Mravi ne diraju margarin i umjetne zaslađivače, a navaljuju na maslac i pravi šećer, to vam sve govori na temu što je hrana koja ima vrijednost u sebi, a što umjetni otrov.

Daniel Mijatović

Istina o margarinu, umjetnim zaslađivačima, maslacu i pravom šećeru

U posljednje vrijeme, mnogo se govori o tome što je zdrava hrana, a što nije. Jedna od čestih tvrdnji je da mravi ne diraju margarin i umjetne zaslađivače, a navaljuju na maslac i pravi šećer. Ova tvrdnja sugerira da su margarin i umjetni zaslađivači otrovni, dok su maslac i pravi šećer zdraviji. Provjerimo ove tvrdnje.
<h2>Margarin vs. Maslac</h2>
Margarin je često kritiziran zbog sadržaja trans masti, koje su povezane s povećanim rizikom od srčanih bolesti. Međutim, mnoge moderne vrste margarina sadrže malo ili nimalo trans masti. Studija objavljena u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4927954/">Journal of the American College of Cardiology</a> pokazuje da margarin s niskim sadržajem trans masti može biti zdrava alternativa maslacu.
S druge strane, maslac sadrži visoku količinu zasićenih masti, koje također mogu biti štetne za srce ako se konzumiraju u velikim količinama. Istraživanje objavljeno u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5793267/">Nutrition Journal</a> sugerira da umjereno konzumiranje maslaca može biti dio zdrave prehrane, ali prekomjerno konzumiranje može biti štetno.
<h2>Umjetni zaslađivači vs. Pravi šećer</h2>
Umjetni zaslađivači su često kritizirani zbog mogućih zdravstvenih rizika, ali mnoge studije pokazuju da su sigurni za konzumaciju u umjerenim količinama. Studija objavljena u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5122426/">International Journal of Obesity</a> pokazuje da umjetni zaslađivači mogu pomoći u kontroli težine i smanjenju kalorija.
Pravi šećer, s druge strane, može biti štetan ako se konzumira u velikim količinama. Visoka konzumacija šećera povezana je s povećanim rizikom od dijabetesa, gojaznosti i srčanih bolesti. Studija objavljena u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4822166/">Journal of the American Medical Association</a> pokazuje da prekomjerna konzumacija šećera može biti štetna za zdravlje.
<h2>Zaključak</h2>
Tvrdnja da mravi ne diraju margarin i umjetne zaslađivače, a navaljuju na maslac i pravi šećer, nije potpuno točna. Važno je razumjeti da niti jedna od ovih namirnica nije nužno otrovna ili zdrava u apsolutnom smislu. Kao i sve drugo, važno je konzumirati ih u umjerenim količinama i razumjeti kontekst u kojem se koriste.
Preporučuje se da se konzultirate s nutricionistom ili liječnikom kako biste odredili najbolju prehranu za sebe. Zdrava prehrana je ona koja je uravnotežena i prilagođena vašim potrebama.

U posljednje vrijeme, mnoge osobe tvrde da je sirovo (nepasterizirano) mlijeko zdravija alternativa pasteriziranom mlijeku. Jedna od glavnih tvrdnji je da pasterizacija uništava najvrijednije sastojke u mlijeku, uključujući enzime, vitamine i probiotike, te da je pasterizirano mlijeko otrov za većinu ljudi. Provjerimo ove tvrdnje.
Enzimi i probavljivost: Tvrdnja da pasterizacija uništava enzim laktazu, koji je esencijalan za probavu laktoze, nije točna. Laktaza se proizvodi u tankom crijevu, a ne u mlijeku. Pasterizacija ne utječe na sposobnost ljudskog tijela da proizvodi laktazu. Studija objavljena u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4586535/">National Center for Biotechnology Information</a> pokazuje da laktaza je enzim koji se proizvodi u ljudskom tijelu, a ne u mlijeku.
Vitamini i nutrijenti: Pasterizacija može smanjiti količinu nekih vitamina u mlijeku, ali ne u tolikoj mjeri kako se tvrdi. Studija objavljena u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3820064/">Journal of Dairy Science</a> pokazuje da pasterizacija ima minimalan utjecaj na nutritivnu vrijednost mlijeka. Većina vitamina i nutrijenata ostaje netaknuta.
Probiotici: Tvrdnja da pasterizacija uništava sve probiotike u mlijeku je djelomično točna. Pasterizacija može smanjiti količinu probiotika, ali mnogi proizvođači dodaju probiotike nakon pasterizacije. Sirovo mlijeko može sadržavati probiotike, ali također može sadržavati patogene bakterije koje mogu uzrokovati bolesti.
Okus i sigurnost: Okus mlijeka je subjektivan i varira od osobe do osobe. Međutim, sigurnost mlijeka je važnija. Sirovo mlijeko može sadržavati bakterije poput E. coli, Salmonella i Listeria, koje mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Pasterizacija je proces koji uništava te bakterije i čini mlijeko sigurnim za konzumaciju.
Zaključno, tvrdnja da pasterizacija uništava sve korisne sastojke u mlijeku i da je pasterizirano mlijeko otrov za većinu ljudi nije točna. Pasterizacija je važan proces koji osigurava sigurnost mlijeka i smanjuje rizik od bolesti. Sirovo mlijeko može biti opasno zbog prisutnosti patogenih bakterija.

Istina o pasteriziranom i sirovom mlijeku

Stručnjaci se slažu da je neutemeljno tvrditi da hrana nakon tretiranja u mikrovalnoj pećnici postaje toksična.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/lissete-laverde-4jhcv1yrg1o-unsplash-1-1013x675.jpg"/>
Foto: Unsplash.com/Lissete Laverde
Na Facebook profilu privatnog korisnika 18. veljače objavljen je video (status arhiviran <a href="https://archive.li/pH94l" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>, a video <a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/428340376-1047172023238254-6769445559953170068-n.mp4" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>) u kojem nepoznati muškarac u videu tvrdi da hrana podgrijana u mikrovalnoj pećnici postaje toksična. Osoba u videu izgovara sljedeće:
<blockquote>“Mikrovalna pećnica zapravo uništava svaku nutritivnu vrijednost koja se nalazi u hrani i pretvara je u toksine. Sve što izlazi iz mikrovalne pećnice je visokotoksično, a nutritivna vrijednost je jednaka nuli. Dakle, nije stvarno bitno imate li zdjelicu juhe od povrća koju zagrijavate u mikrovalnoj pećnici ili jedete karton. Nema razlike, jer nutritivna vrijednost više nije prisutna, a također postaje i toksično”, navodi muškarac u videu.</blockquote>
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/mikrovalna-424x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
O eventualnoj štetnosti mikrovalnih pećnica za kvalitetu hrane detaljno je još 2020. godine pisao <a href="https://www.bbc.com/future/article/20200714-is-it-safe-to-microwave-food" rel="noopener" target="_blank">BBC</a>. Glavni zaključak njihove reportaže jest – ne postoji ništa opasno u mikrovalnoj radijaciji, ali postoji u zagrijavanju plastike. Svjetska zdravstvena organizacija također ističe da, kada se koristi ispravno, nema razloga za brigu u pogledu zračenja mikrovalne pećnice. Međutim, druge nedoumice su manje jasne – uključujući gubi li hrana iz mikrovalne pećnice hranjive tvari ili može li zagrijavanje hrane u plastici izazvati poremećaj hormona.
<h4>Glasnogovornik agencije za hranu: Tvrdnje da hrana u mikrovalnoj postaje toksična su besmislene</h4>
Britanski fact-checking portal <a href="https://fullfact.org/health/microwaves-are-not-toxic/" rel="noopener" target="_blank">Full Fact</a> obratio se Agenciji za sigurnost hrane kako bi provjerio postaje li hrana podgrijavanjem u mikrovalnoj uistinu toksična. Glasnogovornik te agencije kazao je da su takve tvrdnje besmislene. “Vjerujemo da komentari izneseni u videu nemaju znanstvenu vjerodostojnost s toksikološke točke gledišta”, poručili su.
Mikrovalne pećnice ne čine hranu toksičnom. Prema <a href="https://www.fda.gov/radiation-emitting-products/resources-you-radiation-emitting-products/microwave-oven-radiation#:~:text=Microwaves%20are%20produced%20inside%20the,heat%20that%20cooks%20the%20food." rel="noopener" target="_blank">Američkoj upravi za hranu i lijekove</a> (FDA): “Mikrovalovi uzrokuju vibriranje molekula vode u hrani, proizvodeći toplinu koja kuha hranu. Zato se hrana s visokim udjelom vode, poput svježeg povrća, može skuhati brže od druge hrane. Mikrovalna energija se mijenja u toplinu koju pak apsorbira hrana i ne čini hranu ‘radioaktivnom’ ili ‘kontaminiranom’.”
Neka istraživanja sugeriraju da povrće zagrijavanjem u mikrovalnoj gubi dio nutritivne vrijednosti. Primjerice, otkriveno je da <a href="https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/jsfa.1585" rel="noopener" target="_blank">mikrovalna pećnica uklanja 97% flavonoida</a> – biljnih spojeva s protuupalnim djelovanjem – iz brokule. To je za trećinu više štete nego što brokula izgubi kuhanjem, prenosi BBC.
<h4>Gubi li hrana pogrijavanjem u mikrovalnoj nutritivnu vrijednost?</h4>
Međutim, jedna <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6407093/" rel="noopener" target="_blank">studija iz 2019.</a> koja se bavila gubitkom hranjivih tvari brokule u mikrovalnoj pećnici naglasila je da se u prethodnim studijama razlikovalo vrijeme kuhanja, temperatura i je li brokula bila u vodi ili ne. Istraživači su otkrili da kraće vrijeme kuhanja (brokulu su stavili u mikrovalnu na jednu minutu) nije ugrozilo nutritivni sadržaj. Kuhanje na pari i mikrovalna pećnica čak bi mogli povećati sadržaj većine flavonoida, što su spojevi povezani sa <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3650511/" rel="noopener" target="_blank">smanjenim rizikom od pojave srčanih bolesti</a>. “U uvjetima kuhanja korištenim u ovoj studiji, čini se da je mikrovalna pećnica bolji način za očuvanje flavonoida od kuhanja na pari”, napisali su istraživači.
Ipak, također su otkrili da podgrijavanje u mikrovalnoj pećnici s previše vode (kao što je količina koju biste koristili za kuhanje) uzrokuje pad količine flavonoida.
Voditelj istraživanja Xianli Wu, znanstvenik u Centru za istraživanje ljudske prehrane Beltsville pri Ministarstvu poljoprivrede SAD-a, kaže da ne postoji konsenzus oko mehanizama koji bi objasnio zašto bi mikrovalna pećnica mogla povećati sadržaj flavonoida. Moguće je da mikrovalna pećnica olakšava mjerenje flavonoida – možda omekšavanjem biljnog tkiva, što ih čini lakšim za ekstrakciju – umjesto povećanja njihove količine.
Ali nema izravnog odgovora hoće li povrće tretirano u mikrovalnoj pećnici zadržati više hranjivih tvari nego bilo koja druga metoda. To je zato što je svaka hrana drugačija u smislu teksture i hranjivih tvari koje sadrži, pojašnjava Wu.
<h4>Studije: Kemikalije iz nekih plastičnih posuda mogu pobjeći u hranu koja se zagrijava</h4>
Postoje neki dokazi da kemikalije iz nekih plastičnih posuda mogu pobjeći u hranu koja se u njima čuva ili zagrijava. Dokazi o tome i bilo kakvim mogućim učincima na ljudsko zdravlje još uvijek su neizvjesni. Časopis koji nudi savjete za potrošače <a href="https://www.which.co.uk/news/article/seven-microwave-oven-myths-you-need-to-stop-believing-ameUd0X1dVeK#:~:text=With%20this%20in,type%20of%20plastic." rel="noopener" target="_blank">Which?</a> ističe: “Dobro je držati se posuda koje su bez BPA i ftalata i jasno označene kao sigurne za korištenje u mikrovalnoj pećnici.”
Bilo bi najbolje u svakodnevnoj upotrebi izbjegavati plastične posude za zagrijavanje. “Ftalati su također potencijalni ometači hormona štitnjače”, kaže Leonardo Trasande, profesor medicine okoliša i zdravlja stanovništva na Medicinskom fakultetu NYU u New Yorku. Između ostalog, ti su hormoni ključni za razvoj mozga beba tijekom trudnoće.
Međutim, kako ističe BBC, ftalati su posvuda – čak i u igračkama te losionima za tijelo. Još uvijek nije jasno koliko štete čine. No većina se stručnjaka slaže da zagrijavanje plastike s ftalatima može povećati izloženost kemikalijama. Stručnjaci se stoga slažu da bi bilo najbolje izbjegavati korištenje oštećenih plastičnih posuda ili umjesto njih koristiti posude od stakla ili keramike. Međutim, kako napominje FDA, najčešće ozljede povezane s mikrovalnom pećnicom zabilježene dosad su – opekline.
Zaključno, hrana koju podgrijemo u mikrovalnoj pećnici ne postaje toksična, a nije ni do kraja dokazano da hrana podgrijavanjem gubi nutrijente budući da su različita istraživanja pokazala različite rezultate. Ono oko čega se znanstvenici uglavnom slažu jest da postoji rizik da podgrijavanjem hrane u plastičnoj posudi u mikrovalnoj pećnici određene kemikalije mogu preći u hranu.
S obzirom na sve navedeno, objavu korisnika Facebooka ocjenjujemo netočnom.

Hrana koju podgrijemo u mikrovalnoj pećnici ne postaje toksična - Faktograf.hr

Zamislite da ste u trgovini i prodavač vam nudi dva nova modela telefona. Prvi ima sjajan fotoaparat, ali loš baterijski život. Drugi ima sjajan baterijski život, ali loš fotoaparat. Prodavač vas tada pita: "Koji model želite? Ne možete imati oboje!"
U ovoj situaciji, prodavač vam predstavlja lažnu dilemu. On vam želi natjerati da birate između dva loša izbora, dok uistinu postoje i drugi, bolji modeli telefona na tržištu.
Što je lažna dilema?
Lažna dilema je vrsta logičke pogreške koja se javlja kada nam se nudi izbor između ograničenog broja opcija, a pri tome se ignoriraju sve ostale mogućnosti. Cilj je često natjerati nas da prihvatimo neku opciju koju inače ne bismo, koristeći manipulaciju i strah.
Kako prepoznati lažnu dilemu?
Evo nekoliko znakova koji vam mogu pomoći da prepoznate lažnu dilemu:
<ul>
 <li>Postoji samo "crno-bijelo": Izbor se predstavlja kao da postoje samo dvije mogućnosti, bez ikakvih nijansi ili kompromisa.</li>
 <li>Koristi se emocionalni jezik: Cilj je izazvati strah, ljutnju ili krivicu kako biste pristali na ponuđeni izbor.</li>
 <li>Ignoriraju se alternative: Ne uzima se u obzir da možda postoje i drugi, bolji izbori.</li>
</ul>
Kako se obraniti od lažne dileme?
Evo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći da se obranite od lažne dileme:
<ul>
 <li>Promislite: Ne žurite se s donošenjem odluke. Razmotrite sve dostupne opcije, ne samo one koje vam se nude.</li>
 <li>Postavite pitanja: Pitajte osobu koja vam nudi izbor da objasni zašto ne postoje i druge opcije.</li>
 <li>Tražite alternativne rješenja: Budite kreativni i razmislite o tome možete li sami pronaći bolje rješenje.</li>
 <li>Recite "ne": Ako niste zadovoljni ponuđenim izborima, ne bojte se reći "ne". Uvijek imate pravo odbiti ponudu.</li>
</ul>
Primjeri lažnih dilema u svakodnevnom životu:
<ul>
 <li>"Ako me ne voliš, onda me ne voliš nikako."</li>
 <li>"Morate birati između mene i svojih prijatelja."</li>
 <li>"Ili ćete kupiti ovaj proizvod danas, ili ćete propustiti nevjerojatnu ponudu."</li>
</ul>
Važno je biti svjestan lažnih dilema kako biste izbjegli da budete manipulirani i da donesete informirane odluke. Zapamtite, uvijek imate više opcija nego što vam se govori.
 
Članak je napisan od strane umjetne inteligencije uz nadzor čovjeka (Gemini)

Lažna dilema: Kada vas netko želi zbuniti lažnim izborima | Logičke Pogreške

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Mravi ne diraju margarin i umjetne zaslađivače, a navaljuju na maslac i pravi šećer, to vam sve govori na temu što je hrana koja ima vrijednost u sebi, a što umjetni otrov." is Mostly False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: