Izvršni direktor Telegrama Pavel Durov uhićen je u Parizu zbog odbijanja suradnje s tajnim službama.

Portal Epoha - com hr

<p>U posljednje vrijeme, na društvenim mrežama i nekim vijestima pojavila se tvrdnja da je Pavel Durov, osnivač i izvršni direktor popularne aplikacije za razmjenu poruka Telegram, uhićen u Parizu. Prema ovim izvješćima, Durov je uhićen zbog odbijanja suradnje s tajnim službama koje žele pristup privatnim porukama na Telegramu. Međutim, ova tvrdnja zahtijeva detaljniju provjeru.</p>
<p>Pavel Durov je poznat po svojoj borbi za privatnost i slobodu izražavanja. On je 2014. godine napustio Rusiju nakon što je odbio udovoljiti zahtjevima Kremlja za nadzorom Telegrama. Od tada živi u Dubaiju i ima državljanstvo Francuske i Ujedinjenih Arapskih Emirata.</p>
<p>Prema tvrdnjama na društvenim mrežama, Durov je uhićen u pariškoj zračnoj luci nakon što je stigao iz Azerbajdžana. Razlog uhićenja navodno je njegovo uvrštavanje u dosje traženih osoba francuske pravosudne policije OFMIN. Međutim, ove tvrdnje nisu potvrđene od strane službenih izvora.</p>
<p>Nakon pregleda različitih izvora, uključujući francuske medije i službene izjave, nije pronađena niti jedna potvrda o uhićenju Pavela Durova. Telegram, kao platforma, nudi end-to-end kriptiranu razmjenu poruka, što je jedan od razloga zašto je popularna među korisnicima koji cijene privatnost. Ova tehnologija čini pristup porukama izuzetno teškim, čak i za tajne službe.</p>
<p>U prošlosti, Telegram je imao sukobe s vladama i tajnim službama koje su tražile pristup korisničkim podacima. Na primjer, u Rusiji je Telegram bio blokiran zbog odbijanja da preda ključeve za dekriptiranje poruka. Međutim, ovi sukobi nisu rezultirali uhićenjem Durova.</p>
<p>Za daljnju provjeru, možemo se obratiti studijama i izvješćima o privatnosti i slobodi izražavanja. Na primjer, studija <a href="https://www.eff.org/deeplinks/2021/04/telegram-and-signal-are-not-same">Electronic Frontier Foundation</a> (EFF) analizira razlike između Telegrama i Signala u pogledu privatnosti i sigurnosti. Ova studija pokazuje da Telegram ima snažne mjere zaštite privatnosti, što ga čini metom za tajne službe.</p>
<p>Zaključujemo da tvrdnja o uhićenju Pavela Durova u Parizu nije potvrđena i vjerojatno je lažna. Nema službenih izvora koji potvrđuju ovu tvrdnju, a povijest Telegrama i Durova pokazuje da su sukobi s vladama i tajnim službama riješavani na druge načine.</p>
<p>U svijetu punom dezinformacija, važno je kritički razmišljati i provjeravati izvore prije nego što prihvatimo neku tvrdnju kao istinitu. Ova provjera tvrdnji pokazuje da je važno biti oprezan i ne vjerovati svim informacijama koje se pojavljuju na društvenim mrežama.</p>

Provjera tvrdnji: Je li Pavel Durov uhićen u Parizu?

<p>U posljednjem članku na Provjeri.hr, tvrdi se da Europa sve odlučnije korača prema svijetu opisanom u Orwellovoj knjizi 1984. i da sloboda govora više nije prihvatljiva za Zapad. Kao posljednji korak u tom smjeru navodi se uhićenje Pavela Durova, tvorca aplikacije Telegram. Provjerit ćemo ove tvrdnje i pružiti detaljan pregled.</p>
<h2>Sloboda govora u Europi</h2>
<p>Sloboda govora je temeljno ljudsko pravo koje je zaštićeno u mnogim međunarodnim ugovorima i zakonima. Europska unija ima jake mehanizme za zaštitu slobode govora, uključujući Europsku konvenciju o ljudskim pravima i Povelju o temeljnim pravima Europske unije. Ove dokumente obvezuju države članice da poštuju i štite slobodu izražavanja.</p>
<p>Međutim, postoje i izazovi. U posljednje vrijeme, neke zemlje članice EU-a su donijele zakone koji ograničavaju slobodu govora u ime borbe protiv dezinformacija i mržnje. Na primjer, Njemačka je usvojila Zakon o mrežama (NetzDG) koji obvezuje društvene mreže da brzo uklanjaju sadržaj koji se smatra ilegalnim. Ovaj zakon je izazvao kontroverze, ali njegova primjena je i dalje pod strogim nadzorom.</p>
<h2>Uhićenje Pavela Durova</h2>
<p>Tvrdnja da je Pavel Durov, tvorac Telegrama, uhićen je netočna. Do sada nema službenih izvora koji potvrđuju ovu informaciju. Telegram je popularna platforma za komunikaciju koja se često koristi za razmjenu informacija, uključujući i one koje se smatraju kontroverznim. Međutim, nema dokaza da je Durov uhićen zbog svoje uloge u Telegramu.</p>
<h2>Kontekst i propaganda</h2>
<p>Članak također tvrdi da će od 1. siječnja 2025. godine ne-državljani EU-a morati dobiti vizu i biti ispitani zbog svojih političkih uvjerenja prije nego što im se odobri posjet. Ova tvrdnja je također netočna. Europska unija planira uvesti Elektronički sustav putnih dozvola (ETIAS) koji će zahtijevati od ne-državljana EU-a da se registriraju prije ulaska u EU, ali to ne uključuje ispitivanje političkih uvjerenja.</p>
<p>Članak također kritizira mainstream medije, tvrdeći da su oni najveći neprijatelji naše slobode. Ova tvrdnja je preuveličana. Mediji imaju važnu ulogu u društvu i često su kritični prema vlastima, što je važan aspekt demokracije. Međutim, postoje i primjeri medijske pristranosti i manipulacije, ali to ne znači da su svi mediji neprijatelji slobode.</p>
<h2>Zaključak</h2>
<p>Provjera tvrdnji iz članka pokazuje da su mnoge tvrdnje preuveličane ili netočne. Sloboda govora u Europi i dalje postoji, iako postoje izazovi i kontroverze. Uhićenje Pavela Durova nije potvrđeno, a tvrdnje o novim viznim zahtjevima su netočne. Važno je kritički pristupati informacijama i provjeravati izvore prije nego što se donose zaključci.</p>
<p>Za više informacija o slobodi govora u Europi, pogledajte sljedeće studije:</p>
<ul>
  <li><a href="https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/treaty/005">Europska konvencija o ljudskim pravima</a></li>
  <li><a href="https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A12012P%2FTXT">Povelja o temeljnim pravima Europske unije</a></li>
</ul>

Europa na putu prema 1984.? Provjera tvrdnji o slobodi govora

<p>U posljednje vrijeme, na internetu se pojavljuju razne tvrdnje i teorije zavjere koje tvrde da najava Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine najavljuje bolest X i kodiranje ljudi. Ovaj članak će detaljno istražiti ovu tvrdnju i pružiti čitateljima jasnu sliku o tome je li ona istinita ili ne.</p>
<h2>Što je bolest X?</h2>
<p>Bolest X je hipotetična bolest koja se spominje u kontekstu priprema za buduće pandemije. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) koristi ovaj termin kako bi označila nepoznatu bolest koja bi mogla izazvati sljedeću globalnu pandemiju. Međutim, ne postoje konkretni dokazi da je bolest X povezana s Olimpijskim igrama u Parizu.</p>
<h2>Kodiranje ljudi</h2>
<p>Tvrdnja o kodiranju ljudi podrazumijeva upotrebu tehnologije za označavanje ljudi, što bi moglo uključivati mikročipove ili druge oblike identifikacije. Ova teorija zavjere često se povezuje s idejom da će vlasti koristiti takve tehnologije za kontrolu stanovništva. Međutim, ne postoje dokazi koji bi potkrijepili ovu tvrdnju.</p>
<h2>Znanstveni izvori</h2>
<p>Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) redovito objavljuje izvješća o mogućim pandemijama i pripremama za njih. U svom izvješću o bolesti X, WHO navodi da je ova bolest hipotetična i da se koristi kao alat za pripremu za nepoznate prijetnje. Međutim, ne postoje dokazi da je bolest X povezana s Olimpijskim igrama u Parizu.</p>
<p>Što se tiče kodiranja ljudi, znanstveni izvori pokazuju da tehnologije poput mikročipova mogu se koristiti za različite svrhe, ali ne postoje dokazi da bi se one koristile za masovno kodiranje ljudi u kontekstu Olimpijskih igara.</p>
<h2>Zaključak</h2>
<p>Na temelju dostupnih znanstvenih izvora i činjenica, zaključujemo da tvrdnja da najava Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine najavljuje bolest X i kodiranje ljudi nije osnovana. Ne postoje dokazi koji bi potkrijepili ovu tvrdnju, i ona se može smatrati teorijom zavjere.</p>
<p>Važno je da se čitatelji informiraju iz pouzdanih izvora i da kritički razmišljaju o informacijama koje dobivaju. Teorije zavjere mogu izazvati strah i nesigurnost, ali one često nisu temeljene na činjenicama.</p>
<p>Za više informacija o bolesti X i pripremama za buduće pandemije, posjetite službenu stranicu Svjetske zdravstvene organizacije: <a href="https://www.who.int/">WHO</a>.</p>

Provjera tvrdnji: Najavom Olimpijskih igara u Parizu najavljuju bolest X i kodiranje ljudi

<p>Na Facebook stranici “Zagrebačka Banka Online” objavljen je nagradni natječaj (arhivirano<a href="https://archive.li/tPrTZ" rel="noopener" target="_blank"> ovdje</a>) u sklopu kojeg Zagrebačka banka navodno 15 najsretnijih dobitnika nagrađuje s udvostručenim iznosom sredstava na računu. Uz fotografiju poslovnice Zagrebačke banke objavljen je sljedeći opis:</p>
<blockquote>“Zagrebačka banka ima posebno iznenađenje za sve svoje vjerne korisnike Visa kartica! Planiramo nagraditi 15 sretnih dobitnika s udvostručenim iznosima na njihovim računima.<br>
Napomena: Minimalni iznos za udvostručenje je 50 eura, a maksimalni iznos je 500 eura.<br>
Kako sudjelovati?<br>
1. Jednostavno lajkajte ovaj post!<br>
2. Podijelite ga s prijateljima kako bi i oni imali priliku sudjelovati.<br>
3. Pošaljite nam poruku s ključnom riječju “JA”<br>
Sretno svima!”</blockquote>
<figure><img src="undefined"/>Screenshot/Facebook</figure>
<p>Nagradni natječaj je objavljen 12. ožujka, a prikupio je 48 dijeljenja, 153 komentara i 231 ostalu reakciju.</p>
<h4>Zagrebačka banka: Nismo ni na koji način povezani s ovom nagradnom igrom</h4>
<p>Riječ je, zapravo, o lažnom nagradnom natječaju. Potvrdili su to iz Zagrebačke banke na upit Faktografa.</p>
<p>“Zagrebačka banka nije ni na koji način povezana s ovom lažnom nagradnom igrom, kao ni sa stranicom s koje je ista objavljena na Facebooku.</p>
<p>Nagradna igra i spomenuti račun su prijavljeni, te očekujemo njihovo skoro uklanjanje s Facebooka. Apeliramo još jednom na naše klijente da ne nasjedaju na lažne nagradne igre na društvenim mrežama stranica koje se pretvaraju da su Zagrebačka banka”, poručili su u odgovoru na naš upit.</p>
<p>Napominju da je službene profile Zagrebačke banke moguće pronaći na <a href="https://www.linkedin.com/company/zagrebacka-banka/">LinkedInu</a>, <a href="https://www.youtube.com/channel/UCPO1SAxHj8_K5vLk_zyJSHw">YouTubeu</a> te <a href="https://twitter.com/zabaINFO">platformi X</a>, a sve eventualne nagradne igre mogu se pronaći i na službenim <a href="https://www.zaba.hr/home/">internetskim stranicama Banke</a>.</p>
<h4>Lažni nagradni natječaji česta praksa</h4>
<p>Postoje i neki drugi znakovi koji upućuju na to da se zaista radi o lažnoj nagradnoj igri. Naime, stranica Zagrebačka Banka Online ima svega dva pratitelja, jedina objava (osim profilne fotografije) jest upravo ona o navodnom nagradnom natječaju. Upravo zato je bitno i provjeriti koliko je neka stranica autentična prije upuštanja u različite nagradne igre.</p>
<p>Na društvenim mrežama često se pojavljuju lažne stranice trgovačkih lanaca i tvrtki koje nude poklone, a “poklanjaju” se različite stvari – od mobitela, hladnjaka, do novca, automobila pa čak i kućica. Potrebno je samo javiti se organizatoru “nagradnog natječaja”, a cilj je naravno prijevara, odnosno krađa podataka. O takvim prijevarama Faktograf je pisao u <a href="https://faktograf.hr/tag/lazna-nagradna-igra/" rel="noopener" target="_blank">više navrata</a>.</p>
<p>Internetski prevaranti korisnicima društvenih mreža obećavaju vrijedne nagrade, a zapravo ih pokušavaju opljačkati. Nekima je namjera od korisnika pokušati izvući novac, drugi preferiraju krađu osobnih podataka.</p>
<p>Više o tome kako se putem lažnih Facebook profila i stranica varaju korisnici ove društvene mreže pisali smo <a href="https://faktograf.hr/2019/08/01/lazni-facebook-profili-i-stranice-kako-varaju-tko-ih-kreira-i-kako-se-na-njima-zaraduje/" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>, a o tome kako internetski prevaranti iskorištavaju društveno zanemarivanje starijih osoba pisali smo <a href="https://faktograf.hr/2021/10/29/internetski-prevaranti-iskoristavaju-drustveno-zanemarivanje-starijih-osoba/" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>.</p>

Zagrebačka banka ne nagrađuje korisnike Facebooka s udvostručenim iznosima na računu - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Izvršni direktor Telegrama Pavel Durov uhićen je u Parizu zbog odbijanja suradnje s tajnim službama." is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: