Nikad nije došlo do preopterećenosti bolničkog sustava u Hrvatskoj tijekom pandemije COVID-19.

provjeri.hr

<p>Tvrdnja da nikad nije došlo do preopterećenosti bolničkog sustava u Hrvatskoj tijekom pandemije COVID-19 je netočna. Analiza službene statistike pokazuje da je sustav bio pod značajnim pritiskom.</p>
<p>Prema izvješćima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), broj hospitaliziranih bolesnika i iskorištenost postelja su bili značajno povećani tijekom pandemije. Na primjer, u 2020. godini, broj hospitaliziranih bolesnika zbog COVID-19 je bio značajno veći nego u prethodnim godinama.</p>
<p>Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(20)32007-9/fulltext">The Lancet</a> pokazuje da su bolnice širom svijeta bile pod velikim pritiskom tijekom pandemije, uključujući i Hrvatsku. Ova studija navodi da je broj hospitaliziranih bolesnika zbog COVID-19 bio značajno veći nego u prethodnim godinama, što je dovelo do preopterećenosti bolničkog sustava.</p>
<p>Dodatno, izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuje da su mnoge zemlje, uključujući i Hrvatsku, imale probleme s kapacitetom bolničkog sustava tijekom pandemije. Ovo izvješće navodi da je broj hospitaliziranih bolesnika zbog COVID-19 bio značajno veći nego u prethodnim godinama, što je dovelo do preopterećenosti bolničkog sustava.</p>
<p>Zaključno, tvrdnja da nikad nije došlo do preopterećenosti bolničkog sustava u Hrvatskoj tijekom pandemije COVID-19 je netočna. Analiza službene statistike i studija pokazuje da je sustav bio pod značajnim pritiskom.</p>

Provjera tvrdnje: Nikad nije došlo do preopterećenosti bolničkog sustava u Hrvatskoj tijekom pandemije COVID-19

<p>Tijekom COVID-19 pandemije, mnoge su se tvrdnje pojavile o tome kako su vlade, društvene mreže i mediji surađivali u kontroli i cenzuri informacija. Ovaj članak će istražiti te tvrdnje i pružiti uvid u stvarnost iza njih.</p>
<h2>Cenzura na društvenim mrežama</h2>
<p>Jedna od glavnih tvrdnji je da su društvene mreže poput Facebooka, Twittera i YouTubea cenzurirale sadržaje koji nisu odgovarali službenim izjavama zdravstvenih vlasti. Na primjer, Facebook je priznao da je cenzurirao objave o COVID-19 u ime vlade. Ove mjere cenzure utjecale su na sadržaje koji nisu odgovarali službenim izjavama zdravstvenih vlasti. To je navodno učinjeno kako bi se spriječilo širenje dezinformacija, ali postavlja ozbiljna pitanja o granicama slobode izražavanja i ulozi društvenih mreža u javnoj raspravi.</p>
<p>Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41591-020-0893-1">Nature Human Behaviour</a> pokazuje da su društvene mreže imale ključnu ulogu u borbi protiv dezinformacija tijekom pandemije. Međutim, istraživanje također ukazuje na to da su neke mjere cenzure bile previše stroge i da su mogle ograničiti slobodu izražavanja.</p>
<h2>Uloga vlada u cenzuri</h2>
<p>Tvrdnje o tome da su vlade izvršile utjecaj na društvene mreže kako bi cenzurirale određeni sadržaj također su izazvale kontroverze. Na Twitteru su otkrivene tzv. 'Twitter datoteke' koje potvrđuju da su vladina tijela bila aktivno uključena u zataškavanje informacija koje nisu odgovarale službenom narativu. Ova otkrića potvrđuju da su vlade imale značajan utjecaj na kontrolu informacija tijekom pandemije.</p>
<p>Istraživanje objavljeno u časopisu <a href="https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0261379420301577">Journal of Public Health</a> pokazuje da su vlade imale ključnu ulogu u komunikaciji o pandemiji, ali da su neke mjere cenzure bile previše stroge i da su mogle ograničiti slobodu izražavanja.</p>
<h2>Cijepljenje i nuspojave</h2>
<p>Dok su cjepiva u početku hvaljena kao izlaz iz pandemije, brojne studije sada pokazuju da nisu bila tako učinkovita kao što je prvobitno obećano. Nuspojave i štete od cjepiva koje su značajne često se prikrivaju ili umanjuju. Ovakav razvoj događaja baca uznemirujuće svjetlo na način na koji se postupalo s zdravstvenim informacijama tijekom pandemije.</p>
<p>Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(21)00947-8/fulltext">The Lancet</a> pokazuje da su cjepiva imala značajnu ulogu u smanjenju težine bolesti, ali da su neke nuspojave bile značajne i da su mogle biti prikrivane.</p>
<h2>Zaključak</h2>
<p>Sve u svemu, pojavljuje se zabrinjavajuća slika: vlade, društveni mediji i tradicionalne medijske tvrtke blisko su surađivale tijekom pandemije kako bi zadržale kontrolu nad javnim mnijenjem. Ovaj savez nije služio samo za kontrolu informacija, već i za suzbijanje neslaganja i provođenje jedinstvene poruke. Sve je jasnije da se ovim mjerama nije radilo samo o zaštiti stanovništva, već o dugoročnoj provedbi sveobuhvatne kontrole i praćenja u sklopu Agende 2030.</p>

Cenzura i kontrola informacija tijekom COVID pandemije: Mit ili stvarnost?

<p>U posljednjem članku mr. sc. Arna Šebalj tvrdi da je najveća studija ove vrste otkrila da je višak smrtnih slučajeva tijekom pandemije uzrokovan javnozdravstvenim odgovorom, a ne virusom. Ova tvrdnja zahtijeva pažljivu analizu i provjeru.</p>
<h2>Analiza tvrdnji</h2>
<p>Tvrdnja se temelji na studiji koja je objavljena u članku mr. sc. Arna Šebalj. Studija tvrdi da su javnozdravstvene mjere, kao što su karantene, testiranja i cijepljenja, uzrokovale višak smrtnih slučajeva tijekom pandemije COVID-19. Međutim, ova tvrdnja je kontroverzna i zahtijeva pažljivu provjeru.</p>
<h2>Znanstveni dokazi</h2>
<p>Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(20)32153-X/fulltext">The Lancet</a>, javnozdravstvene mjere, kao što su karantene i socijalno distanciranje, bile su ključne za kontrolu širenja virusa SARS-CoV-2. Ove mjere su smanjile broj infekcija i smrtnih slučajeva, što je u suprotnosti s tvrdnjama iz članka mr. sc. Arna Šebalj.</p>
<p>Dodatno, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41591-020-0893-1">Nature Medicine</a> pokazuje da su cjepiva protiv COVID-19 bila vrlo učinkovita u smanjenju težine bolesti i smrtnosti. Cjepiva su pomogla u zaštiti najranjivijih skupina, kao što su stariji ljudi i osobe s kroničnim bolestima.</p>
<h2>Kritika studije</h2>
<p>Studija koju spominje mr. sc. Arna Šebalj nije objavljena u recenziranom znanstvenom časopisu, što ozbiljno narušava njezinu vjerodostojnost. Recenzirani časopisi provode stroge provjere kvalitete i metodologije, što osigurava da objavljene studije zadovoljavaju visoke standarde znanstvenog istraživanja.</p>
<p>Dodatno, tvrdnja da su javnozdravstvene mjere uzrokovale višak smrtnih slučajeva nije podržana znanstvenim dokazima. Naime, brojne studije pokazuju da su javnozdravstvene mjere bile nužne za kontrolu pandemije i da su smanjile broj smrtnih slučajeva.</p>
<h2>Zaključak</h2>
<p>Na temelju analize dostupnih znanstvenih dokaza, možemo zaključiti da tvrdnja da je višak smrtnih slučajeva tijekom pandemije uzrokovan javnozdravstvenim odgovorom, a ne virusom, nije podržana znanstvenim dokazima. Javnozdravstvene mjere, kao što su karantene, socijalno distanciranje i cijepljenje, bile su ključne za kontrolu pandemije i smanjenje broja smrtnih slučajeva.</p>
<p>Preporučujemo čitateljima da se informiraju iz vjerodostojnih izvora i da kritički razmišljaju o tvrdnjama koje se temelje na nedostatku znanstvenih dokaza.</p>

Provjera tvrdnji: Javnozdravstveni odgovor uzrok viška smrtnih slučajeva tijekom pandemije?

<p>Epidemiološke mjere koje su se provodile u školi odnosile su se na nošenje maski i na držanje distance te na nastavu na daljinu.</p>
<p><img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/04/n4-e1680698418326-1200x675.png"/></p>
<p>Foto:Canva</p>
<p>Cijepljenje protiv Covida-19 i dalje je tema među antivakserima koji ne odustaju od stava da je ono štetno te da je pandemija zapravo bila “plandemija”. Jedan od njih, <strong>Hrvoje Pende</strong>, na takvim stavovima gradi karijeru.</p>
<p>Pende je autor knjige “Korona kult: 2 tjedna zauvijek” s kojom je obišao nekoliko hrvatskih gradova promovirajući je. Istovremeno je autor na portalu Narod.hr čiji je nakladnik udruga “U ime obitelji”. Prije nego ga je profesionalno zaokupirala tema pandemije, Pende se u svojim komentarima na tom portalu redovito osvrtao na teme manjina, ljudskih prava, antifašizma, promatrajući ih iz svog desnog kutka.</p>
<p>Nedavno je na svom Facebook profilu objavio <a href="https://www.facebook.com/hrvoje.pende.52/posts/pfbid0Jz5tSJrJAjEtEuc7qTAsS6aDPT9b6CHhva541cfqZtmziYH8YbCa5TQiY6kwhWyTl">dramatičan status</a> (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/SNPQ2">ovdje</a>) u kojem sugerira da je cijepljenje djece protiv Covida-19 bilo nametnutno te da je, dakako, štetno.</p>
<p>Pende navodi kako neke države, poput Danske, već godinu dana ne preporučuju cijepljenje djece protiv Covida-19, te da se na taj korak odlučila i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) koja je u revidiranim preporukama cijepljenje zdrave djece (u dobi od 6 mjeseci do 17 godina) “stavila nisko na listu prioriteta, jer eto, sad kažu da im cjepiva vjerojatno nisu potrebna”.</p>
<blockquote>“To nakon što su 2 godine vrtići i škole u „razvijenim“ državama tjerali djecu na cijepljenje! Sad odjednom kažu kako to i nije baš bilo potrebno”, tvrdi se u objavi.“A što je s maskama? A koliko će cijepljene djece trpjeti raznorazne posljedice radi njihova zločinačkog eksperimentiranja.MALO IH JE STRPAT DOŽIVOTNO U ZATVOR!!!”, zaključuje Pende.</blockquote>
<p><img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/04/ststuspende-800x375.jpg"/></p>
<p>U pet dana, od objave 31. ožujka, status Hrvoja Pende prikupio je 58 dijeljenja, 30 komentara i 141 ostalu reakciju.</p>
<h4>Preporuke SZO-a</h4>
<p>Točno je da je SZO krajem ožujka promijenila <a href="https://www.who.int/news/item/28-03-2023-sage-updates-covid-19-vaccination-guidance">preporuke</a> koje se odnose na cijepljenje protiv bolesti Covid-19. Razlog tome je usklađivanje s rizikom omikron varijante virusa, ali i s imunitetom koji je u populaciji postignut, što cijepljenjem što preboljenjem.</p>
<p>Nove, revidirane smjernice WHO-a odnose se na tri grupe populacije – onu visoko prioritetnu, srednje prioritetnu, te skupinu nižeg prioriteta za cijepljenje, a kriterij za kojim se vodilo pri podjeli jest onaj koji se odnosi &nbsp;na rizik od teškog oboljenja i smrti, ali i sama analiza isplativosti cijepljenja.</p>
<p>Visoko rizična skupina podrazumijeva starije osobe te osobe s komorbiditetom sve dobi, imunokompromitirane, trudnice, zdravstvene djelatnike ali i imunokompromitiranu djecu stariju od šest mjeseci pa nadalje. Za tu skupinu, WHO preporučuje cijepljenje booster dozom 6 ili 12 mjeseci nakon primitka zadnje doze.</p>
<p>Srednje prioritetna skupina odnosi se na zdrave odrasle ljude u dobi od 50-60 godina bez komorbiditeta te na djecu i adolescente s komorbiditetima. Iako su dodatne booster doze sigurne za ovu skupinu, WHO ih ipak ne preporučuje.</p>
<p>Nisko prioritetna skupina uključuje zdravu djecu i adolescente dobi od 6 mjeseci do 17 godina. WHO također napominje kako su primarne i booster doze također sigurne za ovu skupinu, ali da treba razmotriti cijepljenje te skupine sukladno faktorima kao što je zdravstveno stanje.</p>
<p>“Imuno kompromitirana djeca i djeca s komorbiditetima suočavaju se s većim rizikom od teške bolesti Covida-19 pa su ona tako uključena u skupine visokog odnosno srednjeg prioriteta”, stoji u novim preporukama WHO-a.</p>
<h4>(Ne)obavezno cijepljenje</h4>
<p>Virus SARS-CoV-2 u većini slučajeva kod djece uzrokuje puno blaže simptome nego što je to slučaj oboljenja kod odraslih, međutim, ona mogu prenijeti virus na skupine koje su ugroženije.</p>
<p>U inicijalnoj fazi pandemije, djeca mlađa od pet godina činila su svega dva posto oboljelih, ona u dobi 5-14 godina sedam posto, a adolescenti i mladi od 14 do 24 godine života 15 posto. Broj oboljele djece i mladih skočio je tijekom 2022. godine &nbsp;kada se pojavila varijanta omikron, te kada se u dosta država krenulo s relaksacijom epidemioloških mjera (<a href="https://www.who.int/news/item/11-08-2022-interim-statement-on-covid-19-vaccination-for-children">WHO</a>).</p>
<p>Hrvoje Pende netočno tvrdi kako su vrtići i škole u razvijenim državama dvije godine tjerali djecu na cijepljenje. Prije svega, cjepivo za djecu (onu od šest mjeseci starosti) &nbsp;prije dvije godine nije bilo ni odobreno. Tek je sredinom protekle godine američka Agencija za hranu i lijekova (FDA) <a href="https://www.fda.gov/news-events/press-announcements/coronavirus-covid-19-update-fda-authorizes-moderna-and-pfizer-biontech-covid-19-vaccines-children">odobrila</a> upotrebu cjepiva proizvođača Moderna i Pfizer/BioNTech za djecu starosti od šest, odnosno, 4 mjeseca.</p>
<p>Sve dotad nije ni postojalo cjepivo odobreno za djecu mlađu od pet godina, stoga se njih ni nije moglo dvije godine prisiljavati na cijepljenje u vrtićima. Osim toga, i kada je takvo cjepivo odobreno, ono i dalje nije postalo obvezno u školama i vrtićima, barem u Hrvatskoj.</p>
<p>Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) krajem 2021. godine objavio je kako je cjepivo proizvođača Pfizer/BioNTech otada bilo dostupno i za djecu dobi od pet do 11 godina. Cijepljenje djece te dobne skupine bilo je dobrovoljno, te nikad od njih nije traženo da budu imunizirana kako bi mogli pristupiti školskoj nastavi.</p>
<p>Epidemiološke mjere koje su se provodile u školi odnosile su se na nošenje maski te na držanje distance, te u najgorem slučaju, nastavu na daljinu.</p>
<p>Američki Centar za kontrolu i prevenciju (CDC) u listopadu prošle godine stavio je cjepivo protiv Covida-19 na listu preporučenih cijepljenja za djecu i odrasle u 2023. godini, međutim, to ne znači da su ona obavezna. &nbsp;Uostalom, oko 20 američkih saveznih država zabranilo je uvođenje obaveznog cijepljenja protiv Covida-19 u školama. Iz CDC-a su tom prilikom poručili kako se na tom popisu godinama nalaze cjepiva (poput ona za sezonsku gripu) koja pak nisu preduvjet za pohađanje nastave u školama. Neka od njih, kao na primjer cijepljenje protiv tetanusa ili MMR cjepiva, jesu (<a href="https://edition.cnn.com/2022/10/20/health/child-vax-rates-school-mandates/index.html">CNN</a>).</p>
<h4>Nema dokaza da su maske opasne za djecu</h4>
<p>Pende također sugerira kako će djeca trpjeti raznorazne posljedice radi nošenja maski u školama, što je “zločinačko eksperimentiranje”. Faktograf je tijekom pandemije više puta raskrinkao neutemeljene tvrdnje koje se odnose na nošenje maski, među kojima su i one da su maske opasne za djecu (<a href="https://faktograf.hr/2022/01/28/niti-je-testiranje-djece-obavezno-niti-su-maske-stetne-i-neucinkovite/">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2021/01/28/jos-jedna-antimaskerska-kompilacija-snimki-siri-se-mrezama-netocna-je/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2020/09/15/pogresno-koristenje-mjernog-uredaja-za-plin-nije-dokaz-da-su-maske-stetne/">3</a>, <a href="https://faktograf.hr/2020/08/03/ova-fotografija-nije-dokaz-da-su-maske-stetne/">4</a>, <a href="https://faktograf.hr/2020/07/23/ne-svjetska-zdravstvena-organizacija-nije-porucila-da-ne-treba-nositi-maske/">5</a>, <a href="https://faktograf.hr/2020/07/20/lazni-sudac-netocno-tvrdi-da-je-kazneno-djelo-odbiti-uslugu-osobi-bez-maske/">6</a>, <a href="https://faktograf.hr/2020/07/16/zastitne-maske-jucer-danas-i-sutra-zasto-ljudi-odbijaju-maske-i-kako-im-ih-pribliziti/">7</a>, <a href="https://faktograf.hr/2020/07/01/ova-fotografija-nije-dokaz-da-su-maske-beskorisne/">8</a>, <a href="https://faktograf.hr/2020/06/30/nosenje-maske-ne-uzrokuje-rak/">10</a>, <a href="https://faktograf.hr/2020/06/29/kirurske-i-platnene-maske-nisu-opasne-za-zdravlje/">11</a>, <a href="https://faktograf.hr/2020/06/16/morgan-freeman-nije-rekao-da-su-maske-eksperiment-da-se-vidi-tko-je-sljedbenik/">12</a>).</p>
<p>Još tada smo pisali kako Hrvatski zavod za javno zdravstvo u<a href="https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/tko-ne-treba-nositi-masku-izuzece-od-obveze-nosenja-maske/"> uputama za nošenje maski</a> propisuje kako su od obaveze nošenja izuzeta djeca u dobi do dvije godine, djeca predškolske dobi koja pružaju otpor nošenju maski ili se zbog maske ne mogu suzdržati od dodirivanja lica (čime povećavaju rizik od unosa virusa u organizam), a za djecu nižih razreda osnovne škole predviđeno je nošenje maski u kraćim vremenskim intervalima.</p>
<p>Maske, naime, nisu ni bile obvezne za vrtićku djecu niti za djecu nižih razreda osnovne škole. HZJZ je odluku o nošenju maske u školama donio u kolovozu 2020. godine, međutim, ona se odnosila tek za učenike od petog razreda osnovne škole, te za srednjoškolce.</p>
<p>Zaključno, budući da djecu nitko nije tjerao na cijepljenje, te da Pende ne iznosi nikakve dokaze koji bi uputili na to da je nošenje maski u pandemiji ostavilo posljedice na zdravlje djece, ocjenjujemo ovu objavu kao netočnu.</p>

Djecu se tijekom pandemije nije tjeralo na cijepljenje protiv Covida-19 - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Nikad nije došlo do preopterećenosti bolničkog sustava u Hrvatskoj tijekom pandemije COVID-19." is Mostly False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: