NASA-in dokument Buduća strateška pitanja/Buduće ratovanje oko 2025. otkriva planove za neuspjeh čovječanstva kao vrste i zamjenu ljudi robotima i kiborzima.

Arna Šebalj

U članku objavljenom 19.09.2024., mr.sc. Arna Šebalj tvrdi da je NASA-in dokument 'Buduća strateška pitanja/Buduće ratovanje [oko 2025.]' otkrio planove za neuspjeh čovječanstva kao vrste i zamjenu ljudi robotima i kiborzima. Ova tvrdnja se temelji na interpretaciji dokumenta koji je predstavio Dennis Bushnell, glavni znanstvenik u NASA-inom istraživačkom centru Langley u srpnju 2001.
Dokument je zapravo PowerPoint prezentacija koja raspravlja o budućim tehnološkim i društvenim trendovima. Prezentacija je dostupna na internetu i može se pročitati <a href="https://brunertheanarchist1965.wordpress.com/conspiracy-theories/new-world-order-2/n-a-s-a/nasa-the-end-of-mankind-leaked-document/">ovdje</a>.
Prezentacija sadrži različite scenarije i tehnološke mogućnosti koje bi mogle utjecati na budućnost čovječanstva. Međutim, ne postoje konkretni dokazi da dokument otkriva planove za depopulaciju ili zamjenu ljudi robotima i kiborzima. Prezentacija je više spekulativna prirode i raspravlja o mogućim budućim scenarijima.
Tavares također spominje dokument 'Tiho oružje za tihi rat', koji je navodno povezan s dokumentom NASA-e. Ovaj dokument je kontroverzan i njegova autentičnost je upitna. Dokument navodno ocrtava strategiju za kontrolu stanovništva suptilnom, psihološkom manipulacijom, umjesto otvorenim nasiljem. Međutim, ne postoje pouzdani izvori koji potvrđuju autentičnost ovog dokumenta.
U intervjuu s Trevorom Coppolom, Deborah Tavares tvrdi da dokument NASA-e otkriva planove za depopulaciju i kontrolu stanovništva. Međutim, njezine tvrdnje nisu potkrijepljene konkretnim dokazima iz dokumenta. Prezentacija sadrži spekulativne scenarije, ali ne i konkretne planove za depopulaciju.
Zaključno, tvrdnja da NASA-in dokument 'Buduća strateška pitanja/Buduće ratovanje [oko 2025.]' otkriva planove za neuspjeh čovječanstva kao vrste i zamjenu ljudi robotima i kiborzima je netočna. Dokument je spekulativne prirode i raspravlja o mogućim budućim scenarijima, ali ne sadrži konkretne planove za depopulaciju.

Provjera tvrdnje: NASA-in dokument o kraju čovječanstva

U posljednje vrijeme, pojavile su se tvrdnje da je kampanja cijepljenja u Gazi zapravo prijelaz na biološko ratovanje, a ne iskorijenjivanje dječje paralize. Ova tvrdnja je izazvala zabrinutost i sumnju među ljudima. Međutim, potrebno je detaljno istražiti ovu tvrdnju kako bismo razumjeli stvarnu situaciju.
Dječja paraliza, poznata i kao poliomijelitis, je teška bolest koja može uzrokovati trajnu paralizu. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), cijepljenje je najučinkovitiji način zaštite od ove bolesti. Kampanja cijepljenja u Gazi je odgovor na prvi potvrđeni slučaj dječje paralize u tom području, što je potaklo hitnu isporuku više od milijun doza cjepiva.
UNICEF i WHO, u suradnji s UNRWA-om, koordiniraju ovu kampanju kako bi se zaštitila djeca mlađa od 10 godina. Iako su humanitarne operacije UN-a privremeno zaustavljene zbog izraelske vojne naredbe, planovi za cijepljenje protiv dječje paralize nisu promijenjeni. Ovo ukazuje na ozbiljnost i važnost ove kampanje.
Tvrdnja da je ova kampanja zapravo prijelaz na biološko ratovanje je neosnovana i lažna. Biološko ratovanje podrazumijeva namjerno korištenje bioloških agenasa za uzrokovanje bolesti ili smrti, što je u potpunoj suprotnosti s ciljevima cijepljenja. Cijepljenje ima za cilj zaštitu ljudi od bolesti, a ne njihovo širenje.
Studije su pokazale da je cijepljenje protiv dječje paralize izuzetno učinkovito. Prema istraživanju objavljenom u časopisu <a href="https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/poliomyelitis">WHO</a>, cjepivo protiv dječje paralize je dovelo do smanjenja broja slučajeva za više od 99% od 1988. godine. Ovo je značajan dokaz učinkovitosti cijepljenja u borbi protiv ove bolesti.
Dodatno, UNRWA i druge humanitarne organizacije su se obavezale da će dati sve od sebe kako bi provedu kampanju cijepljenja, jer bez nje, uvjeti u Gazi mogu postati još gori. Ovo ukazuje na njihovu posvećenost zaštiti zdravlja ljudi u tom području.
Zaključno, tvrdnja da je kampanja cijepljenja u Gazi zapravo prijelaz na biološko ratovanje je neosnovana i lažna. Cijepljenje je važan korak u borbi protiv dječje paralize i ima za cilj zaštitu zdravlja ljudi, a ne njihovo širenje.

Provjera tvrdnje: Kampanja cijepljenja u Gazi – Biološko ratovanje ili iskorijenjivanje dječje paralize?

U posljednje vrijeme, na internetu se pojavljuju tvrdnje da Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) zahtjeva zdravstvenu diktaturu najkasnije od 2025. godine. Ova tvrdnja je povezana s pregovorima o pandemijskom sporazumu koji bi trebali biti završeni do svibnja 2025. godine. Međutim, treba li se ova tvrdnja uzeti ozbiljno?
Pregovori o pandemijskom sporazumu su stvarni i u tijeku. Cilj ovih pregovora je poboljšati globalnu pripravnost za buduće pandemije i osigurati koordiniraniji odgovor na takve krize. Međutim, tvrdnja da SZO želi uspostaviti zdravstvenu diktaturu je preuveličana i nepoduprta činjenicama.
SZO je međunarodna organizacija koja radi na poboljšanju zdravlja ljudi diljem svijeta. Njihovi preporuke i smjernice su namijenjene zaštiti javnog zdravlja i sprječavanju širenja bolesti. No, SZO nema ovlasti nametati diktatorske mjere ili kontrolirati države na način kako to sugeriraju ove tvrdnje.
U članku se također spominje da SZO i UN šire upozorenja o novim valovima pandemije i zahtjevaju dodatne mjere opreza. Ovo je u skladu s njihovom ulogom u praćenju i upozoravanju na zdravstvene rizike. Međutim, to ne znači da SZO želi uspostaviti diktaturu.
Važno je razumjeti da pregovori o pandemijskom sporazumu imaju za cilj poboljšati globalnu suradnju i pripravnost za buduće pandemije. Ovi pregovori uključuju različite zemlje i stručnjake koji rade na stvaranju efikasnih strategija za borbu protiv pandemija. No, tvrdnja da SZO želi uspostaviti diktaturu je netočna i nepoduprta činjenicama.
Uz to, članak spominje da SZO i UN šire upozorenja o novim valovima pandemije i zahtjevaju dodatne mjere opreza. Ovo je u skladu s njihovom ulogom u praćenju i upozoravanju na zdravstvene rizike. Međutim, to ne znači da SZO želi uspostaviti diktaturu.
Za više informacija o ulozi SZO i pregovorima o pandemijskom sporazumu, možete posjetiti službenu stranicu SZO: <a href="https://www.who.int/">SZO</a>.
Zaključno, tvrdnja da SZO zahtjeva zdravstvenu diktaturu najkasnije od 2025. je netočna. Pregovori o pandemijskom sporazumu su u tijeku, ali ne postoje dokazi da SZO želi uspostaviti diktaturu. Važno je kritički pristupati informacijama i provjeravati izvore prije nego što se prihvate takve tvrdnje.

Provjera tvrdnji: SZO zahtjeva zdravstvenu diktaturu najkasnije od 2025.?

Više rubnih portala prenijelo je tvrdnju Gordana Lauca da epidemiološke mjere ubijaju jednako ljudi koliko i Covid-19. Provjerili smo ima li Laucova tvrdnja utemeljenje.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2022/01/dimitry-b-ftozmrlju-o-unsplash-1013x675.jpg"/>
Photo by Dimitry B on Unsplash
Molekularni biolog Gordan Lauc, bivši član znanstvenog savjeta Vlade RH, na Facebooku je napisao da epidemiološke mjere ubijaju jednaki broj ljudi kao i virus SARS-CoV-2.
Laucove tvrdnje prenijelo je više rubnih portala (<a href="https://archive.li/wnoXN">Priznajem.hr</a>, <a href="https://archive.li/cZ2CB">Kroativ.at</a>, <a href="https://archive.li/X53ox">Hrvatska danas</a>, <a href="https://archive.li/bXnBU">Dugopolje.org</a>).
Podsjećamo, Faktograf je u više navrata utvrdio da je Lauc na Facebooku objavljivao činjenično neutemeljene i netočne tvrdnje (<a href="https://faktograf.hr/site/2021/12/24/nije-tocno-da-omikron-vise-napada-cijepljene-nego-necijepljene-osobe/">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/site/2022/01/07/gordan-lauc-ponavlja-netocne-tvrdnje-o-omikronu-i-cijepljenju/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/site/2021/11/08/gordan-lauc-netocno-tvrdi-da-new-york-times-zaziva-cijepljenje-jelena/">3</a>, <a href="https://faktograf.hr/site/2021/12/07/cijepljenje-visak-smrtnosti-hrvatska-gordan-lauc/">4</a>, <a href="https://faktograf.hr/site/2021/03/10/gordan-lauc-na-facebooku-netocno-i-neutemeljeno-proziva-faktograf/">5</a>).
Do zaključka da su epidemiološke mjere jednako smrtonosne kao i virus, Lauc je došao usporedbom Švedske i Austrije. Evo što je napisao u objavi od 4. siječnja (arhiviranoj <a href="https://archive.li/ak1VB">ovdje</a>):
<blockquote>“Švedska i Austrija su dosta slične zemlje koje su imale jako različite pristupe pandemiji. Šveđani su uglavnom imali preporuke, a Austrijanci brojne zabrane, obavezne maske, covid-potvrde, najave obaveznog cijepljenja i slično.Nakon dvije godine završili su na gotovo jednakom broju umrlih od COVID-19. Dakle sve one zabrane i ostale mjere u Austriji bile su potpuno beskorisne.Štoviše, osim što su bile beskorisne, bile su i iznimno štetne što vidimo po ukupnom višku smrtnosti koji je u Austriji gotovo dvostruko veći. Već u ove dvije godine ‘mjere’ su ubile jednako ljudi kao i virus, a pravi račun zbog izostanka dijagnostike karcinoma, upravljanja kroničnim bolestima poput dijabetesa, izluđivanja ljudi strahom i slično tek će doći na naplatu u sljedećim godinama”.</blockquote>
Lauc, dakle, zaključuje kako usporedba tijeka epidemije u Švedskoj i Austriji otkriva da su epidemiološke mjere ne samo beskorisne, nego i smrtonosne. Parametri koji to dokazuju su, prema Laucovoj tvrdnji, višak smrtnosti, ukupan broj mrtvih i razina strogosti epidemioloških mjera.
Svojoj objavi Lauc prilaže screenshotove sa stranice <a href="https://ourworldindata.org/">Our World in Data</a>, koja agregira svjetske statističke podatke o mnogim stvarima pa tako i o pandemiji Covida-19. Međutim, detaljniji uvid u podatke iz istog izvora otkriva da je Laucova usporedba pretjerano simplificirana, tj. da se uspoređivanje Austrije i Švedske ne može tretirati kao dokaz da epidemiološke mjere uzrokuju jednak broj smrtnih slučajeva kao i virus SARS-CoV-2.
<h4>Sličnosti i razlike</h4>
Najprije treba reći da Austrija i Švedska po brojnim parametrima koji mogu utjecati na širenje virusa doista jesu slične države.
Među izraženim sličnostima su broj stanovnika (oko 9 milijuna u Austriji, nešto više od 10 milijuna u Švedskoj), srednja dob stanovnika (<a href="https://www.worldometers.info/world-population/austria-population/">oko 43 godine</a> u Austriji, <a href="https://www.worldometers.info/world-population/sweden-population/">oko 41 godinu</a> u Švedskoj), broj samačkih kućanstava (<a href="https://www.statistik.at/web_en/statistics/PeopleSociety/population/households_families_living_arrangements/households/index.html">oko 1,5 milijun</a> u Austriji, <a href="https://www.statista.com/statistics/524909/sweden-number-of-single-person-households/">skoro 2 milijuna</a> u Švedskoj), bruto domaći proizvod po glavi stanovnika (u Austriji <a href="https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD?locations=AT">oko 48 tisuća</a>, a u Švedskoj <a href="https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD?locations=SE">oko 52 tisuće dolara</a>), ulaganja u zdravstveni sustav (<a href="https://www.statista.com/statistics/429179/healthcare-expenditure-as-a-share-of-gdp-in-austria/">11,5 posto BDP-a</a> u Austriji, <a href="https://www.statista.com/statistics/429229/healthcare-expenditure-as-a-share-of-gdp-in-sweden/">11,4 posto BDP-a</a> u Švedskoj) te udio cijepljenog stanovništva (barem jednu dozu cjepiva protiv Covida-19 primilo je <a href="https://ourworldindata.org/coronavirus/country/austria#how-many-covid-19-vaccine-doses-have-been-administered-in-total">oko 73 posto</a> Austrijanaca te <a href="https://ourworldindata.org/coronavirus/country/sweden">oko 76 posto</a> Šveđana).
Postoje, naravno, i razlike. Primjerice, gustoća naseljenosti stanovništva u Švedskoj (oko 25 ljudi po kvadratnom kilometru) je puno manja nego u Austriji (oko 109 ljudi po kvadratnom kilometru). Naravno, različiti su i klimatski odnosno vremenski uvjeti (<a href="https://www.britannica.com/place/Austria/Climate">1</a>, <a href="https://www.britannica.com/place/Sweden/Climate">2</a>) te kvaliteta zraka (<a href="https://www.eea.europa.eu/themes/air/country-fact-sheets/2021-country-fact-sheets/austria-air-pollution-country">1</a>, <a href="https://www.eea.europa.eu/themes/air/country-fact-sheets/2021-country-fact-sheets/sweden">2</a>).
<h4>Višak smrtnosti i strogost mjera</h4>
Gordan Lauc je u pravu kad kaže da je broj umrlih od Covida u Austriji i Švedskoj vrlo sličan (u Austriji je umrlo skoro 14, a u Švedskoj više od 15 tisuća ljudi), kao i da je višak smrtnosti u Austriji uglavnom bio izraženiji nego u Švedskoj.
Međutim, kad se taj višak smrtnosti grafički prikaže po fazama pandemije i kad ga se usporedi s razinom strogosti epidemioloških mjera u različitim razdobljima pandemije, razotkriva se simplifikacija Laucovog tumačenja. Priloženi graf pokazuje da je Švedska na samom početku pandemije, kad je odlučila prvi “val” Covida dočekati s izrazito liberalnim mjerama, imala znatno veći višak smrtnosti od Austrije.
Na stranici Our World in Data također se može pronaći indeks strogosti mjera u različitim državama tijekom pandemije. Usporedba otkriva kako je točno da je Austrija veći dio vremena imala strože mjere nego Švedska, ali to ne znači da su se Šveđani, kako tvrdi Lauc, koristili isključivo preporukama. Mjere u Švedskoj su od svibnja do listopada 2020. bile strože nego u Austriji.
Usporedbom dva gornja grafikona vidljivo je da pad viška smrtnosti u prvom “valu” u Švedskoj vremenski koincidira s periodom postrožavanja epidemioloških mjera. Austrija je, pak, krenula sa strožim mjerama, da bi ih postupno popuštala ili postrožavala ovisno tijeku kretanja epidemije; kad raste višak smrtnosti, postrožuju se i mjere.
Iz prikazanih se podataka stoga teško može izvući utemeljeni zaključak da mjere ubijaju jednako ljudi koliko i virus. To postaje još razvidnije kad se u usporedbu uvedu neke druge države, koje su tijekom pandemije imale uglavnom liberalnije ili strože mjere od Austrije i Švedske, poput npr. Hrvatske i Australije.
Među četiri promatrane države, Hrvatska je na samom početku pandemije imala najstrože mjere. Međutim, u kasnijim valovima pandemije Hrvatska je uglavnom uvodila blaže epidemiološke mjere od ostalih država. Australija je, pak, poznata po suzbijanju širenja virusa periodičkim uvođenjem lockdowna, što donji graf također odražava.
Kad bi tvrdnja da epidemiološke mjere ubijaju jednako ljudi koliko i virus bila točna, bilo bi za očekivati da će se to vidjeti u podacima o višku smrtnosti i u ove dvije države – epidemiološki liberalnoj Hrvatskoj i strogoj Australiji. Međutim, takva korelacija u podacima nije vidljiva.
Gornji graf jasno pokazuje da je višak smrtnosti među četiri promatrane države najmanje izražen upravo u “strogoj” Australiji, a najizraženiji u “liberalnoj” Hrvatskoj.
Iz prikazanih se podataka vrlo jasno vidi kako tvrdnja da “epidemiološke mjere ubijaju jednako ljudi kao i novi koronavirus” ne može imati činjenično utemeljenje.
Sve nam to, naravno, ne govori puno o stvarnoj efikasnosti ili isplativosti epidemioloških mjera. Postoje <a href="https://bmchealthservres.biomedcentral.com/articles/10.1186/s12913-021-07169-7">istraživanja u kojima se tvrdi</a> da stroge mjere nisu naročito efikasan način suzbijanja pandemije Covida-19 (i da je puno važnije adekvatno financirati sustav javnog zdravstva).
Također, nema nikakve sumnje da je društvena disruptivnost epidemioloških mjera proporcionalna njihovoj strogoći; stroge restrikcije <a href="https://faktograf.hr/site/2020/11/25/hrvatsko-gospodarstvo-ceka-jos-jedna-teska-godina/">štetno utječu na gospodarstvo</a> i <a href="https://faktograf.hr/site/2021/05/11/mentalno-zdravlje-u-doba-pandemije/">narušavaju mentalno zdravlje</a>.
Ne postoji, međutim, nijedno iole relevantno znanstveno istraživanje koje bi zaključilo da su epidemiološke mjere jednako smrtonosne kao i sam virus.
<h4>Zdravstveni sustav</h4>
Na koncu se treba osvrnuti i na tvrdnju Gordana Lauca da će “pravi račun tek doći na naplatu” jer su zbog Covida-19 zanemarene druge bolesti. Nema nikakve sumnje da je to točno; radi se o poznatom problemu na koji je upozorio i <a href="https://www.ombudsman.hr/hr/zdravlje-2/">Ured pučke pravobraniteljice</a>.
Međutim, činjenica da mnogi pacijenti zbog pandemije Covida-19 nisu mogli dobiti adekvatnu njegu nije nikakav argument u raspravi o epidemiološkim mjerama. Bez pristupa adekvatnoj skrbi pacijenti nisu ostali zbog epidemioloških mjera, već zbog preopterećenja hrvatskog zdravstvenog sustava Covid pacijentima.
Drugim riječima, sve i da je Hrvatska odlučila potpuno ignorirati epidemiju Covida-19 te ne uvoditi nikakve mjere, zdravstveni sustav i dalje bi bio preopterećen, a mnogim pacijentima bi zbog toga izmakla adekvatna skrb. Štoviše, primarna svrha mjera oduvijek je bila “spljoštiti krivulju” odnosno smanjiti opterećenje zdravstvenog sustava.

Ubijaju li epidemiološke mjere jednako ljudi koliko i virus? - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "NASA-in dokument Buduća strateška pitanja/Buduće ratovanje oko 2025. otkriva planove za neuspjeh čovječanstva kao vrste i zamjenu ljudi robotima i kiborzima." is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: