažnje usmjerava na drugu praksu, koja se zaista provodi i oko koje u dijelu znanstvene zajednice postoji određena skepsa (cloud seeding).
Dok chemtrailsi redovito pune Faktografovu rubriku <a href="https://faktograf.hr/razotkriveno/" rel="noopener" target="_blank">Razotkriveno</a>, zasijavanje oblaka obradili smo manje puta (<a href="https://faktograf.hr/2023/08/04/ne-postoje-dokazi-da-sad-imaju-oruzje-za-kontrolu-vremenskih-pojava/">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2022/12/12/bijela-kuca-nije-priznala-da-chemtrailsi-nisu-nikakva-teorija-zavjere/" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2019/07/07/geoinzenjering-je-stvaran-ali-chemtrails-nisu-usprkos-teoreticarima-zavjera/" rel="noopener" target="_blank">3</a>). Posljednji se put radilo o <a href="https://faktograf.hr/2023/08/01/zasijavanje-oblaka-nije-odgovorno-za-nevrijeme-u-zagrebu/" rel="noopener" target="_blank">tvrdnji</a> da je zasijavanje oblaka odgovorno za nevrijeme koje je prošlog ljeta pogodilo Zagreb i okolicu. Utvrdili smo da za nju nema dokaza. Prema podacima kojima raspolažu znanstvenici, zasijavanje oblaka u najboljem slučaju može povećati količinu padalina, iako ni oko toga ne postoji jasan znanstveni konsenzus. Do istih zaključaka dolazili su i strani portali za provjeru činjenica kada su korisnici društvenih mreža ovu tehnologiju povezivali s lokalnim vremenskim nepogodama: <a href="https://www.boomlive.in/world/fake-news-cloud-seeding-australian-floods-2022-17589" rel="noopener" target="_blank">poplavama</a> u Australiji ili <a href="https://factcheck.afp.com/doc.afp.com.34KM3QC" rel="noopener" target="_blank">olujama</a> u SAD-u.
Objave koje smo u ovom tekstu analizirali nisu bile usmjerene na taj aspekt cloud seedinga nego je u njima sugerirano da su mediji napokon priznali teoriju o chemtrailsima, što nije točno. Naslov članka Tportala u objavama korisnika na Facebooku i drugim društvenim mrežama netočno je protumačen i izvučen iz konteksta.

Pokušaj stvaranja "umjetne kiše" zasijavanjem oblaka nije dokaz da chemtrailsi postoje - Faktograf.hr

U posljednje vrijeme, na internetu se pojavila tvrdnja da virusi ne postoje, a koja je pripisana bivšem potpredsjedniku Pfizera, dr. Mikeu Yeadonu. Ova tvrdnja je izazvala veliko zanimanje i kontroverze, pa smo odlučili provjeriti njezinu istinitost.
Dr. Mike Yeadon je bio visoki rukovoditelj u Pfizeru i ima dugogodišnje iskustvo u farmaceutskoj industriji. Međutim, njegove tvrdnje o nepostojanju virusa su u suprotnosti s općeprihvaćenim znanstvenim saznanjima.
<h2>Što su virusi?</h2>
Virusi su mikroskopski patogeni koji se sastoje od genetičkog materijala (DNA ili RNA) obavijenog proteinom. Oni se mogu razmnožavati samo unutar živih stanica domaćina. Virusi su odgovorni za mnoge bolesti, uključujući gripu, HIV, hepatitis i COVID-19.
<h2>Dokazi o postojanju virusa</h2>
Postojanje virusa je dobro dokumentirano i proučavano u znanstvenoj zajednici. Virusi su izolirani, karakterizirani i sekvencirani u mnogim laboratorijima širom svijeta. Na primjer, SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje COVID-19, je izoliran i sekvenciran u brojnim studijama. Jedna od takvih studija je objavljena u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41586-020-2012-7">Nature</a>, gdje je detaljno opisana struktura i genetički materijal virusa.
<h2>Znanstveni konsenzus</h2>
Znanstvena zajednica je jednoglasna u svojoj potvrdi postojanja virusa. Organizacije poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) redovito objavljuju izvješća i smjernice o virusnim bolestima. Ove organizacije se oslanjaju na istraživanja i podatke iz brojnih znanstvenih studija.
<h2>Kritika tvrdnji dr. Yeadona</h2>
Tvrdnje dr. Yeadona o nepostojanju virusa su osporavane od strane mnogih znanstvenika i stručnjaka. Njegove izjave su često citirane izvan konteksta i ne podržavaju se znanstvenim dokazima. Na primjer, tvrdnja da nema dokaza o izolaciji SARS-CoV-2 virusa je netočna, jer postoje brojne studije koje dokazuju suprotno.
<h2>Zaključak</h2>
Tvrdnja da virusi ne postoje je potpuno netočna i nema znanstvene podloge. Virusi su dobro dokumentirani i proučavani u znanstvenoj zajednici. Postoji obilje dokaza koji potvrđuju njihovo postojanje i ulogu u mnogim bolestima. Zbog toga, tvrdnje dr. Yeadona treba uzeti s velikom rezervom i kritički ih procjeniti.
Važno je da se oslanjamo na znanstvene činjenice i dokaze kada se radi o pitanjima zdravlja i sigurnosti. Lažne informacije mogu dovesti do pogrešnih zaključaka i štetnih posljedica za javno zdravlje.

Provjera tvrdnji: Virusi NE POSTOJE?

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Postoje svjetovi iza polova i oblik Zemlje nije poznat" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: