Europska unija uvodi smrtnu kaznu na mala vrata

Vesna Korbar

Veliko Buđenje Podružnica Dubrovnik

Misho M Shikman

Korisnici Facebooka dijele poruku koja kaže da “Europska unija uvodi smrtnu kaznu na mala vrata“.
U poruci čiji sadržaj ne odgovara činjeničnom stanju navodi se: “Sam Lisabonski ugovor nije jedini problem. Problematična je povelja o temeljnim pravima koja bi postala pravno obavezujuća. To omogućuje, u objašnjenjima koja su tamo uključena, ponovno uvođenje smrtne kazne. Također, dopušta ubijanje ljudi da bi se ugušio ustanak ili pobuna. Istina je da članak 2., stavak 2. uređuje izricanje smrtne kazne i zabranu izvršenja. Međutim, sada postoji izjava o ovom članku uključena u Ugovor iz Lisabona, koja dolazi iz Konvencije o ljudskim pravima (ECHR) iz 1950. Ona kaže ubojstvo se neće smatrati kršenjem ovog članka, između ostalog, ako je uzrokovana upotrebom sile koja je potrebna za legalno gušenje ustanka. No, što ako proglase prosvjede protiv korone ratnim stanjem?” (arhivirano <a href="https://archive.li/Et3ya">ovdje</a>, <a href="https://archive.ph/Go8iP">ovdje</a> i <a href="https://archive.li/oKPYt">ovdje</a>).
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/statussmrtnaaa-800x348.jpg"/>
<h4>EU dosljedna protiv smrtne kazne</h4>
Na ovom mjestu valja reći da se Europska unija dosljedno zalaže protiv smrtne kazne, o čemu se može naći mnoštvo sadržaja na službenim stranicama europskih institucija.
Primjerice, <a href="https://archive.li/wip/VHW3x">na internetskim stranicama Europskog parlamenta</a>, u članku pod naslovom “Parlament protiv provođenja smrtne kazne”, navodi se: “Kao dio aktivnosti u zaštiti ljudskih prava, Europska je unija najveći donator u borbi za ukidanje smrtne kazne u cijelom svijetu. Sve su države članice ukinule smrtnu kaznu u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima. EU se zalaže za ukidanje smrtne kazne na razne načine: zabranjuje trgovinu robom koja se može koristiti za mučenje i smaknuća, koristi trgovinsku politiku kako bi ohrabrila poštivanje ljudskih prava, podržava nevladine organizacije u zemljama koje još uvijek imaju kaznu kako bi osvještavale građane, nadzirale i dokumentirale stanje, stalni je promatrač pri UN-u i zalaže se za mjere za ukidanje smrtne kazne, <a href="https://archive.ph/jtZYO">Parlament je usvojio rezolucije i domaćin je raspravama koje osuđuju aktivnosti</a> zemalja koje koriste smrtnu kaznu, a rezolucija iz 2015. godine posebno osuđuje korištenje smrtne kazne kako bi se suzbila oporba ili zbog vjerskih uvjerenja, seksualnosti ili bračne nevjere.”
U poglavlju o specifičnim izazovima u području ljudskih prava, u Rezoluciji Europskog parlamenta od 12. prosinca 2018. godine, izražava se “duboko žaljenje što se mučenje, neljudsko ili ponižavajuće ponašanje i smrtne kazne i dalje primjenjuju u mnogim zemljama diljem svijeta te se poziva EU da uloži dodatne napore za iskorjenjivanje tih praksi”.
<h4>Povelja EU: “Nitko ne smije biti osuđen na smrtnu kaznu”</h4>
Govoreći o navodnoj problematičnosti “povelje o temeljnim pravima koja bi postala pravno obavezujuća”, najprije valja naglasiti da lažna informacija po svemu sudeći cilja na Povelju Europske unije o temeljnim pravima, akt Europske unije donijet u redovnom zakonodavnom postupku u svrhu jačanja “zaštite temeljnih prava u svjetlu promjena u društvu, društvenog napretka te znanstvenog i tehnološkog razvoja”.
U spomenutom <a href="https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:12016P/TXT&amp;from=RO">drugom članku Povelje, u stavku drugom, izričito se navodi</a>: “Nitko ne smije biti osuđen na smrtnu kaznu ili biti pogubljen”. Povelja Europske unije o temeljnim pravima nije <a href="https://archive.ph/wip/AHTub">izravno uvrštena u Ugovor iz Lisabona</a> – kojeg također spominju u lažnoj informaciji o uvođenju smrtne kazne – ali postaje pravno obvezujuća člankom 6. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, čime je dobila <a href="https://archive.li/rVowE">pravnu snagu i postala obvezujući izvor primarnog prava</a>. U Europskoj uniji stoga važi već spomenuto: “Nitko ne smije biti osuđen na smrtnu kaznu ili biti pogubljen.”
<h4>Europska konvencija o ljudskim pravima: “Smrtna kazna se ukida”</h4>
Europska konvencija o ljudskim pravima (ECHR), pak, međunarodni je ugovor o zaštiti ljudskih prava i sloboda u Europi. Kako se navodi <a href="https://archive.li/sRlcO">u iscrpnoj wikipedijskoj jedinici</a>, “Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda potpisana je u Rimu 4. studenoga 1950. godine od strane dvanaest zemalja članica novoosnovanog Vijeća Europe, a na snagu je stupila 3. rujna 1953. godine. Postupno se nadopunjavala nekoliko puta dodavanjem protokola koji su nadopunili odredbe konvencije. Sve zemlje članice Vijeća Europe stranke su Konvencije te se od novih članica Vijeća zahtijeva njena ratifikacija. Hrvatska je Konvenciju i njene protokole ratificirala 5. studenoga 1997. godine postavši tako 40. zemlja koja je to učinila.
U članku 2. izvornog dokumenta iz Rima 1950. godine, <a href="https://www.zakon.hr/z/364/%28Europska%29-Konvencija-za-za%C5%A1titu-ljudskih-prava-i-temeljnih-sloboda">u poglavlju Pravo na život</a>, u Konvenciji se navodi da “pravo svakog na život zaštićeno je zakonom. Nitko ne smije biti namjerno lišen života osim u izvršenju sudske presude na smrtnu kaznu za kaznena djela za koje je ta kazna predviđena zakonom”. Također, u Konvenciji se navodi i da lišenje života nije u suprotnosti s odredbama tog članka, ako je “proizašlo iz upotrebe sile koja je bila nužno potrebna”: pri obrani bilo koje osobe od protupravnog nasilja; pri zakonitom uhićenju ili sprječavanju bijega osobe zakonito lišene slobode te radi suzbijanja pobune ili ustanka u skladu sa zakonom.
No, taj izvorni dio Konvencije se mijenjao dva puta – Protokolom 6. iz Strasbourga 1983. godine i Protokolom 13. iz Vilniusa 2002. godine. U Protokolu 6. 1983. godine stoje članci: “Smrtna kazna se ukida. Nitko ne smije biti osuđen na takvu kaznu ili pogubljen”, ali se i ostavila mogućnost uvođenja smrtne kazne u vrijeme rata. “Neka država može zakonom predvidjeti smrtnu kaznu za djela počinjena u vrijeme rata ili neposredne ratne opasnosti; takva se kazna može primijeniti samo u zakonom određenim slučajevima i u skladu s odredbama toga zakona. Država mora priopćiti glavnom tajniku Vijeća Europe relevantne odredbe toga zakona”.
Zaključno, i taj “ratni izuzetak” je ukinut Protokolom 13. iz Vilniusa 2002. godine te nakon te izmjene taj članak glasi: “Smrtna kazna se ukida. Nitko ne smije biti osuđen na takvu kaznu ili pogubljen”.
Zbog svega navedenog ocjenjujemo netočnima statuse u kojima se navodi da se smrtna kazna na mala vrata uvodi u Europsku uniju.

Europska unija ne uvodi smrtnu kaznu - Faktograf.hr

Gordan Lauc obmanjuje korisnike Facebooka tvrdnjom kako je Europska komisija za naredne dvije godine naručila 11 doza cjepiva po glavi stanovnika EU.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2022/01/ernesto-velazquez-0uyvgcnl83g-unsplash-1013x675.jpg"/>
Photo by Ernesto Velázquez on Unsplash
Molekularni biolog Gordan Lauc, izbačeni bivši član znanstvenog savjeta Vlade RH, na Facebooku širi neutemeljenu tvrdnju da Europska komisija namjerava svakog stanovnika Europske unije čak 11 puta cijepiti protiv Covida-19.
Lauc tu tvrdnju u svojim Facebook objavama redovito ponavlja. Referirat ćemo se na samo nekoliko primjera.
18. siječnja 2022. napisao je kako se nada da će “netko i formalno otvoriti pitanje zašto je Europska komisija za svakoga od nas već ugovorila po 11 doza cjepiva za ovaj virus” (arhivirano <a href="https://archive.li/VZdWj">ovdje</a>).
11. siječnja 2022. je uz poveznicu na Hinin članak na portalu <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/europska-agencija-za-lijekove-izrazila-sumnju-u-potrebu-4-doze-cjepiva-neprekidno-boostanje-je-neodrzivo-15144218">Jutarnjeg lista</a> naslovljen “Europska agencija za lijekove izrazila sumnju u potrebu 4. doze cjepiva” Lauc napisao: “Kakve su to sad sabotaže? Pa potpisali smo ugovor za 11 doza cjepiva po glavi svakog odraslog u EU. Kako sada EMA to može sabotirati… Pa ostat će ljudi bez bonusa, provizija, jahti, vila i slično…” (arhivirano <a href="https://archive.li/wlTwX">ovdje</a>).
26. prosinca 2021. pisao je kako misli “da u Pfizeru svi čupaju kosu, jer će Omikron vrlo brzo i potpuno besplatno isporučiti ‘booster’ dozu svima, tako da plan o 11 doza cjepiva za svakoga od nas pada u vodu” (arhivirano <a href="https://archive.li/EZUGR">ovdje</a>).
U objavi od 19. prosinca 2021. pisao je da je će “uvijek biti onih koji će se razboljeti i umrijeti, pa makar se cijepili sa svih 11 doza koliko je Europska komisija naručila za svakoga od nas” (arhivirano <a href="https://archive.li/SReUe">ovdje</a>).
Laucove tvrdnje prenijelo je i više rubnih portala (<a href="https://archive.li/Vut78">Crodex</a>, <a href="https://web.archive.org/web/20220121132806/https://www.paraf.hr/dr-lauc-sada-je-sluzbeno-da-stalno-docjepljivanje-istim-cjepivom-ne-funkcionira-to-treba-ukinuti/">Paraf</a>, <a href="https://archive.li/KK8WQ">Hrvatska-danas</a>).
<h4>Odakle dolazi tvrdnja od 11 doza po glavi stanovnika?</h4>
O utemeljenosti Laucove teze kako je Europska komisija pripremila 11 doza cjepiva za svakog stanovnika EU već je pisao <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/siri-se-prica-o-planu-cijepljenja-s-11-doza-je-li-to-istina/2328733.aspx">Index.hr</a>. Zaključili su da se radi o obmanjujućoj tvrdnji.
Europska komisija je, naime, do sada potpisala ugovore kojima je osigurala nabavku 4,2 milijarde doza cjepiva. Ne radi se samo o budućim dozama cjepiva, već je u pitanju ukupni broj doza ugovorenih otkad je pandemija počela.
To se vrlo lako može provjeriti <a href="https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/coronavirus-response/safe-covid-19-vaccines-europeans_en#eus-vaccine-portfolio">na stranicama Europske komisije</a>, gdje je vidljivo da je najviše doza ugovoreno s Pfizerom (1,5 milijardi uz opciju kupovine dodatnih 900 milijuna doza), a slijede Moderna (460 milijuna doza), AstraZeneca (400 milijuna doza), J&amp;J (400 milijuna doza), Sanofi-GSK (300 milijuna doza), Novavax (sto milijuna uz opciju kupnje dodatnih sto milijuna) te Valneva (60 milijuna doza).
Točno je, međutim, da se u hrvatskim medijima izvještavalo o navodnih pet milijardi doza cjepiva naručenih za naredne dvije godine (<a href="https://vijesti.hrt.hr/eu/ek-osigurano-vise-od-pet-milijardi-doza-cjepiva-za-sljedece-dvije-godine-3554602">HRT</a>, <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/osigurano-je-vise-od-pet-milijardi-doza-cjepiva-moramo-uvjeriti-sve-gradane-da-se-cijepe-15123986">Jutarnji.hr</a>, <a href="https://www.24sata.hr/news/oglasili-se-iz-bijele-kuce-sad-ne-ide-prema-drugom-lockdownu-strucnjaci-to-ne-preporucuju-798453">24sata</a>, <a href="https://net.hr/danas/svijet/europska-unija-osigurala-je-oko-pet-milijardi-doza-cjepiva-protiv-covida-19-za-iduce-dvije-godine-5d5cf484-4c8d-11ec-83be-ca6527e40ab7">Net.hr</a>).
Kao temelj za svoju tvrdnju da je Europska komisija naručila 11 doza cjepiva za svakog stanovnika EU, Lauc nudi upravo link na članak na Hinin članak na portalu HRT-a u kojem stoji tvrdnja da je Komisija “osigurala više od pet milijardi doza za sljedeće dvije godine”.
Ta se tvrdnja pripisuje Margaritisu Schinasu, potpredsjedniku Europske komisije. U članku se navodi kako je Schinas to kazao 23. studenog na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.
<a href="https://multimedia.europarl.europa.eu/hr/video/conclusions-of-the-european-council-meeting-of-21-22-october-2021-closing-statements-by-charles-michel-president-of-the-european-council-and-by-margaritis-schinas-vice-president-of-the-euroepean-commission_I213148">Snimka Schinasovog obraćanja</a> otkriva da potpredsjednik Europske komisije doista jeste govorio o nabavci pet milijardi doza cjepiva kroz naredne dvije godine. Obratili smo se stoga upitom Europskoj komisiji i zatražili pojašnjenje diskrepancije između službenih podataka na njihovim web stranicama i tvrdnji potpredsjednika Komisije.
<h4>Nitko nije siguran dok svi nisu sigurni</h4>
Europsku komisiju pitali smo koliko su ukupno doza naručili od proizvođača cjepiva i koliko će doza biti dostavljeno u naredne dvije godine. Tražili smo i da nam pojasne zbog čega su odlučili naručiti znatno više doza nego što je potrebno za cijepljenje svih stanovnika EU.
Iz EK poručuju da su potpisali ugovore za ukupno 4,2 milijarde doza te upućuju da se dodatne informacije mogu pronaći na njihovim stranicama (<a href="https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/coronavirus-response/safe-covid-19-vaccines-europeans_en#eus-vaccine-portfolio">ovdje</a> i <a href="https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/coronavirus-response/public-health/eu-vaccines-strategy_en#authorised-vaccines">ovdje</a>).
“Iako je Komisija osigurala 4,2 milijarde doza za EU, na koncu države članice odlučuju koliki dio za njih predviđenih doza žele kupiti, a koliko će donirati ili podijeliti s drugim europskim državama ili s državama niskog i srednjeg dohotka”, kažu iz Komisije.
Nisu nam odgovorili koliko doza cjepiva bi trebalo biti dostavljeno tijekom 2022. i 2023. godine. Kazali su nam tek da se prvom kvartalu ove godine očekuje dostava 215 milijuna doza Pfizerovog i 50 milijuna doza Moderninog cjepiva protiv Covida-19.
Iz njihovog odgovora jasno je da ne postoji namjera cijepljenja svakog europskog stanovnika s 11 doza cjepiva.
“Namjera Komisije bila je osigurati dovoljno cjepiva da ispunimo potrebe za primarnom vakcinacijom, ali i za eventualnim dodatnim ili booster dozama. Zbog toga je Komisija 20. svibnja 2021. potpisala treći ugovor s proizvođačem BioNTech-Pfizer. Tim ugovorom je rezervirano dodatnih 1,8 milijardi doza u ime svih članica EU, između kraja 2021. i 2023. godine. Ugovor omogućuje kupovinu 900 milijuna doza trenutnog cjepiva i cjepiva prilagođenog novim sojevima (ako takvo bude potrebno i ako dobije regulatorno odobrenje), a uključuje i opciju kupovine dodatnih 900 milijuna doza. Procjena o postojanju takve potrebe bit će utemeljena u znanstvenim analizama i epidemiološkom praćenju progresije virusa. Kao što je predsjednica EK Ursula von der Leyen ranije rekla, trebamo se nadati najboljem, ali se pripremati za najgore.
Važno je naglasiti da ugovori o kupnji sadrže uvjet da države članice također mogu odlučiti donirati cjepivo zemljama nižeg i srednjeg dohotka ili ga preusmjeriti u druge europske zemlje. Uostalom, virus ne poznaje niti poštuje granice – nitko nije siguran dok svi nisu sigurni. Zbog toga su države članice EU podijelile 381 milijun doza za donacije zemljama diljem svijeta. Više od 265 milijuna od 381 milijuna doza već je isporučeno zemljama primateljima. Ovo premašuje izvorni cilj ‘Tima Europa’ da podijeli najmanje 250 milijuna doza cjepiva osiguranih u skladu s ugovorima EU-a u zemlje s niskim i srednjim dohotkom do kraja 2021. Ukupno ćemo osigurati 700 milijuna doza za dijeljenje od strane ‘Tima Europa’ do sredine 2022. godine”, kažu iz Europske komisije.
<h4>Nije moguće cijepiti svakog Europljanina s 11 doza</h4>
Gordan Lauc je, kako sam kaže, brojku od pet milijardi doza podijelio s brojem stanovnika EU i došao do broja od 11 doza cjepiva po glavi stanovnika. Vrlo jednostavna računica otkriva da je Lauc u krivu. Već smo ustanovili da EK nije zakupila pet milijardi, već 4,2 milijarde doza. Taj broj obuhvaća doze koje su distribuirane, kao i one koje tek trebaju stići, a ne samo buduće doze, kako kaže Lauc.
Ako od ukupnog broja zakupljenih doza cjepiva oduzmemo 900 milijuna koji se mogu naručiti od Pfizera ako dođe do potrebe za modificiranim cjepivima i 700 milijuna doza predviđenih za dijeljenje s drugim državama, ispada da je za potrebe EU naručeno oko 2,6 milijardi doza.
Unutar EU je, <a href="https://vaccinetracker.ecdc.europa.eu/public/extensions/COVID-19/vaccine-tracker.html#uptake-tab">prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti</a>, već distribuirano nešto više od milijardu, a podijeljeno više od 800 milijuna doza cjepiva. Budući ugovori, dakle, predviđaju dostavu još oko 1,6 milijardi doza s kojima članice EU mogu slobodno raspolagati, tj. odlučiti žele li ih proslijediti nekom drugom ili koristiti za vlastite potrebe.
U Europskoj uniji živi oko 450 milijuna ljudi. Čak i kad bi države članice odlučile svo cjepivo koje će im biti stavljeno na raspolaganje koristiti za cijepljenje svojih građana, svakome bi mogli podijeliti po tri doze. Međutim, realnije je očekivati da će značajan dio tih doza biti proslijeđen u siromašnije države.
<h4>Činjenice koje Lauc ignorira</h4>
Međutim, takvo jednostavno “zbrajanje doza po broju stanovnika” sasvim ignorira relevantan kontekst pa stoga ni ne može biti utemeljenje za tvrdnju da je namjera europskih institucija u narednim godinama višekratno cijepiti svakog stanovnika EU.
Niti se ugovori koje je potpisala Europska komisija odnose samo na trenutno dostupna cjepiva, niti su sve te doze naručene s namjerom da se distribuiraju unutar EU.
<a href="https://ec.europa.eu/info/live-work-travel-eu/coronavirus-response/public-health/eu-vaccines-strategy_en">Na stranicama Europske komisije</a> svatko se može informirati o vakcinacijskoj strategiji Europske unije u pandemiji Covida-19. Komisija jasno izražava namjeru da svim zemljama članicama osigura one količine cjepiva koje su im potrebne, ali i da se cjepiva proizvode na teritoriju EU te da se solidarno distribuiraju siromašnijim državama.
Konkretno, navodi se fokus na zemlje Zapadnog Balkana, istočne i južne EU susjede te Afriku. To uključuje i “stvaranje i omogućavanje okruženja za lokalnu proizvodnju u Africi”.
Na stranicama Europske komisije mogu se pronaći i priopćenja o ugovorima koji su potpisani s proizvođačima cjepiva (<a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_20_1524">1</a>, <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_20_1680">2</a>, <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_21_2548">3</a>, <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_20_2081">4</a>, <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_20_2136">5</a>, <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_20_2200">6</a>, <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/IP_21_4061">7,</a> <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_21_655">8</a>, <a href="https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_21_5784">9</a>). U tim priopćenjima se može pronaći informacija da se ugovori o budućoj nabavi ne odnose samo na trenutno dostupna cjepiva protiv Covida-19, već i na još nepostojeća buduća cjepiva protiv mutiranih sojeva virusa. Također, u priopćenjima redovito stoji i napomena kako se cjepiva mogu donirati ili preprodati u druge države.
Drugim riječima, sasvim je jasno kako nitko u Europskoj komisiji nema namjeru cijepiti građane EU s 11 doza istog cjepiva protiv Covida-19 koje je već u uporabi. EU je osim postojećih cjepiva predvidjela nabavku modificiranih cjepiva protiv eventualnih virusnih mutacija, i to ne nužno samo za svoje države članice.
Bogatijem dijelu svijeta u koji pripada i EU nije, naime, u interesu cijepiti samo svoje državljane protiv Covida-19. Dok god virus slobodno kruži <a href="https://www.vox.com/22759707/covid-19-vaccine-gap-covax-rich-poor-countries-boosters">među slabo procijepljenom populacijom u siromašnijim državama</a>, postoji povećan rizik da će SARS-CoV-2 kroz mutacijski proces postati opasniji, tj. da će nastati soj virusa koji zaobilazi imunitet stečen cijepljenjem ili preboljenjem Covida-19.
Također, tijekom pandemije Covida-19 postalo je jasno da ovu bolest neće biti moguće iskorijeniti, već se sad očekuje njen prelazak <a href="https://www.nature.com/articles/d41586-021-00396-2">u tzv. endemsku fazu</a>. U endemsku fazu bolest ulazi kad je virus stalno prisutan u populaciji, ali njegovo širenje je predvidivo pa je adekvatnim javnozdravstvenim mjerama moguće izbjeći opterećenje zdravstvenog sustava.
Jedna od takvih javnozdravstvenih mjera može biti i redovito cijepljenje, na isti način kao što se građanima svake godine nudi cjepivo protiv gripe.
<h4>Neutemeljene insinuacije o korupciji</h4>
Osim što je netočno tvrdio da je EK “naručila cca 11 doza po glavi stanovnika u sljedeće dvije godine”, Lauc je sugerirao i da se cjepiva nepotrebno naručuju zbog korupcije unutar same Komisije. Za to nije ponudio nikakve dokaze, samo jednu maglovitu insinuaciju. Evo što je napisao u objavi od 11. prosinca 2021. godine (arhiviranoj <a href="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2022/01/clipboard04.jpg">ovdje</a>):
<blockquote>“Prema procjeni koji su objavili u UK, profitna marža za cjepivo je oko 95% prodajne cijene… Ako je trošak i duplo veći od te procjene, onda je oko 90% tog iznosa profit koji većinski ide Pfizeru. Baš me zanima koji dio tog novca će na kraju završiti u tvrtki Orgenesis Inc. koja se bavi razvojem cjepiva za SARS-CoV.2, a u kojoj je suprug predsjednice EK medicinski direktor od prosinca prošle godine…”</blockquote>
Ovu Laucovu objavu prenijelo je više rubnih portala (<a href="https://web.archive.org/web/20211212112415/https://www.paraf.hr/vrh-eu-a-suprug-ursule-von-der-leyen-je-direktor-tvrtke-koja-se-bavi-razvojem-cjepiva-za-covid-19/">Paraf</a>, <a href="https://archive.li/Vut78">Crodex</a>, <a href="https://web.archive.org/web/20211211213534/https://teleskop.hr/hrvatska/lauc-pise-o-povezanosti-ursule-von-der-leyen-s-farmaceutskim-lobijem-evo-kolika-je-pfizerova-profitna-stopa/">Teleskop</a>, <a href="https://web.archive.org/web/20211212191532/https://hrvatska-danas.com/2021/12/11/lauc-strah-panika-i-drustveni-kaos-potpuno-su-nesrazmjerni-riziku-koji-za-pojedinca-nosi-ovaj-virus-cjepivo-cemo-sljedece-dvije-godine-placati-dvostruko-vise-od-aviona/">Hrvatska danas</a>)
Lauc, dakle, sugerira da predsjednica EK Ursula von der Leyen namješta posao firmi svog supruga (iako ta firma nije među proizvođačima cjepiva s kojima je EK potpisala ugovore).
Točno je da postoji firma Orgenesis Inc. i da Heiko von der Leyen, suprug predsjednice EK,<a href="https://orgenesis.com/team"> dio menadžmenta te firme</a>. To je predsjednica Europske komisije i navela <a href="https://ec.europa.eu/commission/commissioners/sites/default/files/commissioner_declarations/declaration-of-interests-president-von-der-leyen-april-2021_en.pdf">u svojoj deklaraciji interesa</a>.
Točno je i da je ta firma <a href="https://www.bloomberg.com/press-releases/2020-05-13/orgenesis-announces-cell-based-vaccine-platform-targeting-covid-19-and-other-existing-and-emerging-viral-diseases">u svibnju 2020. priopćila</a> da radi na razvoju stanično baziranog cjepiva protiv Covida, ali i drugih viralnih bolesti. Ranije su istu tehnologiju pokušavali primijeniti u svrhu izrade cjepiva protiv tumora, ali su s početkom pandemije Covida-19 promijenili smjer istraživanja.
Je li Orgenesis zaposlio supruga Ursule von der Leyen u nadi da će im to olakšati prodaju cjepiva Europskoj komisiji? Možda. Ali činjenica je da njihovo cjepivo još nije razvijeno i da EK s tom kompanijom nije sklopila nikakav ugovor. Utemeljenje u činjenicama nema ni Laucova sugestija o eventualnoj povezanosti Pfizera i Orgenesisa.
Radi se o dvije odvojene firme između kojih nema javno poznatih vlasničkih ili poslovnih veza. Štoviše, njihovi poslovni modeli međusobno su sukobljeni.
Orgenesis je, <a href="https://www.biopharma-reporter.com/Article/2020/11/17/Orgenesis-CEO-talks-disruption-We-are-the-Uber-of-the-cell-and-gene-therapy-space">prema riječima njihovog direktora</a> Vereda Caplana, fokusiran na personaliziranu staničnu i gensku terapiju. Njihov je cilj omogućiti izradu terapijskih lijekova personaliziranih za potrebe pacijenta unutar samih bolnica. Takav oblik terapije izravno ugrožava poslovni model velikih farmaceutskih kompanija poput Pfizera.
Direktor Orgenesisa je u razgovoru za <a href="https://www.nature.com/articles/d43747-021-00079-x">Nature</a> kritizirao velike proizvođače cjepiva zbog nespremnosti da se odreknu intelektualnog vlasništva, tj. patenta nad svojim proizvodima. Caplan smatra da to nije pravedno jer je razvoj mRNA cjepiva, poput većine velikih tehnoloških inovacija, subvencioniran javnim novcem. “Te informacije pripadaju svima”, smatra Caplan.
Iz svega navedenog jasne su dvije stvari. Prva je kako ne postoje nikakvi dokazi o korupciji kakvu sugerira Lauc. Druga je će, ako Orgenesis ikad doista bude u poziciji da trguje s Europskom komisijom, taj proces treba posebno promatrati zbog mogućeg sukoba interesa.
Europska komisija i do sada je bila izložena utemeljenim kritikama zbog netransparentnosti u procesu nabavke cjepiva. Takve kritike nisu dolazile samo od aktivista i medija; Europski parlament je <a href="https://www.europarl.europa.eu/news/hr/press-room/20211014IPR14927/covid-19-parliament-wants-more-transparent-eu-vaccine-policies">u listopadu prošle godine priopćio</a> da traži veću transparentnost. Zastupnici u Europskom parlamentu poručili su da sve relevantne informacije o kupovini cjepiva, uključujući i sadržaj ugovora s proizvođačima, moraju biti dostupne javnosti.

Ne, Europska komisija ne namjerava svakog stanovnika EU cijepiti 11 puta - Faktograf.hr

Tvrdnja da grad u Massachusettsu uvodi policijski sat nakon što je jednom stanovniku dijagnosticiran virus zapadnog Nila je netočna. Virus zapadnog Nila i istočni encefalitis konja (EEE) su različite bolesti, a mjere su uvedene zbog EEE.
Virus zapadnog Nila je bolest koju prenose komarci i koja može uzrokovati blage simptome poput groznice, glavobolje i osipa, ali u rijetkim slučajevima može dovesti do težih komplikacija poput encefalitisa ili meningitisa. Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), virus zapadnog Nila je prisutan u Sjedinjenim Državama od 1999. godine i izaziva sporadična izbijanja.
S druge strane, istočni encefalitis konja (EEE) je rijetka, ali vrlo ozbiljna bolest koja također prenose komarci. EEE ima visoku stopu smrtnosti, oko 30%, i mnogi preživjeli trpe trajna oštećenja. Prema CDC-u, EEE je rijetka bolest, ali je vrlo opasna.
U članku se navodi da je grad Oxford u Massachusettsu uveo ograničenja aktivnosti na otvorenom zbog EEE nakon što je jedan stanovnik hospitaliziran zbog te bolesti. Ovo je prvi slučaj EEE u Massachusettsu u četiri godine. Gradska vijećnica Jennifer Callahan izjavila je da su ograničenja uvedena kako bi se zaštitili stanovnici od ove ozbiljne bolesti.
Mnogi roditelji u gradu su zabrinuti kako će ograničenja utjecati na djecu i njihovo sudjelovanje u jesenskim sportovima. Philip Davis, predsjednik Oxford Little League, izrazio je mišljenje da roditelji trebaju imati pravo odlučivati što je najbolje za njihovu djecu.
Državne vlasti su najavile da će prskati pesticidima u 10 zajednica za koje se sumnja da EEE ubija komarce. Ova situacija podsjeća na ograničenja i zahtjeve tijekom pandemije, ali grad Oxford prepušta odluku roditeljima.
Zaključak: Tvrdnja da grad u Massachusettsu uvodi policijski sat zbog virusa zapadnog Nila je netočna. Mjere su uvedene zbog istočnog encefalitisa konja (EEE), koji je rijetka, ali vrlo ozbiljna bolest.
Izvori:
<ul>
 <li><a href="https://www.cdc.gov/westnile/index.html">CDC - West Nile Virus</a></li>
 <li><a href="https://www.cdc.gov/easternequineencephalitis/index.html">CDC - Eastern Equine Encephalitis</a></li>
</ul>

Provjera tvrdnje: Grad u Massachusettsu uvodi policijski sat zbog virusa zapadnog Nila

Društvenim mrežama već neko vrijeme kruže netočne i neprovjerene tvrdnje o gospodarenju i zbrinjavanju vozila čiji se životni vijek bliži kraju, ali i o novim modelima koji bi ih jednom trebali zamijeniti (<a href="https://faktograf.hr/2022/07/11/sto-kad-elektricni-automobili-u-guzvi-ostanu-bez-struje/" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2024/01/18/video-guzve-na-punjacima-za-elektricna-vozila-snimljen-je-tijekom-praznickog-vikenda-2019-godine/" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2024/03/14/u-zagrebu-se-jucer-nije-zapalio-elektricni-automobil/" rel="noopener" target="_blank">3</a>). Zajednička poveznica tih dezinformacija je skeptičnost prema zelenim politikama i mjerama koje se poduzimaju kako bi se smanjio učinak čovjeka na okoliš. Tako u posljednje vrijeme, kako u stranom (<a href="https://archive.is/4rpwf" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://archive.ph/wip/lqTAu" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://archive.ph/wip/of9yd" rel="noopener" target="_blank">3</a>), tako i domaćem digitalnom okruženju, kruži netočna informacija da Europska unija, zbog ekoloških razloga, namjerava ukinuti mogućnost popravka starijih automobila.
<blockquote>“Europska unija predlaže zabranu popravaka automobila starijih od 15 godina. 
Europska unija predlaže kontroverzni zakon kojim bi se učinkovito zabranilo pravo na popravak za vozila starija od 15 godina. Prema Europskoj komisiji, cilj je “obnoviti vozni park i potaknuti Europljane na kupnju novih, ekološki prihvatljivih vozila”. Na taj način tjerajući pojedince da kupuju novije automobile, i to češće…”, stoji u statusu objavljenom 28. veljače 2024. godine (arhiviran <a href="https://archive.ph/hvuLF" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).</blockquote>
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/statussauti-800x416.jpg"/>
Korisnik je tu informaciju potkrijepio linkom na članak s britanskog portala <a href="https://archive.ph/U2h9a" rel="noopener" target="_blank">The Expose</a>, ranije poznatog po širenju dezinformacija (<a href="https://faktograf.hr/2023/04/19/americko-ministarstvo-obrane-nije-u-studenom-2019-potpisalo-ugovor-o-istrazivanju-covida-19/" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/04/11/bill-gates-nije-priznao-da-je-cijepljenje-bila-pogreska/" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://healthfeedback.org/outlet/the-expose/" rel="noopener" target="_blank">3</a>).
<h4>EK nije iznijela prijedlog zabrane popravaka automobila starijih od 15 godina</h4>
Točno je da Europska unija, odnosno njeno izvršno tijelo, Europska komisija, želi donijeti promjene u načinu gospodarenju otpadnim vozilima. Međutim, zabrana popravka vozila bilo koje dobi nije na njenoj agendi. Komisija je u srpnju prošle godine <a href="https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52023SC0257" rel="noopener" target="_blank">predložila</a> zajedničku reviziju <a href="https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32000L0053" rel="noopener" target="_blank">Direktive o otpadnim vozilima</a> i <a href="https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32005L0064" rel="noopener" target="_blank">Direktive o homologaciji tipa vozila</a> jer su “potrebna znatna poboljšanja kako bi se potaknuo prelazak automobilskog sektora na <a href="https://www.europarl.europa.eu/topics/hr/article/20151201STO05603/kruzno-gospodarstvo-definicija-i-koristi-koje-donosi" rel="noopener" target="_blank">kružno gospodarstvo</a>” (model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu proizvoda).
Europska komisija objašnjava da bi se time smanjio “ekološki otisak povezan s proizvodnjom vozila i njihovom obradom na kraju njihova životnog vijeka te ojačala održivost automobilske industrije i industrije recikliranja u Europi”.
Glasnogovornik Europske komisije u čijoj su nadležnosti pitanja okoliša, pomorstva i prometa, Adalbert Jahnz, objasnio je Faktografu da je tvrdnja o zabrani popravka starijih vozila potpuno neutemeljena te da je uočio velik broj takvih dezinformacija. “Konkretno, Komisija je predložila reviziju regulacije o otpadnim vozilima – kako bismo poboljšali način na koji postupamo s automobilima koji su uništeni ili se više ne mogu popraviti, kako bismo izbjegli onečišćenje okoliša i rasipanje dragocjenih sirovina. Nažalost, u mnogim državama članicama društvenim mrežama kruže netočne informacije o ovom prijedlogu”, odgovorio je Jahnz i dodao kako Komisija nije iznijela nikakav prijedlog zabrane popravaka automobila starijih od 15 godina (ili bilo koje dobi).
“Zalažemo se za to da se automobili mogu popraviti i biti popravljivi, a zapravo bi neki dijelovi prijedloga o otpadnim vozilima pomogli da se automobili lakše popravljaju u budućnosti. Na primjer, to bi značilo da bi proizvođači automobila morali dati detaljne upute za zamjenu i uklanjanje dijelova i komponenti”, tvrdi glasnogovornik Komisije.
Osim toga, točna objašnjenja prijedloga novih regulacija o otpadnim vozilima ranije su iznijeli i domaći mediji. Početkom veljače <a href="https://www.tportal.hr/biznis/clanak/kruze-glasine-da-ce-eu-zabraniti-popravak-auta-starijih-od-15-godina-provjerili-smo-sto-se-dogada-20240207?meta_refresh=1" rel="noopener" target="_blank">Tportal</a> je pisao kako “kruže glasine da će EU zabraniti popravak auta starijih od 15 godina”, ali da je EU demantirala takvo tumačenje. “Ništa u ovom prijedlogu ne sprečava vlasnika da ima pravo na popravak automobila, bez obzira na njegovu starost”, pisao je Tportal, citirajući predstavništvo EU-a u Njemačkoj.
<h4>Otpadnim vozilima ne postupa se na optimalan način</h4>
Inače, otpadna vozila (engleski <a href="https://environment.ec.europa.eu/topics/waste-and-recycling/end-life-vehicles/end-life-vehicles-regulation-details-proposal_en" rel="noopener" target="_blank">end-of-life vehicles</a>, ELV) odnose se na ona vozila koja nisu popravljiva i čiji je životni vijek završio. Otpadna vozila nisu isto što i rabljena, a Europska unija ne definira vozilo kao otpadno na temelju njegove starosti, tipa, marke, modela, podrijetla ili oblika vlasništva.
<a href="https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:02000L0053-20230330" rel="noopener" target="_blank">Direktivom</a> EU o otpadnim vozilima, donesenom u rujnu 2020. godine, “utvrđuju se mjere koje prvenstveno imaju za cilj sprečavanje otpada od vozila i, dodatno, ponovnu uporabu, recikliranje i ostale oblike oporabe otpadnih vozila i njihovih komponenti kako bi se smanjilo zbrinjavanje otpada, kao i unapređenje djelovanja na okoliš svih gospodarskih subjekata koji se bave vozilima tijekom radnog vijeka vozila, a posebno subjekata neposredno uključenih u obradu otpadnih vozila”.
Otkad je ova Direktiva uvedena, napravljeno je nekoliko dopuna. Revizija te Direktive pokrenuta je 2021. godine, što je rezultiralo prijedlogom <a href="https://environment.ec.europa.eu/topics/waste-and-recycling/end-life-vehicles/end-life-vehicles-regulation-details-proposal_en" rel="noopener" target="_blank">nove</a> 2023. godine. EU pri tome upozorava kako se vozilima na kraju životnog vijeka ne postupa na optimalan način, što dovodi do gubitka resursa i zagađenja. Industrija proizvodnje automobila uvelike se oslanja na opskrbu primarnim sirovinama (čelik, aluminij, bakar, plastika), a troši samo manje količine recikliranih materijala. Obradom otpadnih vozila dobila bi se određena količina sirovina.
Jedan od <a href="https://environment.ec.europa.eu/topics/waste-and-recycling/end-life-vehicles/end-life-vehicles-regulation_en" rel="noopener" target="_blank">problema</a> je i taj što “otprilike 3,5 milijuna vozila svake godine netragom nestane s cesta EU” – i izvozi se ili se ilegalno odlaže. Više od 800 tisuća rabljenih vozila godišnje se izveze iz EU-a, uglavnom u Afriku. Europska komisija ističe da su mnoga od tih vozila, s obzirom na njihovu starost, vrlo zagađujuća i opasna (uzrokuju smrtne slučajeve u prometu). Izvoz takvih vozila već je zabranjen na EU razini, ali će nova regulativa osigurati da se samo visokokvalitetna, tehnički ispravna europska vozila izvoze potrošačima u trećim zemljama.
<h4>Izazovi klimatskih politika</h4>
Klimatska kriza potaknula je države i zajednice država, poput <a href="https://commission.europa.eu/strategy-and-policy/priorities-2019-2024/european-green-deal_hr" rel="noopener" target="_blank">EU-a</a>, na donošenje strategija i regulacija koje bi umanjile utjecaj čovjeka na okoliš. Velik otpor tome, razumljivo, pružaju skupine građana na koje će se te regulacije direktno odraziti. Neke grane<a href="https://www.zurich.com/en/knowledge/topics/climate-change/how-climate-change-will-impact-business-everywhere" rel="noopener" target="_blank"> industrije</a> doći će na rub propasti ili će biti prisiljene drastično izmijeniti način poslovanja, što sa sobom vuče nestajanje određenih radnih mjesta, veće životne troškove i promjenu svakodnevice. Tu se uklapa i strah građana, prvenstveno onih niže platežne moći, od tranzicije na ekološki prihvatljivija vozila.
Kako je prošle godine izvijestio EURACTIV, pojedine članice EU-a izrazile su protivljenje <a href="https://www.europarl.europa.eu/topics/hr/article/20221019STO44572/sve-o-eu-zabrani-prodaje-novih-automobila-na-benzin-i-dizel-od-2035" rel="noopener" target="_blank">zabrani prodaje</a> novih automobila na benzin i dizel od 2035. godine. Kao jedan od primarnih razloga <a href="https://www.euractiv.com/section/politics/news/bulgaria-opposes-eu-combustion-ban-citing-poverty/" rel="noopener" target="_blank">Bugarska</a> je navela siromaštvo svojih građana. “Najosjetljivija pitanja za zemlju u vezi s dekarbonizacijom u prometnom sektoru ostaju relativno visoka cijena električnih vozila u pozadini iznimno niskih prihoda stanovništva u zemlji, kao i nedostatak razvijene infrastrukture za punjenje”, rekli su iz bugarske vlade za EURACTIV.
Prema prošlogodišnjim podacima <a href="https://www.acea.auto/figure/average-age-of-eu-vehicle-fleet-by-country/" rel="noopener" target="_blank">Europskog udruženja proizvođača automobila</a> (ACEA), prosječna starost automobila u Europskoj uniji iznosi 12 godina, a unutar samog bloka postoje velike razlike. Grčka i Estonija imaju najstarije vozne parkove, s vozilima starim gotovo 17 godina. Najnoviji osobni automobili nalaze se u Luksemburgu (7,6 godina). Stoga nije čudno što se dezinformacija o zabrani popravka starih automobila primila na plodno tlo.
Strah građana da će se klimatske politike odraziti na njihovu financijsku situaciju i svakodnevicu, odnosno da će produbiti društvene nejednakosti, nije neopravdan. Međutim, građani imaju pravo dobiti točne i provjerene informacije o tome, a među njima nije tvrdnja koju smo u ovom članku analizirali.

Europska komisija ne predlaže zabranu popravka starih automobila - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Europska unija uvodi smrtnu kaznu na mala vrata" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: