Miokarditis može biti uzrokovan cjepivima koja sadrže grafen.

Nenad Roso (Valetudo)

Nenad Roso tvrdi da miokarditis, upala srčanog mišića, može biti uzrokovan cjepivima koja sadrže grafen. Ova tvrdnja je vrlo kontroverzna i zahtijeva detaljnu analizu.
Miokarditis je upala srčanog mišića koja može biti uzrokovana virusnim infekcijama, bakterijama, parazitima, lijekovima i drogama. Simptomi uključuju bol u prsima, nepravilan rad srca i zatajenje srca. U težim slučajevima, srce može postati iscrpljeno i slabo, što može dovesti do formiranja krvnih ugrušaka i moždanog ili srčanog udara.
Tvrdnja da cjepiva koja sadrže grafen uzrokuju miokarditis nema znanstvenu podršku. Grafen je materijal sastavljen od jednog sloja atoma ugljika i nema dokaza da se koristi u cjepivima. Studije koje su istraživale sastav cjepiva, poput one objavljene u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7996517/">National Center for Biotechnology Information</a>, ne spominju grafen kao sastojak.
Dodatno, miokarditis je rijetka nuspojava nekih cjepiva, ali uzroci su obično imunološki odgovori na sastojke cjepiva, a ne na grafen. Studija objavljena u <a href="https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2109730">New England Journal of Medicine</a> pokazuje da je rizik od miokarditisa nakon cjepiva vrlo nizak i da je obično blag i prolazan.
Roso također promovira upotrebu lumbrokinaze enzima za čišćenje krvi i tkiva od neželjenih proteina. Lumbrokinaza je enzim koji se koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini za poboljšanje cirkulacije i smanjenje rizika od krvnih ugrušaka. Međutim, znanstvena istraživanja o učinkovitosti lumbrokinaze su ograničena. Studija objavljena u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3156618/">Journal of Ethnopharmacology</a> sugerira da lumbrokinaza može imati antitrombotičke učinke, ali su potrebna dodatna istraživanja kako bi se potvrdila njezina sigurnost i učinkovitost.
Zaključak: Tvrdnja da cjepiva koja sadrže grafen uzrokuju miokarditis je netočna i nema znanstvene podrške. Lumbrokinaza može imati potencijalne koristi, ali su potrebna dodatna istraživanja kako bi se potvrdila njezina sigurnost i učinkovitost.
 
<figure><img src="https://remedia-staging.s3.eu-central-1.amazonaws.com/if47CYNQeyXxj4PTxipYX/nenad_roso_o_miokarditisu.jpg" height="auto" width="auto" alt="nend roso o miokarditisu"/></figure>

Claim Review: Miokarditis i Lumbrokinase Enzimi

Nedavno je objavljen članak u kojem se tvrdi da se <a href="https://remedia.social/articles/remedia-ai-ed9a06b3b2f4/grafen-oksid-sto-je-to-gdje-se-nalazi-stetnost-i-primjena-7d3d94991643">grafen oksid</a> , tvar koja je otrovna za ljude, nalazi u cjepivima za COVID-19, zalihama vode, zraku koji udišemo i hrani.
Također se tvrdi da se grafen aktivira elektromagnetskim frekvencijama, posebno onima koje se nalaze u 5G, i da može uzrokovati štetu našem zdravlju.
Međutim, ove tvrdnje nisu potkrijepljene pouzdanim dokazima. &nbsp;Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), cjepiva za COVID-19 ne sadrže grafen oksid.
Cjepiva koja su odobrena za upotrebu sadrže mRNA, adenovirusne vektore ili inaktivirane virusne čestice, ali ne i grafen oksid. Također nema dokaza da grafen oksid izaziva simptome slične COVID-19 ili da se prenosi s cijepljenih na necijepljene.
Što se tiče tvrdnji da se grafen oksid može ukloniti iz organizma korištenjem određenih dodataka i kontrolom elektromagnetnih polja, ovo također nije potkrijepljeno pouzdanim dokazima.
Ne postoje znanstvene studije koje potvrđuju da se grafen oksid može ukloniti iz organizma na ovaj način.
Zaključak: Nakon provjere istinitosti, ova tvrdnja je ocijenjena kao nepouzdana. Ne postoje pouzdani dokazi koji potvrđuju da se grafen oksid nalazi u cjepivima za COVID-19 ili da se može ukloniti iz organizma korištenjem određenih dodataka i kontrolom elektromagnetnih polja.

Provjera istinitosti: Moguće li je ukloniti grafen iz organizma?

Dezinformacija o grafen oksidu ponovno je oživjela zahvaljujući pogrešnoj interpretaciji dokumentacije koju je Pfizer poslao američkoj Upravi za hranu i lijekove.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/04/grafenoksid-ilutracijadalle-1053x675.jpg"/>
Ilustracija: DALL-E
“Povjerljivi dokumenti Pfizera potvrđuju da se grafen oksid nalazi u cjepivima protiv Covida”, naslov je članka (arhivirano <a href="https://archive.li/NKUuL" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>) objavljenog na portalu Epoha za koji je Faktograf u <a href="https://faktograf.hr/tag/epoha/" rel="noopener" target="_blank">više navrata</a> utvrdio da širi dezinformacije.
<blockquote>“Više od dvije godine spekuliralo se da “cjepiva” protiv Covid-19 sadrže grafen oksid, otrovnu tvar koja može izazvati čudne krvne ugruške i uništiti crvena krvna zrnca”, navodi autor na početku teksta.</blockquote>
Radi se o staroj dezinformaciji koja se često pojavljuje, a o kojoj je Faktograf pisao više puta. Velik doprinos širenju ove lažne informacija u Hrvatskoj je dao nekadašnji zviždač iz Imunološkog zavoda, a danas jedan od vodećih hrvatskih promotora antivakserskih dezinformacija Srećko Sladoljev. On je otišao toliko daleko da je tvrdio da <a href="https://faktograf.hr/2021/07/16/grafenov-oksid-nije-uzrocnik-covida-ne-nalazi-se-cjepivima-i-ne-cini-od-nas-mobilne-uredaje/" rel="noopener" target="_blank">unosom cjepiva postajemo (rijetki) mobilni uređaji</a>, što je dokazivao pregledom raspoloživih Bluetooth veza. Potom se dezinformacija širila rubnim portalima, o čemu smo također pisali (<a href="https://faktograf.hr/2022/02/24/hidre-nisu-strpane-u-cjepiva-i-ne-zive-vjecno/" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>, <a href="https://faktograf.hr/2022/04/29/grafen-i-dalje-nije-sastojak-cjepiva-protiv-covida-19/" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a> i <a href="https://faktograf.hr/2022/10/27/nije-tocno-da-mrna-cjepiva-uzrokuju-talozenje-ugljika-u-organizmu/" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).
Epoha tako tvrdi da je “američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) sada potvrdila da se grafen oksid nalazi u mRNA Covid cjepivima nakon što je bila prisiljena objaviti povjerljive Pfizerove dokumente prema nalogu američkog Saveznog suda”.
<figure><img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/04/pfizer-grafen-oksid-539x450.jpg"/>Screenshot/Facebook</figure>
Prema podacima platforme CrowdTangle, članak je podijeljen na dvije stranice na Facebooku, a prikupio je 51 dijeljenje, pet komentara i 1 ostalu reakciju.
Identičnu dezinformaciju ranije je kao netočnu razotkrilo više fact-checkerskih organizacija s engleskog govornog područja – <a href="https://apnews.com/article/fact-check-fda-pfizer-document-vaccine-graphene-oxide-988165173107" rel="noopener" target="_blank">Associated Press</a>, <a href="https://www.reuters.com/article/factcheck-graphene-document-idUSL1N367204" rel="noopener" target="_blank">Reuters</a>, <a href="https://www.usatoday.com/story/news/factcheck/2023/03/28/fact-check-document-shows-graphene-used-test-covid-19-vaccine-not-make/11556190002/" rel="noopener" target="_blank">USA Today</a> i <a href="https://leadstories.com/hoax-alert/2023/03/fact-check-pfizer-documents-do-not-prove-covid-vaccines-contain-graphene-oxide.html" rel="noopener" target="_blank">Lead Stories</a>.
Sastav Pfizerova cjepiva <a href="https://www.ema.europa.eu/en/documents/product-information/comirnaty-epar-product-information_en.pdf" rel="noopener" target="_blank">javno je dostupan</a> i na popisu nema grafen oksida, materijala nastalog oksidacijom grafita, potvrdilo je više stručnjaka za <a href="https://apnews.com/article/fact-checking-430816913228" rel="noopener" target="_blank">AP</a>.
Autor teksta na Epohi za svoje se navode poziva na Pfizerovu studiju koju je objavila Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) pod nazivom <a href="https://web.archive.org/web/20230323140023/https:/phmpt.org/wp-content/uploads/2023/02/125742_S1_M4_4.2.1-vr-vtr-10741.pdf" rel="noopener" target="_blank">“Strukturalna i biofizička karakterizacija šiljastog glikoproteina SARS-CoV-2 (P2 S) kao antigena cjepiva”</a> (eng. Structural and Biophysical Characterization of SARS-CoV-2 Spike Glycoprotein (P2 S) as a Vaccine Antigen) i tvrdi da studija dokazuje da je grafen oksid sastojak Pfizerova cjepiva, ali to nije točno.
<h4>Grafen oksid koristi se za proučavanje strukture cjepiva, ne za proizvodnju</h4>
<blockquote>“Laički rečeno, studija se provodi kako bi se utvrdilo kako cjepivo djeluje. Studija je otkrila da je cjepivo koristilo mRNA kako bi uputilo vaše stanice da proizvode protein (nazvan P2 S), koji je šiljasti protein navodnog virusa Covid-19. Milijuni šiljastih proteina zatim se vežu za receptor zvan ACE2 na površini vaših stanica, pokrećući odgovor imunološkog sustava. Ali ono što je najzanimljivije u studiji je da na stranici 7 potvrđuje da proizvodnja Pfizerovog cjepiva protiv Covid-19 zahtijeva reducirani grafen oksid jer je on potreban kao baza za lipidne nanočestice”, navodi se dalje u tekstu.</blockquote>
Kako navodi <a href="https://www.reuters.com/article/factcheck-graphene-document-idUSL1N367204" rel="noopener" target="_blank">Reuters</a>, sinopsis prikazan na 3. stranici dokumenta objašnjava da je studija bila namijenjena karakterizaciji fizičkih svojstava verzije koronavirusnog proteina šiljka koji se koristi u Pfizer/BioNTech cjepivu protiv Covida-19. Autor teksta i korisnici interneta referiraju se na odjeljak “3.4 Cryo-EM od P2 S” na stranici 7 (snimka zaslona <a href="https://ibb.co/5KtzQXJ" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>), koja opisuje metodu korištenu za vizualizaciju proteina pomoću vrste elektronske mikroskopije.
Referenca na grafen oksid može se pronaći u prvoj rečenici odjeljka i navodi sljedeće: „Za P2 S s oznakom TwinStrep, 4 μL pročišćenog proteina u koncentraciji od 0,5 mg/mL naneseno je na zlatnu Quantifoil R1.2/1.3 mrežicu od 300 mreža svježe prekriven grafen oksidom.”
Britansko Kraljevsko društvo za biologiju za Reuters je pojasnilo da je kriogeno-elektronska mikroskopija (cryo-EM) tehnika za proučavanje “strukturnog rasporeda bioloških uzoraka” smrzavanjem uzoraka na vrlo niskim temperaturama. Kombiniranjem različitih pogleda na molekularni uzorak, njegova se struktura može prevesti u 3D model.
<h4>Proces validacije cjepiva potpuno odvojen od proizvodnje cjepiva</h4>
Da je grafen oksid samo sastojak koji se koristi da bi se proučavala struktura cjepiva potvrdio je doktor Matthew Laurens, pedijatrijski specijalist za zarazne bolesti i istraživač u Centru za razvoj cjepiva Medicinskog fakulteta Sveučilišta Maryland. “Grafen oksid nije sastojak cjepiva”, naglasio je Laurens za <a href="https://apnews.com/article/fact-check-fda-pfizer-document-vaccine-graphene-oxide-988165173107" rel="noopener" target="_blank">AP</a>.
Pfizerova studija odnosno dokument opisuje proces validacije cjepiva u laboratoriju, ističe liječnik Thomas Russo, ravnatelj Odsjeka za zarazne bolesti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Buffalu za <a href="https://www.usatoday.com/story/news/factcheck/2023/03/28/fact-check-document-shows-graphene-used-test-covid-19-vaccine-not-make/11556190002/" rel="noopener" target="_blank">USA Today</a>. “To pokazuje proces evaluacije, a ne kako je cjepivo napravljeno”, rekao je o dokumentu.
Na 7. stranici, dokument opisuje proces testiranja odnosno može li mRNA u cjepivu dovesti do proizvodnje proteina šiljka, ističe Russo. Opisani proces koristi rešetke od zlatne mreže prekrivene grafen oksidom kako bi se protein vizualizirao pod mikroskopom, a taj proces validacije potpuno je odvojen od proizvodnje cjepiva, napominje liječnik.
Glasnogovornica Pfizera je za Reuters, Lead Stories i USA Today također potvrdila da njihovo cjepivo ne sadrži grafen oksid.
“Potvrđujemo da se grafen oksid ne koristi u proizvodnji Pfizer-BioNTech cjepiva protiv Covida-19”, kratko su poručili iz Pfizera.
Zaključno, nije točno da su Pfizerovi dokumenti potvrdili da se grafen oksid nalazi u cjepivima protiv Covida. Ono što dokumenti koje je Pfizer ustupio Američkoj agenciji za hranu i lijekove pokazuju jest da se grafen oksid koristio u proučavanju strukture cjepiva, a to je proces koji je potpuno odvojen od proizvodnje cjepiva, što su potvrdili i stručnjaci. Također, na stranicama <a href="https://www.ema.europa.eu/en/documents/product-information/comirnaty-epar-product-information_en.pdf" rel="noopener" target="_blank">Europske agencije za lijekove</a> kao i <a href="https://www.fda.gov/emergency-preparedness-and-response/coronavirus-disease-2019-covid-19/pfizer-biontech-covid-19-vaccines#additional" rel="noopener" target="_blank">FDA-a</a> može se pronaći sastav Pfizerova cjepiva i grafen oksid se ne nalazi na popisu. Stoga ovu objavu na portalu Epoha ocjenjujemo netočnom.

Ne, dokumenti Pfizera nisu otkrili da je grafen oksid ipak sastojak cjepiva - Faktograf.hr

U posljednje vrijeme, sve više se raspravlja o sastojcima cjepiva, posebno o aluminiju. Tvrdnja da aluminij u cjepivima može biti neurotoksičan i uzrokovati oštećenja mozga i neurološke bolesti postala je popularna tema među roditeljima i aktivistima. Međutim, koliko je ova tvrdnja utemeljena na znanstvenim činjenicama?
Aluminij se koristi kao adjuvans u mnogim cjepivima, uključujući cjepivo protiv hepatitisa B. Adjuvansi su sastojci koji pomažu imunološkom sustavu da prepozna strani materijal i reagira na njega. Cjepivo protiv hepatitisa B sadrži 250 mikrograma aluminija, što je količina koja je, prema nekim istraživanjima, neurotoksična.
Prema istraživanjima FDA-e, pacijenti s oštećenom funkcijom bubrega, uključujući nedonoščad, koji parenteralno primaju razine aluminija veće od 4 do 5 mikrograma po kilogramu tjelesne težine dnevno, akumuliraju aluminij na razinama povezanim sa središnjim živčanim sustavom i toksičnošću za kosti. Opterećenje tkiva može se pojaviti pri čak nižim razinama primjene.
Međutim, važno je napomenuti da ne postoji jasna i sveobuhvatna znanstvena dokumentacija koja bi potvrdila ili opovrgla sigurnost aluminija u cjepivima. Informed Consent Action Network (ICAN) je poslao Zahtjev za slobodu informacija Nacionalnom institutu za zdravstvo (NIH) tražeći studije koje bi potvrdile sigurnost ubrizganog aluminija. NIH je odgovorio da ne postoje takve studije.
S druge strane, postoji preko 150 studija koje potvrđuju da je aluminij opasan i može uzrokovati neurološka i imunološka oštećenja. Ovaj pregledni članak citira 181 recenziranu znanstvenu studiju koja ukazuje na potencijalnu toksičnost aluminija.
Znanstvenici izražavaju zabrinutost zbog sigurnosti cjepiva i potrebe za daljnjim istraživanjima. Pet europskih znanstvenika ističe da je sigurnost adjuvansa cjepiva na bazi aluminija, kao i sigurnost bilo kojeg okolišnog čimbenika koji predstavlja rizik od neurotoksičnosti i kojemu je malo dijete izloženo, mora ozbiljno procijeniti bez daljnjeg odgađanja.
U interesu javne sigurnosti i dobrog zdravlja, imperativ je da se razviju sigurnija i učinkovitija cjepiva koja ne sadrže toksični aluminij. Također je potrebno educirati liječnike i javnost o opasnostima acetaminofena, koji se nikada ne bi smio davati prije ili nakon cjepiva.
Zaključno, iako postoje studije koje ukazuju na potencijalnu toksičnost aluminija, nedostaje jasna i sveobuhvatna znanstvena dokumentacija koja bi potvrdila ili opovrgla njegovu sigurnost u kontekstu cjepiva. Potrebno je daljnje istraživanje kako bi se došlo do konačnih zaključaka.

Provjera tvrdnje: Aluminij u cjepivima - štetan ili ne?

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Miokarditis može biti uzrokovan cjepivima koja sadrže grafen." is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: