Na Zapadu postoje društvene kategorije protiv kojih se ne smije pisnuti, za jednu krivu riječ dolazi policija po vas i kreće maltretiranje putem suda

Ivan Pernar

U objavi na Facebooku, Ivan Pernar tvrdi da na Zapadu postoje stroge ograničenje slobode govora i da se ljudi progone zbog svojih mišljenja o cjepivima. Ova tvrdnja zahtijeva pažljivu analizu i provjeru činjenica.
Prvo, treba razumjeti kontekst slobode govora na Zapadu. U mnogim zapadnim zemljama, sloboda govora je zaštićena ustavom i zakonima. Na primjer, u Sjedinjenim Američkim Državama, Prvi amandman Ustava štiti slobodu govora. Međutim, ova sloboda nije apsolutna i ima svoja ograničenja. Goвор koji izaziva neposrednu opasnost ili koji je namjerno lažan i štetan može biti kažnjiv. Ovo je poznato kao 'test neposredne opasnosti' (imminent danger test).
Drugo, tvrdnja da se ljudi progone zbog svojih mišljenja o cjepivima je preuveličana. Iako postoje slučajevi u kojima su ljudi kažnjeni zbog širenja lažnih informacija o cjepivima, to se događa u skladu sa zakonima koji štite javno zdravlje i sigurnost. Na primjer, u Njemačkoj, ljudi koji šire lažne informacije o pandemiji COVID-19 mogu biti kažnjeni prema zakonu o zaštiti javnog zdravlja. Ovo nije progon zbog mišljenja, već zaštita javnog zdravlja.
Treće, tvrdnja da na Zapadu postoje društvene kategorije protiv kojih se ne smije pisnuti je također preuveličana. Iako postoje društvene norme i očekivanja, sloboda govora omogućuje kritiku i raspravu o svim temama. Na primjer, u Velikoj Britaniji, sloboda govora je zaštićena Zakonom o ljudskim pravima iz 1998. godine, koji omogućuje kritiku i raspravu o svim društvenim temama.
Zaključno, tvrdnja da na Zapadu postoje stroge ograničenja slobode govora i da se ljudi progone zbog svojih mišljenja o cjepivima je preuveličana i nepotkrijepljena činjenicama. Sloboda govora je zaštićena u mnogim zapadnim zemljama, ali ima svoja ograničenja koja štite javno zdravlje i sigurnost. Važno je razumjeti da sloboda govora omogućuje kritiku i raspravu o svim temama, ali da postoje zakoni koji štite javno zdravlje i sigurnost.
Izvori:
- <a href="https://www.law.cornell.edu/constitution/first_amendment">Prvi amandman Ustava SAD-a</a>&nbsp;
- <a href="https://www.legislation.gov.uk/ukpga/1998/42/contents">Zakon o ljudskim pravima u Velikoj Britaniji</a>&nbsp;
- <a href="https://www.gesetze-im-internet.de/ifsg/index.html">Zakon o zaštiti javnog zdravlja u Njemačkoj</a>&nbsp;

Provjera tvrdnji: Uhićenje Pavela Durova i sloboda medija na Zapadu

U posljednje vrijeme kruže tvrdnje da je novozelandska policija dobila ovlasti za prisilno cijepljenje građana prema novom ‘planu za pandemiju’. Ova tvrdnja je izazvala zabrinutost i pitanja među javnošću. U ovom članku ćemo detaljno analizirati ovu tvrdnju i utvrditi njezinu točnost.
<h2>Što kaže tvrdnja?</h2>
Prema tvrdnji, novi pandemijski plan novozelandske vlade daje policiji ovlasti da ‘pritvori i obuzda’ građane radi prisilnog cijepljenja. Također se navodi da će liječnici imati ovlasti da ‘zatvore, izoliraju ili stave u karantenu’ bilo kojeg člana javnosti iz bilo kojeg razloga povezanog s javnim zdravljem.
<h2>Što kaže novi pandemijski plan?</h2>
Novi pandemijski plan novozelandske vlade, ažuriran u srpnju 2024., uključuje niz mjera za upravljanje pandemijom. Međutim, detaljna analiza ovog plana pokazuje da ne postoje specifične odredbe koje daju policiji ovlasti za prisilno cijepljenje građana.
Prema službenom dokumentu novozelandske vlade, policija ima ovlasti da pomaže zdravstvenim službenicima u izvršavanju njihovih funkcija, ali to ne uključuje prisilno cijepljenje. Ovlasti policije su ograničene na pružanje potpore u slučajevima kada je to potrebno za zaštitu javnog zdravlja, ali ne i na prisilno cijepljenje.
<h2>Što kažu stručnjaci?</h2>
Stručnjaci za javno zdravstvo i pravo ističu da prisilno cijepljenje predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava i etičkih principa. Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7242256/">The Lancet</a>, prisilno cijepljenje može dovesti do gubitka povjerenja javnosti u zdravstvene vlasti i povećati otpor prema cijepljenju.
Također, prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), prisilno cijepljenje nije preporučljivo i treba se izbjegavati. WHO ističe da je važno obrazovati javnost i pružiti pristup točnim informacijama kako bi se povećala stopa cijepljenja na dobrovoljnoj osnovi.
<h2>Zaključak</h2>
Na temelju detaljne analize novog pandemijskog plana novozelandske vlade i mišljenja stručnjaka, možemo zaključiti da tvrdnja da novozelandska policija ima ovlasti za prisilno cijepljenje građana nije točna. Policija ima ovlasti da pomaže zdravstvenim službenicima, ali to ne uključuje prisilno cijepljenje.
Važno je da se javnost informira na temelju točnih i provjerenih informacija kako bi se izbjegle dezinformacije i panika. Prisilno cijepljenje nije preporučljivo i krši etičke principe i ljudska prava.

Provjera tvrdnji: Novozelandska policija dobila ovlast za prisilno cijepljenje

U posljednje vrijeme, na internetu se pojavljuju razne tvrdnje o virusima i njihovoj prirodi. Jedna od takvih tvrdnji je da virusi nisu živi organizmi i da se ne mogu prenijeti prirodnim putem, već samo kao otrov koji se ubrizgava injekcijom. Ova tvrdnja je iznesena u govoru dr. Nade Jurinčić na Radio Braču.
Da bismo razjasnili ovu tvrdnju, potrebno je razumjeti što su virusi i kako se prenose. Virusi su mikroskopski patogeni koji se sastoje od genetičkog materijala (DNA ili RNA) obavijenog proteinskom ovojnicom. Iako ne posjeduju sve karakteristike živih organizama, kao što su metabolizam i sposobnost samostalne reprodukcije, virusi su sposobni inficirati žive stanice i koristiti njihove resurse za svoju replikaciju.
Virusi se mogu prenositi na različite načine, uključujući prirodne putove kao što su zrak, kontakt s kontaminiranim površinama, kapljice iz dišnih putova i preko vektora poput komaraca. Na primjer, virus gripe se prenosi kroz kapljice iz dišnih putova kada netko kašlje ili kihne, dok se virus Zika prenosi putem komaraca.
Tvrdnja da virusi nisu živi organizmi i da se ne mogu prenijeti prirodnim putem je netočna. Virusi su oblici života koji se mogu prenositi na različite načine, uključujući prirodne putove. Ova tvrdnja je u suprotnosti s naučnim saznanjima i istraživanjima koja su provedena u području virologije.
Za dodatne informacije o virusima i njihovom prenošenju, možete pogledati sljedeće studije:
<ul>
 <li><a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7151336/">Virus Transmission and Evolution</a> - Studija koja objašnjava načine prenošenja virusa i njihovu evoluciju.</li>
 <li><a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7151337/">Viral Pathogenesis</a> - Studija koja detaljno opisuje mehanizme infekcije i patogeneze virusa.</li>
</ul>
Zaključno, tvrdnja da virusi nisu živi organizmi i da se ne mogu prenijeti prirodnim putem je netočna. Virusi su oblici života koji se mogu prenositi na različite načine, uključujući prirodne putove. Važno je da se oslanjamo na naučne izvore i istraživanja kako bismo imali točne informacije o virusima i njihovom prenošenju.

Provjera tvrdnji: Virusi nisu živi organizmi i ne mogu se prenijeti prirodnim putem

Korisnici Facebooka dijele poruku koja kaže da “Europska unija uvodi smrtnu kaznu na mala vrata“.
U poruci čiji sadržaj ne odgovara činjeničnom stanju navodi se: “Sam Lisabonski ugovor nije jedini problem. Problematična je povelja o temeljnim pravima koja bi postala pravno obavezujuća. To omogućuje, u objašnjenjima koja su tamo uključena, ponovno uvođenje smrtne kazne. Također, dopušta ubijanje ljudi da bi se ugušio ustanak ili pobuna. Istina je da članak 2., stavak 2. uređuje izricanje smrtne kazne i zabranu izvršenja. Međutim, sada postoji izjava o ovom članku uključena u Ugovor iz Lisabona, koja dolazi iz Konvencije o ljudskim pravima (ECHR) iz 1950. Ona kaže ubojstvo se neće smatrati kršenjem ovog članka, između ostalog, ako je uzrokovana upotrebom sile koja je potrebna za legalno gušenje ustanka. No, što ako proglase prosvjede protiv korone ratnim stanjem?” (arhivirano <a href="https://archive.li/Et3ya">ovdje</a>, <a href="https://archive.ph/Go8iP">ovdje</a> i <a href="https://archive.li/oKPYt">ovdje</a>).
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/statussmrtnaaa-800x348.jpg"/>
<h4>EU dosljedna protiv smrtne kazne</h4>
Na ovom mjestu valja reći da se Europska unija dosljedno zalaže protiv smrtne kazne, o čemu se može naći mnoštvo sadržaja na službenim stranicama europskih institucija.
Primjerice, <a href="https://archive.li/wip/VHW3x">na internetskim stranicama Europskog parlamenta</a>, u članku pod naslovom “Parlament protiv provođenja smrtne kazne”, navodi se: “Kao dio aktivnosti u zaštiti ljudskih prava, Europska je unija najveći donator u borbi za ukidanje smrtne kazne u cijelom svijetu. Sve su države članice ukinule smrtnu kaznu u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima. EU se zalaže za ukidanje smrtne kazne na razne načine: zabranjuje trgovinu robom koja se može koristiti za mučenje i smaknuća, koristi trgovinsku politiku kako bi ohrabrila poštivanje ljudskih prava, podržava nevladine organizacije u zemljama koje još uvijek imaju kaznu kako bi osvještavale građane, nadzirale i dokumentirale stanje, stalni je promatrač pri UN-u i zalaže se za mjere za ukidanje smrtne kazne, <a href="https://archive.ph/jtZYO">Parlament je usvojio rezolucije i domaćin je raspravama koje osuđuju aktivnosti</a> zemalja koje koriste smrtnu kaznu, a rezolucija iz 2015. godine posebno osuđuje korištenje smrtne kazne kako bi se suzbila oporba ili zbog vjerskih uvjerenja, seksualnosti ili bračne nevjere.”
U poglavlju o specifičnim izazovima u području ljudskih prava, u Rezoluciji Europskog parlamenta od 12. prosinca 2018. godine, izražava se “duboko žaljenje što se mučenje, neljudsko ili ponižavajuće ponašanje i smrtne kazne i dalje primjenjuju u mnogim zemljama diljem svijeta te se poziva EU da uloži dodatne napore za iskorjenjivanje tih praksi”.
<h4>Povelja EU: “Nitko ne smije biti osuđen na smrtnu kaznu”</h4>
Govoreći o navodnoj problematičnosti “povelje o temeljnim pravima koja bi postala pravno obavezujuća”, najprije valja naglasiti da lažna informacija po svemu sudeći cilja na Povelju Europske unije o temeljnim pravima, akt Europske unije donijet u redovnom zakonodavnom postupku u svrhu jačanja “zaštite temeljnih prava u svjetlu promjena u društvu, društvenog napretka te znanstvenog i tehnološkog razvoja”.
U spomenutom <a href="https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:12016P/TXT&amp;from=RO">drugom članku Povelje, u stavku drugom, izričito se navodi</a>: “Nitko ne smije biti osuđen na smrtnu kaznu ili biti pogubljen”. Povelja Europske unije o temeljnim pravima nije <a href="https://archive.ph/wip/AHTub">izravno uvrštena u Ugovor iz Lisabona</a> – kojeg također spominju u lažnoj informaciji o uvođenju smrtne kazne – ali postaje pravno obvezujuća člankom 6. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, čime je dobila <a href="https://archive.li/rVowE">pravnu snagu i postala obvezujući izvor primarnog prava</a>. U Europskoj uniji stoga važi već spomenuto: “Nitko ne smije biti osuđen na smrtnu kaznu ili biti pogubljen.”
<h4>Europska konvencija o ljudskim pravima: “Smrtna kazna se ukida”</h4>
Europska konvencija o ljudskim pravima (ECHR), pak, međunarodni je ugovor o zaštiti ljudskih prava i sloboda u Europi. Kako se navodi <a href="https://archive.li/sRlcO">u iscrpnoj wikipedijskoj jedinici</a>, “Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda potpisana je u Rimu 4. studenoga 1950. godine od strane dvanaest zemalja članica novoosnovanog Vijeća Europe, a na snagu je stupila 3. rujna 1953. godine. Postupno se nadopunjavala nekoliko puta dodavanjem protokola koji su nadopunili odredbe konvencije. Sve zemlje članice Vijeća Europe stranke su Konvencije te se od novih članica Vijeća zahtijeva njena ratifikacija. Hrvatska je Konvenciju i njene protokole ratificirala 5. studenoga 1997. godine postavši tako 40. zemlja koja je to učinila.
U članku 2. izvornog dokumenta iz Rima 1950. godine, <a href="https://www.zakon.hr/z/364/%28Europska%29-Konvencija-za-za%C5%A1titu-ljudskih-prava-i-temeljnih-sloboda">u poglavlju Pravo na život</a>, u Konvenciji se navodi da “pravo svakog na život zaštićeno je zakonom. Nitko ne smije biti namjerno lišen života osim u izvršenju sudske presude na smrtnu kaznu za kaznena djela za koje je ta kazna predviđena zakonom”. Također, u Konvenciji se navodi i da lišenje života nije u suprotnosti s odredbama tog članka, ako je “proizašlo iz upotrebe sile koja je bila nužno potrebna”: pri obrani bilo koje osobe od protupravnog nasilja; pri zakonitom uhićenju ili sprječavanju bijega osobe zakonito lišene slobode te radi suzbijanja pobune ili ustanka u skladu sa zakonom.
No, taj izvorni dio Konvencije se mijenjao dva puta – Protokolom 6. iz Strasbourga 1983. godine i Protokolom 13. iz Vilniusa 2002. godine. U Protokolu 6. 1983. godine stoje članci: “Smrtna kazna se ukida. Nitko ne smije biti osuđen na takvu kaznu ili pogubljen”, ali se i ostavila mogućnost uvođenja smrtne kazne u vrijeme rata. “Neka država može zakonom predvidjeti smrtnu kaznu za djela počinjena u vrijeme rata ili neposredne ratne opasnosti; takva se kazna može primijeniti samo u zakonom određenim slučajevima i u skladu s odredbama toga zakona. Država mora priopćiti glavnom tajniku Vijeća Europe relevantne odredbe toga zakona”.
Zaključno, i taj “ratni izuzetak” je ukinut Protokolom 13. iz Vilniusa 2002. godine te nakon te izmjene taj članak glasi: “Smrtna kazna se ukida. Nitko ne smije biti osuđen na takvu kaznu ili pogubljen”.
Zbog svega navedenog ocjenjujemo netočnima statuse u kojima se navodi da se smrtna kazna na mala vrata uvodi u Europsku uniju.

Europska unija ne uvodi smrtnu kaznu - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Na Zapadu postoje društvene kategorije protiv kojih se ne smije pisnuti, za jednu krivu riječ dolazi policija po vas i kreće maltretiranje putem suda" is Mostly False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: