Hrvatska je bacila preko dva milijuna doza cjepiva protiv Covida; pogledajte brojke u EU

Narod hr

U članku objavljenom na Narod.hr, tvrdi se da je Hrvatska bacila preko dva milijuna doza cjepiva protiv Covida. Ova tvrdnja je izazvala zanimanje i potrebno je detaljno istražiti je li to istinito.
Prema članku, Hrvatska je naručila oko 19 milijuna doza cjepiva, ali je iskoristila samo 5,3 milijuna. Ostatak je ili doniran drugim zemljama ili je propao zbog isteka roka valjanosti. Ova tvrdnja se temelji na odgovoru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Da bismo bolje razumjeli kontekst, treba znati da je Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, sudjelovala u zajedničkoj nabavi cjepiva kroz Europsku uniju. Ova strategija je omogućila bolju pregovaračku poziciju i osiguranje dovoljne količine cjepiva za sve članice EU. Međutim, zbog promjenjivih okolnosti i smanjenog interesa za cijepljenje, mnoge zemlje su se našle s viškom cjepiva.
Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(21)00960-1/fulltext">The Lancet</a>, mnoge zemlje su se suočile s istim problemom. Na primjer, Njemačka je također imala velike količine neiskorištenih doza cjepiva. Ovo ukazuje na to da je problem viška cjepiva širi i ne ograničava se samo na Hrvatsku.
Važno je napomenuti da je donacija cjepiva drugim zemljama također dio strategije za smanjenje neiskorištenih doza. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), mnoge zemlje su donirale svoje viškove cjepiva zemljama u razvoju kako bi pomogle u borbi protiv pandemije.
Zaključno, tvrdnja da je Hrvatska bacila preko dva milijuna doza cjepiva protiv Covida je djelomično točna. Iako je Hrvatska naručila veliku količinu cjepiva, mnoge doze su donirane ili su istekli. Važno je razumjeti kontekst i razloge za takve odluke.

Provjera tvrdnje: Hrvatska je bacila preko dva milijuna doza cjepiva protiv Covida

Gordan Lauc obmanjuje korisnike Facebooka tvrdnjom kako je Europska komisija za naredne dvije godine naručila 11 doza cjepiva po glavi stanovnika EU.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2022/01/ernesto-velazquez-0uyvgcnl83g-unsplash-1013x675.jpg"/>
Photo by Ernesto Velázquez on Unsplash
Molekularni biolog Gordan Lauc, izbačeni bivši član znanstvenog savjeta Vlade RH, na Facebooku širi neutemeljenu tvrdnju da Europska komisija namjerava svakog stanovnika Europske unije čak 11 puta cijepiti protiv Covida-19.
Lauc tu tvrdnju u svojim Facebook objavama redovito ponavlja. Referirat ćemo se na samo nekoliko primjera.
18. siječnja 2022. napisao je kako se nada da će “netko i formalno otvoriti pitanje zašto je Europska komisija za svakoga od nas već ugovorila po 11 doza cjepiva za ovaj virus” (arhivirano <a href="https://archive.li/VZdWj">ovdje</a>).
11. siječnja 2022. je uz poveznicu na Hinin članak na portalu <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/europska-agencija-za-lijekove-izrazila-sumnju-u-potrebu-4-doze-cjepiva-neprekidno-boostanje-je-neodrzivo-15144218">Jutarnjeg lista</a> naslovljen “Europska agencija za lijekove izrazila sumnju u potrebu 4. doze cjepiva” Lauc napisao: “Kakve su to sad sabotaže? Pa potpisali smo ugovor za 11 doza cjepiva po glavi svakog odraslog u EU. Kako sada EMA to može sabotirati… Pa ostat će ljudi bez bonusa, provizija, jahti, vila i slično…” (arhivirano <a href="https://archive.li/wlTwX">ovdje</a>).
26. prosinca 2021. pisao je kako misli “da u Pfizeru svi čupaju kosu, jer će Omikron vrlo brzo i potpuno besplatno isporučiti ‘booster’ dozu svima, tako da plan o 11 doza cjepiva za svakoga od nas pada u vodu” (arhivirano <a href="https://archive.li/EZUGR">ovdje</a>).
U objavi od 19. prosinca 2021. pisao je da je će “uvijek biti onih koji će se razboljeti i umrijeti, pa makar se cijepili sa svih 11 doza koliko je Europska komisija naručila za svakoga od nas” (arhivirano <a href="https://archive.li/SReUe">ovdje</a>).
Laucove tvrdnje prenijelo je i više rubnih portala (<a href="https://archive.li/Vut78">Crodex</a>, <a href="https://web.archive.org/web/20220121132806/https://www.paraf.hr/dr-lauc-sada-je-sluzbeno-da-stalno-docjepljivanje-istim-cjepivom-ne-funkcionira-to-treba-ukinuti/">Paraf</a>, <a href="https://archive.li/KK8WQ">Hrvatska-danas</a>).
<h4>Odakle dolazi tvrdnja od 11 doza po glavi stanovnika?</h4>
O utemeljenosti Laucove teze kako je Europska komisija pripremila 11 doza cjepiva za svakog stanovnika EU već je pisao <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/siri-se-prica-o-planu-cijepljenja-s-11-doza-je-li-to-istina/2328733.aspx">Index.hr</a>. Zaključili su da se radi o obmanjujućoj tvrdnji.
Europska komisija je, naime, do sada potpisala ugovore kojima je osigurala nabavku 4,2 milijarde doza cjepiva. Ne radi se samo o budućim dozama cjepiva, već je u pitanju ukupni broj doza ugovorenih otkad je pandemija počela.
To se vrlo lako može provjeriti <a href="https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/coronavirus-response/safe-covid-19-vaccines-europeans_en#eus-vaccine-portfolio">na stranicama Europske komisije</a>, gdje je vidljivo da je najviše doza ugovoreno s Pfizerom (1,5 milijardi uz opciju kupovine dodatnih 900 milijuna doza), a slijede Moderna (460 milijuna doza), AstraZeneca (400 milijuna doza), J&amp;J (400 milijuna doza), Sanofi-GSK (300 milijuna doza), Novavax (sto milijuna uz opciju kupnje dodatnih sto milijuna) te Valneva (60 milijuna doza).
Točno je, međutim, da se u hrvatskim medijima izvještavalo o navodnih pet milijardi doza cjepiva naručenih za naredne dvije godine (<a href="https://vijesti.hrt.hr/eu/ek-osigurano-vise-od-pet-milijardi-doza-cjepiva-za-sljedece-dvije-godine-3554602">HRT</a>, <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/osigurano-je-vise-od-pet-milijardi-doza-cjepiva-moramo-uvjeriti-sve-gradane-da-se-cijepe-15123986">Jutarnji.hr</a>, <a href="https://www.24sata.hr/news/oglasili-se-iz-bijele-kuce-sad-ne-ide-prema-drugom-lockdownu-strucnjaci-to-ne-preporucuju-798453">24sata</a>, <a href="https://net.hr/danas/svijet/europska-unija-osigurala-je-oko-pet-milijardi-doza-cjepiva-protiv-covida-19-za-iduce-dvije-godine-5d5cf484-4c8d-11ec-83be-ca6527e40ab7">Net.hr</a>).
Kao temelj za svoju tvrdnju da je Europska komisija naručila 11 doza cjepiva za svakog stanovnika EU, Lauc nudi upravo link na članak na Hinin članak na portalu HRT-a u kojem stoji tvrdnja da je Komisija “osigurala više od pet milijardi doza za sljedeće dvije godine”.
Ta se tvrdnja pripisuje Margaritisu Schinasu, potpredsjedniku Europske komisije. U članku se navodi kako je Schinas to kazao 23. studenog na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.
<a href="https://multimedia.europarl.europa.eu/hr/video/conclusions-of-the-european-council-meeting-of-21-22-october-2021-closing-statements-by-charles-michel-president-of-the-european-council-and-by-margaritis-schinas-vice-president-of-the-euroepean-commission_I213148">Snimka Schinasovog obraćanja</a> otkriva da potpredsjednik Europske komisije doista jeste govorio o nabavci pet milijardi doza cjepiva kroz naredne dvije godine. Obratili smo se stoga upitom Europskoj komisiji i zatražili pojašnjenje diskrepancije između službenih podataka na njihovim web stranicama i tvrdnji potpredsjednika Komisije.
<h4>Nitko nije siguran dok svi nisu sigurni</h4>
Europsku komisiju pitali smo koliko su ukupno doza naručili od proizvođača cjepiva i koliko će doza biti dostavljeno u naredne dvije godine. Tražili smo i da nam pojasne zbog čega su odlučili naručiti znatno više doza nego što je potrebno za cijepljenje svih stanovnika EU.
Iz EK poručuju da su potpisali ugovore za ukupno 4,2 milijarde doza te upućuju da se dodatne informacije mogu pronaći na njihovim stranicama (<a href="https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/coronavirus-response/safe-covid-19-vaccines-europeans_en#eus-vaccine-portfolio">ovdje</a> i <a href="https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/coronavirus-response/public-health/eu-vaccines-strategy_en#authorised-vaccines">ovdje</a>).
“Iako je Komisija osigurala 4,2 milijarde doza za EU, na koncu države članice odlučuju koliki dio za njih predviđenih doza žele kupiti, a koliko će donirati ili podijeliti s drugim europskim državama ili s državama niskog i srednjeg dohotka”, kažu iz Komisije.
Nisu nam odgovorili koliko doza cjepiva bi trebalo biti dostavljeno tijekom 2022. i 2023. godine. Kazali su nam tek da se prvom kvartalu ove godine očekuje dostava 215 milijuna doza Pfizerovog i 50 milijuna doza Moderninog cjepiva protiv Covida-19.
Iz njihovog odgovora jasno je da ne postoji namjera cijepljenja svakog europskog stanovnika s 11 doza cjepiva.
“Namjera Komisije bila je osigurati dovoljno cjepiva da ispunimo potrebe za primarnom vakcinacijom, ali i za eventualnim dodatnim ili booster dozama. Zbog toga je Komisija 20. svibnja 2021. potpisala treći ugovor s proizvođačem BioNTech-Pfizer. Tim ugovorom je rezervirano dodatnih 1,8 milijardi doza u ime svih članica EU, između kraja 2021. i 2023. godine. Ugovor omogućuje kupovinu 900 milijuna doza trenutnog cjepiva i cjepiva prilagođenog novim sojevima (ako takvo bude potrebno i ako dobije regulatorno odobrenje), a uključuje i opciju kupovine dodatnih 900 milijuna doza. Procjena o postojanju takve potrebe bit će utemeljena u znanstvenim analizama i epidemiološkom praćenju progresije virusa. Kao što je predsjednica EK Ursula von der Leyen ranije rekla, trebamo se nadati najboljem, ali se pripremati za najgore.
Važno je naglasiti da ugovori o kupnji sadrže uvjet da države članice također mogu odlučiti donirati cjepivo zemljama nižeg i srednjeg dohotka ili ga preusmjeriti u druge europske zemlje. Uostalom, virus ne poznaje niti poštuje granice – nitko nije siguran dok svi nisu sigurni. Zbog toga su države članice EU podijelile 381 milijun doza za donacije zemljama diljem svijeta. Više od 265 milijuna od 381 milijuna doza već je isporučeno zemljama primateljima. Ovo premašuje izvorni cilj ‘Tima Europa’ da podijeli najmanje 250 milijuna doza cjepiva osiguranih u skladu s ugovorima EU-a u zemlje s niskim i srednjim dohotkom do kraja 2021. Ukupno ćemo osigurati 700 milijuna doza za dijeljenje od strane ‘Tima Europa’ do sredine 2022. godine”, kažu iz Europske komisije.
<h4>Nije moguće cijepiti svakog Europljanina s 11 doza</h4>
Gordan Lauc je, kako sam kaže, brojku od pet milijardi doza podijelio s brojem stanovnika EU i došao do broja od 11 doza cjepiva po glavi stanovnika. Vrlo jednostavna računica otkriva da je Lauc u krivu. Već smo ustanovili da EK nije zakupila pet milijardi, već 4,2 milijarde doza. Taj broj obuhvaća doze koje su distribuirane, kao i one koje tek trebaju stići, a ne samo buduće doze, kako kaže Lauc.
Ako od ukupnog broja zakupljenih doza cjepiva oduzmemo 900 milijuna koji se mogu naručiti od Pfizera ako dođe do potrebe za modificiranim cjepivima i 700 milijuna doza predviđenih za dijeljenje s drugim državama, ispada da je za potrebe EU naručeno oko 2,6 milijardi doza.
Unutar EU je, <a href="https://vaccinetracker.ecdc.europa.eu/public/extensions/COVID-19/vaccine-tracker.html#uptake-tab">prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti</a>, već distribuirano nešto više od milijardu, a podijeljeno više od 800 milijuna doza cjepiva. Budući ugovori, dakle, predviđaju dostavu još oko 1,6 milijardi doza s kojima članice EU mogu slobodno raspolagati, tj. odlučiti žele li ih proslijediti nekom drugom ili koristiti za vlastite potrebe.
U Europskoj uniji živi oko 450 milijuna ljudi. Čak i kad bi države članice odlučile svo cjepivo koje će im biti stavljeno na raspolaganje koristiti za cijepljenje svojih građana, svakome bi mogli podijeliti po tri doze. Međutim, realnije je očekivati da će značajan dio tih doza biti proslijeđen u siromašnije države.
<h4>Činjenice koje Lauc ignorira</h4>
Međutim, takvo jednostavno “zbrajanje doza po broju stanovnika” sasvim ignorira relevantan kontekst pa stoga ni ne može biti utemeljenje za tvrdnju da je namjera europskih institucija u narednim godinama višekratno cijepiti svakog stanovnika EU.
Niti se ugovori koje je potpisala Europska komisija odnose samo na trenutno dostupna cjepiva, niti su sve te doze naručene s namjerom da se distribuiraju unutar EU.
<a href="https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/coronavirus-response/public-health/eu-vaccines-strategy_en">Na stranicama Europske komisije</a> svatko se može informirati o vakcinacijskoj strategiji Europske unije u pandemiji Covida-19. Komisija jasno izražava namjeru da svim zemljama članicama osigura one količine cjepiva koje su im potrebne, ali i da se cjepiva proizvode na teritoriju EU te da se solidarno distribuiraju siromašnijim državama.
Konkretno, navodi se fokus na zemlje Zapadnog Balkana, istočne i južne EU susjede te Afriku. To uključuje i “stvaranje i omogućavanje okruženja za lokalnu proizvodnju u Africi”.
Na stranicama Europske komisije mogu se pronaći i priopćenja o ugovorima koji su potpisani s proizvođačima cjepiva (<a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_20_1524">1</a>, <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_20_1680">2</a>, <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_21_2548">3</a>, <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_20_2081">4</a>, <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_20_2136">5</a>, <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_20_2200">6</a>, <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_21_4061">7,</a> <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_21_655">8</a>, <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_21_5784">9</a>). U tim priopćenjima se može pronaći informacija da se ugovori o budućoj nabavi ne odnose samo na trenutno dostupna cjepiva protiv Covida-19, već i na još nepostojeća buduća cjepiva protiv mutiranih sojeva virusa. Također, u priopćenjima redovito stoji i napomena kako se cjepiva mogu donirati ili preprodati u druge države.
Drugim riječima, sasvim je jasno kako nitko u Europskoj komisiji nema namjeru cijepiti građane EU s 11 doza istog cjepiva protiv Covida-19 koje je već u uporabi. EU je osim postojećih cjepiva predvidjela nabavku modificiranih cjepiva protiv eventualnih virusnih mutacija, i to ne nužno samo za svoje države članice.
Bogatijem dijelu svijeta u koji pripada i EU nije, naime, u interesu cijepiti samo svoje državljane protiv Covida-19. Dok god virus slobodno kruži <a href="https://www.vox.com/22759707/covid-19-vaccine-gap-covax-rich-poor-countries-boosters">među slabo procijepljenom populacijom u siromašnijim državama</a>, postoji povećan rizik da će SARS-CoV-2 kroz mutacijski proces postati opasniji, tj. da će nastati soj virusa koji zaobilazi imunitet stečen cijepljenjem ili preboljenjem Covida-19.
Također, tijekom pandemije Covida-19 postalo je jasno da ovu bolest neće biti moguće iskorijeniti, već se sad očekuje njen prelazak <a href="https://www.nature.com/articles/d41586-021-00396-2">u tzv. endemsku fazu</a>. U endemsku fazu bolest ulazi kad je virus stalno prisutan u populaciji, ali njegovo širenje je predvidivo pa je adekvatnim javnozdravstvenim mjerama moguće izbjeći opterećenje zdravstvenog sustava.
Jedna od takvih javnozdravstvenih mjera može biti i redovito cijepljenje, na isti način kao što se građanima svake godine nudi cjepivo protiv gripe.
<h4>Neutemeljene insinuacije o korupciji</h4>
Osim što je netočno tvrdio da je EK “naručila cca 11 doza po glavi stanovnika u sljedeće dvije godine”, Lauc je sugerirao i da se cjepiva nepotrebno naručuju zbog korupcije unutar same Komisije. Za to nije ponudio nikakve dokaze, samo jednu maglovitu insinuaciju. Evo što je napisao u objavi od 11. prosinca 2021. godine (arhiviranoj <a href="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2022/01/clipboard04.jpg">ovdje</a>):
<blockquote>“Prema procjeni koji su objavili u UK, profitna marža za cjepivo je oko 95% prodajne cijene… Ako je trošak i duplo veći od te procjene, onda je oko 90% tog iznosa profit koji većinski ide Pfizeru. Baš me zanima koji dio tog novca će na kraju završiti u tvrtki Orgenesis Inc. koja se bavi razvojem cjepiva za SARS-CoV.2, a u kojoj je suprug predsjednice EK medicinski direktor od prosinca prošle godine…”</blockquote>
Ovu Laucovu objavu prenijelo je više rubnih portala (<a href="https://web.archive.org/web/20211212112415/https://www.paraf.hr/vrh-eu-a-suprug-ursule-von-der-leyen-je-direktor-tvrtke-koja-se-bavi-razvojem-cjepiva-za-covid-19/">Paraf</a>, <a href="https://archive.li/Vut78">Crodex</a>, <a href="https://web.archive.org/web/20211211213534/https://teleskop.hr/hrvatska/lauc-pise-o-povezanosti-ursule-von-der-leyen-s-farmaceutskim-lobijem-evo-kolika-je-pfizerova-profitna-stopa/">Teleskop</a>, <a href="https://web.archive.org/web/20211212191532/https://hrvatska-danas.com/2021/12/11/lauc-strah-panika-i-drustveni-kaos-potpuno-su-nesrazmjerni-riziku-koji-za-pojedinca-nosi-ovaj-virus-cjepivo-cemo-sljedece-dvije-godine-placati-dvostruko-vise-od-aviona/">Hrvatska danas</a>)
Lauc, dakle, sugerira da predsjednica EK Ursula von der Leyen namješta posao firmi svog supruga (iako ta firma nije među proizvođačima cjepiva s kojima je EK potpisala ugovore).
Točno je da postoji firma Orgenesis Inc. i da Heiko von der Leyen, suprug predsjednice EK,<a href="https://orgenesis.com/team"> dio menadžmenta te firme</a>. To je predsjednica Europske komisije i navela <a href="https://ec.europa.eu/commission/commissioners/sites/default/files/commissioner_declarations/declaration-of-interests-president-von-der-leyen-april-2021_en.pdf">u svojoj deklaraciji interesa</a>.
Točno je i da je ta firma <a href="https://www.bloomberg.com/press-releases/2020-05-13/orgenesis-announces-cell-based-vaccine-platform-targeting-covid-19-and-other-existing-and-emerging-viral-diseases">u svibnju 2020. priopćila</a> da radi na razvoju stanično baziranog cjepiva protiv Covida, ali i drugih viralnih bolesti. Ranije su istu tehnologiju pokušavali primijeniti u svrhu izrade cjepiva protiv tumora, ali su s početkom pandemije Covida-19 promijenili smjer istraživanja.
Je li Orgenesis zaposlio supruga Ursule von der Leyen u nadi da će im to olakšati prodaju cjepiva Europskoj komisiji? Možda. Ali činjenica je da njihovo cjepivo još nije razvijeno i da EK s tom kompanijom nije sklopila nikakav ugovor. Utemeljenje u činjenicama nema ni Laucova sugestija o eventualnoj povezanosti Pfizera i Orgenesisa.
Radi se o dvije odvojene firme između kojih nema javno poznatih vlasničkih ili poslovnih veza. Štoviše, njihovi poslovni modeli međusobno su sukobljeni.
Orgenesis je, <a href="https://www.biopharma-reporter.com/Article/2020/11/17/Orgenesis-CEO-talks-disruption-We-are-the-Uber-of-the-cell-and-gene-therapy-space">prema riječima njihovog direktora</a> Vereda Caplana, fokusiran na personaliziranu staničnu i gensku terapiju. Njihov je cilj omogućiti izradu terapijskih lijekova personaliziranih za potrebe pacijenta unutar samih bolnica. Takav oblik terapije izravno ugrožava poslovni model velikih farmaceutskih kompanija poput Pfizera.
Direktor Orgenesisa je u razgovoru za <a href="https://www.nature.com/articles/d43747-021-00079-x">Nature</a> kritizirao velike proizvođače cjepiva zbog nespremnosti da se odreknu intelektualnog vlasništva, tj. patenta nad svojim proizvodima. Caplan smatra da to nije pravedno jer je razvoj mRNA cjepiva, poput većine velikih tehnoloških inovacija, subvencioniran javnim novcem. “Te informacije pripadaju svima”, smatra Caplan.
Iz svega navedenog jasne su dvije stvari. Prva je kako ne postoje nikakvi dokazi o korupciji kakvu sugerira Lauc. Druga je će, ako Orgenesis ikad doista bude u poziciji da trguje s Europskom komisijom, taj proces treba posebno promatrati zbog mogućeg sukoba interesa.
Europska komisija i do sada je bila izložena utemeljenim kritikama zbog netransparentnosti u procesu nabavke cjepiva. Takve kritike nisu dolazile samo od aktivista i medija; Europski parlament je <a href="https://www.europarl.europa.eu/news/hr/press-room/20211014IPR14927/covid-19-parliament-wants-more-transparent-eu-vaccine-policies">u listopadu prošle godine priopćio</a> da traži veću transparentnost. Zastupnici u Europskom parlamentu poručili su da sve relevantne informacije o kupovini cjepiva, uključujući i sadržaj ugovora s proizvođačima, moraju biti dostupne javnosti.

Ne, Europska komisija ne namjerava svakog stanovnika EU cijepiti 11 puta - Faktograf.hr

U posljednje vrijeme, mediji su preplavljeni tvrdnjama o tome kako je Hrvatska potrošila ogromne količine novca na cjepiva protiv COVID-19 koja su na kraju otišla u vjetar. Prema članku objavljenom na DNEVNIK.hr, Hrvatska je potrošila čak 137 milijuna eura na cjepiva koja su donirana ili bacena. Ova tvrdnja izaziva mnoge pitanja i potrebu za detaljnijom analizom.
Prvo, treba razumjeti kontekst u kojem su se dogodile ove nabave cjepiva. Na početku pandemije, zemlje širom svijeta suočile su se s velikom neizvjesnošću i potrebom za brzim djelovanjem. Cjepiva su bila jedan od ključnih alata u borbi protiv pandemije, a mnoge zemlje, uključujući Hrvatsku, uložile su značajne resurse kako bi osigurale dovoljnu količinu cjepiva za svoje stanovništvo.
Međutim, kako se pandemija razvijala, interes za cijepljenje je padao. Ovo je rezultat više faktora, uključujući smanjenje percepcije rizika, skepticizam prema cjepivima i promjene u epidemiološkoj situaciji. Zbog toga, mnoge zemlje, uključujući Hrvatsku, suočile su se s viškom cjepiva koja nisu bila potrošena.
Tvrdnja da je 137 milijuna eura potrošeno u vjetar je preuveličana. Važno je napomenuti da su mnoga cjepiva donirana drugim zemljama koje su imale veću potrebu za njima. Ovo ne samo da nije 'bacanje novca', već je i humanitarni čin koji pomaže u borbi protiv pandemije na globalnoj razini.
Ministar zdravstva Vili Beroš objasnio je da je Hrvatska tražila izmjene ugovora s Europskom komisijom kako bi prilagodila količine cjepiva prema potrebama. Ovo ukazuje na fleksibilnost i prilagodljivost u upravljanju pandemijom.
Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(21)00947-8/fulltext">The Lancet</a> pokazuje da su cjepiva protiv COVID-19 bila vrlo učinkovita u smanjenju smrtnosti i teških oblika bolesti. Ovo ukazuje na to da su ulaganja u cjepiva bila opravdana, čak i ako su neka cjepiva na kraju donirana ili bacena.
Zaključno, tvrdnja da je 137 milijuna eura potrošeno u vjetar je preuveličana i ne uzima u obzir složenost i dinamiku pandemije. Važno je razumjeti da su ulaganja u cjepiva bila nužna i da su donacije cjepiva drugim zemljama bile humanitarni čin. Potrebno je kritički pristupiti ovakvim tvrdnjama i razumjeti širi kontekst.

Istina o cjepivima protiv COVID-19: Što se zapravo dogodilo s 137 milijuna eura?

„Projektni naslov je destrukcija HDZ-a i resurekcija i građenje Hrvatske, zemlje u kojoj se neće pljačkati, pustošiti europski fondovi, u kojoj će biti iskorišteni svi europski fondovi, a ne najmanje nakon Bugarske. I mi svaki dan moramo na otvorenom ili u crkvi moliti samo da Bugarska opstane, da mi nismo zadnji. Mi smo predzadnji“, <a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/izjava-zorana-milanovica---838364.html">ustvrdio je</a> Zoran Milanović, predsjednik države obraćajući se novinarima tijekom posjeta Lipovljanima.
Nekoliko dana kasnije, u posjetu Ludbregu, Milanović je ponovo ustvrdio kako Hrvatska, kada je riječ o iskorištenosti EU fondova, stoji loše.
<blockquote>„(…) Europski fondovi. Dakle A: koristit će ih se bolje i više jer smo i dalje predzadnji od istočnih država, bivših socijalističkih država. Mi svako jutro ustanemo (…), molimo se za zdravlje Bugarske. Ne za napredak, nego naprosto da ostanu tamo, da budu zadnji, da mi možemo biti predzadnji po povlačenju EU fondova. To je stvarnost“, <a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zoran-milanovic-u-ludbregu-komentira-politicke-aktualnosti---838716.html">kazao je</a> Milanović.</blockquote>
U proračunskom razdoblju 2014. -2020. Hrvatskoj je na raspolaganju bilo 12,19 milijarda eura iz <a href="https://cohesiondata.ec.europa.eu/countries/HR">Europskih strukturnih i investicijskih programa</a> (ESIF), bez nacionalnog doprinosa, a s uključenim nacionalnim sredstvima ukupno je riječ o 14,2 milijarde eura.
Sredstva osiguranja u ranijem proračunskom razdoblju Hrvatska je, kao i druge članice EU trebala iskoristiti do kraja 2023. godine, no dio tih sredstava još je uvijek u postupku naplate. Tako je, primjerice, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u suradnji s posredničkim tijelima, prije desetak dana Europskoj komisiji poslala <a href="https://razvoj.gov.hr/vijesti/europskoj-komisiji-poslana-izjava-o-izdacima-u-iznosu-od-135-milijuna-eura/5576">izjavu o izdacima</a> u iznosu od 135 milijuna eura za projekte koji su financirani iz prošlog proračunskog razdoblja.
Kada govori o tome da je Hrvatska predzadnja članica EU po povlačenju sredstava iz europskih fondova, predsjednik Milanović ne iznosi točan podatak – što je vidljivo na <a href="https://cohesiondata.ec.europa.eu/overview">službenom portalu Europske komisije (EK) koji izvještava o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova</a>. Tu su prikupljeni podaci o iskorištenosti svih fondova pa tako i instrumenta <a href="https://next-generation-eu.europa.eu/index_en">Next Generation</a> i njegova programa REACT-EU koji je uveden kao reakcija na gospodarsku i socijalnu krizu nastalu uslijed pandemije bolesti Covid-19. Sredstva tog instrumenta namijenjena su otklanjanju socijalne i gospodarske štete prouzročene pandemijom bolesti Covid-19 te za pripremu zelenog, digitalnog i otpornog oporavka.
Prema podacima EK koji su osvježeni 19. ožujka 2024. godine, Hrvatska je od planiranih 14,2 milijarde eura iz svih financijskih izvora, uključujući i sredstava za oporavak nakon pandemije Covida-19, potrošila 14 milijardi eura, odnosno 99 posto planiranih sredstava. Istodobno je ugovoreno više od 18,8 milijardi eura projekata.
Uobičajeno je, naime, ugovarati projekte u vrijednosti većoj od sredstava koja su na raspolaganju kako bi postojala rezerva u slučaju da neki projekt zastane.
Bugarska je doista zemlja koja je sporije od Hrvatske povlačila sredstva EU fondova. Od ukupno 13 milijardi iskoristila je 12 milijardi eura ili 94 posto osiguranih sredstava. No, netočno je da je ona najlošija u Europi, kao što je netočno da je Hrvatska predzadnja zemlja po iskorištenosti fondova, odnosno da je „predzadnja od istočnih država, bivših socijalističkih država“.
Naime, osim Bugarske, sporije od Hrvatske sredstva povlači još 14 članica EU. Tako su, primjerice, Rumunjska i Njemačka do sada iskoristile 94 posto sredstava (kao i Bugarska) koje su mogle povući u prošlom proračunskom razdoblju. Na razini 93 posto su Litva i Cipar, &nbsp;dok su na razini 92 posto Rumunjska i Austrija. Slovačka je do sada iskoristila 89 posto sredstava koja su joj bila na raspolaganju, Španjolska 70 posto, Italija 78 posto….
Sve što im je bilo na raspolaganju, ili i više od toga, povukle su, među ostalima, Slovenija, Francuska, Mađarska, Portugal, Malta i Latvija. Kao i Hrvatska, na 99 posto iskorištenosti su još Češka i Poljska.
O Hrvatskoj sporosti u povlačenju EU sredstava pisali smo u ranijim godinama (<a href="https://faktograf.hr/2017/09/21/eu-fondovi-europska-komisija-hrvatska/">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2019/11/25/plenkovic-se-hvalio-uspjehom-u-povlacenju-eu-sredstava-provjerili-smo-je-li-se-drzao-cinjenica/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2019/11/04/vlada-za-23-milijarde-kuna-smanjila-ocekivanu-naplatu-iz-eu-fondova/">3</a>, <a href="https://faktograf.hr/2021/05/14/ministarstvo-srezalo-trosak-analize-koja-bi-trebala-pokazati-kako-hrvatska-koristi-eu-fondove/">4</a>). U 2017. godini, kako pokazuje interaktivni graf EK, dakle tri godine od početka proračunskog razdoblja, Hrvatska je potrošila svega devet posto raspoloživih sredstava iz EU fondova. U 2018. godini bila je na 17 posto, da bi u 2019. godini došlo do značajnijeg skoka u povlačenju sredstava (32 posto). U 2020. godini povučeno je 49 posto sredstava na raspolaganju proračunskog razdoblja, da bi u 2021. godini iskorištenost skočila na 62 posto, odnosno 78 posto na kraju 2022. godine. Sada smo na 99 posto iskorištenosti sredstava.

Hrvatska nije predzadnja po iskorištenosti EU fondova - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Hrvatska je bacila preko dva milijuna doza cjepiva protiv Covida; pogledajte brojke u EU" is Half True

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: