Epidemiološke mjere ubijaju jednako koliko i virus

Gordan Lauc

<p>Više rubnih portala prenijelo je tvrdnju Gordana Lauca da epidemiološke mjere ubijaju jednako ljudi koliko i Covid-19. Provjerili smo ima li Laucova tvrdnja utemeljenje.</p>
<p><img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2022/01/dimitry-b-ftozmrlju-o-unsplash-1013x675.jpg"/></p>
<p>Photo by Dimitry B on Unsplash</p>
<p>Molekularni biolog <strong>Gordan Lauc</strong>, bivši član znanstvenog savjeta Vlade RH, na Facebooku je napisao da epidemiološke mjere ubijaju jednaki broj ljudi kao i virus SARS-CoV-2.</p>
<p>Laucove tvrdnje prenijelo je više rubnih portala (<a href="https://archive.li/wnoXN">Priznajem.hr</a>, <a href="https://archive.li/cZ2CB">Kroativ.at</a>, <a href="https://archive.li/X53ox">Hrvatska danas</a>, <a href="https://archive.li/bXnBU">Dugopolje.org</a>).</p>
<p>Podsjećamo, Faktograf je u više navrata utvrdio da je Lauc na Facebooku objavljivao činjenično neutemeljene i netočne tvrdnje (<a href="https://faktograf.hr/site/2021/12/24/nije-tocno-da-omikron-vise-napada-cijepljene-nego-necijepljene-osobe/">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/site/2022/01/07/gordan-lauc-ponavlja-netocne-tvrdnje-o-omikronu-i-cijepljenju/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/site/2021/11/08/gordan-lauc-netocno-tvrdi-da-new-york-times-zaziva-cijepljenje-jelena/">3</a>, <a href="https://faktograf.hr/site/2021/12/07/cijepljenje-visak-smrtnosti-hrvatska-gordan-lauc/">4</a>, <a href="https://faktograf.hr/site/2021/03/10/gordan-lauc-na-facebooku-netocno-i-neutemeljeno-proziva-faktograf/">5</a>).</p>
<p>Do zaključka da su epidemiološke mjere jednako smrtonosne kao i virus, Lauc je došao usporedbom Švedske i Austrije. Evo što je napisao u objavi od 4. siječnja (arhiviranoj <a href="https://archive.li/ak1VB">ovdje</a>):</p>
<blockquote>“Švedska i Austrija su dosta slične zemlje koje su imale jako različite pristupe pandemiji. Šveđani su uglavnom imali preporuke, a Austrijanci brojne zabrane, obavezne maske, covid-potvrde, najave obaveznog cijepljenja i slično.Nakon dvije godine završili su na gotovo jednakom broju umrlih od COVID-19. Dakle sve one zabrane i ostale mjere u Austriji bile su potpuno beskorisne.Štoviše, osim što su bile beskorisne, bile su i iznimno štetne što vidimo po ukupnom višku smrtnosti koji je u Austriji gotovo dvostruko veći. Već u ove dvije godine ‘mjere’ su ubile jednako ljudi kao i virus, a pravi račun zbog izostanka dijagnostike karcinoma, upravljanja kroničnim bolestima poput dijabetesa, izluđivanja ljudi strahom i slično tek će doći na naplatu u sljedećim godinama”.</blockquote>
<p>Lauc, dakle, zaključuje kako usporedba tijeka epidemije u Švedskoj i Austriji otkriva da su epidemiološke mjere ne samo beskorisne, nego i smrtonosne. Parametri koji to dokazuju su, prema Laucovoj tvrdnji, višak smrtnosti, ukupan broj mrtvih i razina strogosti epidemioloških mjera.</p>
<p>Svojoj objavi Lauc prilaže <em>screenshotove</em> sa stranice <a href="https://ourworldindata.org/">Our World in Data</a>, koja agregira svjetske statističke podatke o mnogim stvarima pa tako i o pandemiji Covida-19. Međutim, detaljniji uvid u podatke iz istog izvora otkriva da je Laucova usporedba pretjerano simplificirana, tj. da se uspoređivanje Austrije i Švedske ne može tretirati kao dokaz da epidemiološke mjere uzrokuju jednak broj smrtnih slučajeva kao i virus SARS-CoV-2.</p>
<h4>Sličnosti i razlike</h4>
<p>Najprije treba reći da Austrija i Švedska po brojnim parametrima koji mogu utjecati na širenje virusa doista jesu slične države.</p>
<p>Među izraženim sličnostima su broj stanovnika (oko 9 milijuna u Austriji, nešto više od 10 milijuna u Švedskoj), srednja dob stanovnika (<a href="https://www.worldometers.info/world-population/austria-population/">oko 43 godine</a> u Austriji, <a href="https://www.worldometers.info/world-population/sweden-population/">oko 41 godinu</a> u Švedskoj), broj samačkih kućanstava (<a href="https://www.statistik.at/web_en/statistics/PeopleSociety/population/households_families_living_arrangements/households/index.html">oko 1,5 milijun</a> u Austriji, <a href="https://www.statista.com/statistics/524909/sweden-number-of-single-person-households/">skoro 2 milijuna</a> u Švedskoj), bruto domaći proizvod po glavi stanovnika (u Austriji <a href="https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD?locations=AT">oko 48 tisuća</a>, a u Švedskoj <a href="https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD?locations=SE">oko 52 tisuće dolara</a>), ulaganja u zdravstveni sustav (<a href="https://www.statista.com/statistics/429179/healthcare-expenditure-as-a-share-of-gdp-in-austria/">11,5 posto BDP-a</a> u Austriji, <a href="https://www.statista.com/statistics/429229/healthcare-expenditure-as-a-share-of-gdp-in-sweden/">11,4 posto BDP-a</a> u Švedskoj) te udio cijepljenog stanovništva (barem jednu dozu cjepiva protiv Covida-19 primilo je <a href="https://ourworldindata.org/coronavirus/country/austria#how-many-covid-19-vaccine-doses-have-been-administered-in-total">oko 73 posto</a> Austrijanaca te <a href="https://ourworldindata.org/coronavirus/country/sweden">oko 76 posto</a> Šveđana).</p>
<p>Postoje, naravno, i razlike. Primjerice, gustoća naseljenosti stanovništva u Švedskoj (oko 25 ljudi po kvadratnom kilometru) je puno manja nego u Austriji (oko 109 ljudi po kvadratnom kilometru). Naravno, različiti su i klimatski odnosno vremenski uvjeti (<a href="https://www.britannica.com/place/Austria/Climate">1</a>, <a href="https://www.britannica.com/place/Sweden/Climate">2</a>) te kvaliteta zraka (<a href="https://www.eea.europa.eu/themes/air/country-fact-sheets/2021-country-fact-sheets/austria-air-pollution-country">1</a>, <a href="https://www.eea.europa.eu/themes/air/country-fact-sheets/2021-country-fact-sheets/sweden">2</a>).</p>
<h4>Višak smrtnosti i strogost mjera</h4>
<p>Gordan Lauc je u pravu kad kaže da je broj umrlih od Covida u Austriji i Švedskoj vrlo sličan (u Austriji je umrlo skoro 14, a u Švedskoj više od 15 tisuća ljudi), kao i da je višak smrtnosti u Austriji uglavnom bio izraženiji nego u Švedskoj.</p>
<p>Međutim, kad se taj višak smrtnosti grafički prikaže po fazama pandemije i kad ga se usporedi s razinom strogosti epidemioloških mjera u različitim razdobljima pandemije, razotkriva se simplifikacija Laucovog tumačenja. Priloženi graf pokazuje da je Švedska na samom početku pandemije, kad je odlučila prvi “val” Covida dočekati s izrazito liberalnim mjerama, imala znatno veći višak smrtnosti od Austrije.</p>
<p>Na stranici Our World in Data također se može pronaći indeks strogosti mjera u različitim državama tijekom pandemije. Usporedba otkriva kako je točno da je Austrija veći dio vremena imala strože mjere nego Švedska, ali to ne znači da su se Šveđani, kako tvrdi Lauc, koristili isključivo preporukama. Mjere u Švedskoj su od svibnja do listopada 2020. bile strože nego u Austriji.</p>
<p>Usporedbom dva gornja grafikona vidljivo je da pad viška smrtnosti u prvom “valu” u Švedskoj vremenski koincidira s periodom postrožavanja epidemioloških mjera. Austrija je, pak, krenula sa strožim mjerama, da bi ih postupno popuštala ili postrožavala ovisno tijeku kretanja epidemije; kad raste višak smrtnosti, postrožuju se i mjere.</p>
<p>Iz prikazanih se podataka stoga teško može izvući utemeljeni zaključak da mjere ubijaju jednako ljudi koliko i virus. To postaje još razvidnije kad se u usporedbu uvedu neke druge države, koje su tijekom pandemije imale uglavnom liberalnije ili strože mjere od Austrije i Švedske, poput npr. Hrvatske i Australije.</p>
<p>Među četiri promatrane države, Hrvatska je na samom početku pandemije imala najstrože mjere. Međutim, u kasnijim valovima pandemije Hrvatska je uglavnom uvodila blaže epidemiološke mjere od ostalih država. Australija je, pak, poznata po suzbijanju širenja virusa periodičkim uvođenjem <em>lockdowna</em>, što donji graf također odražava.</p>
<p>Kad bi tvrdnja da epidemiološke mjere ubijaju jednako ljudi koliko i virus bila točna, bilo bi za očekivati da će se to vidjeti u podacima o višku smrtnosti i u ove dvije države – epidemiološki liberalnoj Hrvatskoj i strogoj Australiji. Međutim, takva korelacija u podacima nije vidljiva.</p>
<p>Gornji graf jasno pokazuje da je višak smrtnosti među četiri promatrane države najmanje izražen upravo u “strogoj” Australiji, a najizraženiji u “liberalnoj” Hrvatskoj.</p>
<p>Iz prikazanih se podataka vrlo jasno vidi kako tvrdnja da “epidemiološke mjere ubijaju jednako ljudi kao i novi koronavirus” ne može imati činjenično utemeljenje.</p>
<p>Sve nam to, naravno, ne govori puno o stvarnoj efikasnosti ili isplativosti epidemioloških mjera. Postoje <a href="https://bmchealthservres.biomedcentral.com/articles/10.1186/s12913-021-07169-7">istraživanja u kojima se tvrdi</a> da stroge mjere nisu naročito efikasan način suzbijanja pandemije Covida-19 (i da je puno važnije adekvatno financirati sustav javnog zdravstva).</p>
<p>Također, nema nikakve sumnje da je društvena disruptivnost epidemioloških mjera proporcionalna njihovoj strogoći; stroge restrikcije <a href="https://faktograf.hr/site/2020/11/25/hrvatsko-gospodarstvo-ceka-jos-jedna-teska-godina/">štetno utječu na gospodarstvo</a> i <a href="https://faktograf.hr/site/2021/05/11/mentalno-zdravlje-u-doba-pandemije/">narušavaju mentalno zdravlje</a>.</p>
<p>Ne postoji, međutim, nijedno iole relevantno znanstveno istraživanje koje bi zaključilo da su epidemiološke mjere jednako smrtonosne kao i sam virus.</p>
<h4>Zdravstveni sustav</h4>
<p>Na koncu se treba osvrnuti i na tvrdnju Gordana Lauca da će “pravi račun tek doći na naplatu” jer su zbog Covida-19 zanemarene druge bolesti. Nema nikakve sumnje da je to točno; radi se o poznatom problemu na koji je upozorio i <a href="https://www.ombudsman.hr/hr/zdravlje-2/">Ured pučke pravobraniteljice</a>.</p>
<p>Međutim, činjenica da mnogi pacijenti zbog pandemije Covida-19 nisu mogli dobiti adekvatnu njegu nije nikakav argument u raspravi o epidemiološkim mjerama. Bez pristupa adekvatnoj skrbi pacijenti nisu ostali zbog epidemioloških mjera, već zbog preopterećenja hrvatskog zdravstvenog sustava Covid pacijentima.</p>
<p>Drugim riječima, sve i da je Hrvatska odlučila potpuno ignorirati epidemiju Covida-19 te ne uvoditi nikakve mjere, zdravstveni sustav i dalje bi bio preopterećen, a mnogim pacijentima bi zbog toga izmakla adekvatna skrb. Štoviše, primarna svrha mjera oduvijek je bila “spljoštiti krivulju” odnosno smanjiti opterećenje zdravstvenog sustava.</p>

Ubijaju li epidemiološke mjere jednako ljudi koliko i virus? - Faktograf.hr

<p>U posljednje vrijeme, u medijima i na društvenim mrežama pojavljuju se razne tvrdnje o COVID-19 virusu i cijepljenju. Jedna od takvih tvrdnji je da virus kojeg prenose višestruko cijepljeni osobe je 'humaniji' od onoga koji hvata necijepljene. Ova tvrdnja je izazvala mnogo kontroverzi i pitanja. U ovom članku ćemo detaljno analizirati ovu tvrdnju i pružiti znanstveno objašnjenje.</p>
<h2>Što znači 'humaniji' virus?</h2>
<p>Termin 'humaniji' virus se odnosi na virus koji uzrokuje manje teške simptome ili ima manju smrtnost. Međutim, ova tvrdnja nije podržana znanstvenim dokazima. Virusi, uključujući COVID-19, mutiraju i mijenjaju se bez obzira na to da li su osobe cijepljene ili ne.</p>
<h2>Znanstveni dokazi</h2>
<p>Studije su pokazale da cijepljenje smanjuje rizik od teške bolesti i smrti od COVID-19, ali ne sprečava potpuno prenošenje virusa. Cijepljeni ljudi mogu i dalje prenositi virus, iako u manjoj mjeri nego necijepljeni. Međutim, nema dokaza da virus kojeg prenose cijepljeni ljudi je 'humaniji' od onoga koji prenose necijepljeni.</p>
<p>Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41591-021-01316-7">Nature Medicine</a>, cijepljenje smanjuje rizik od teške bolesti, ali ne sprečava potpuno prenošenje virusa. Studija je također pokazala da virusi koje prenose cijepljeni ljudi mogu biti jednako opasni kao i oni koje prenose necijepljeni.</p>
<h2>Mutacije virusa</h2>
<p>Virusi se stalno mijenjaju i mutiraju. Mutacije mogu dovesti do pojave novih varijanti virusa koje mogu biti više ili manje opasne. Međutim, ove mutacije nisu povezane s cijepljenjem. Virusi mutiraju prirodno, bez obzira na to da li su osobe cijepljene ili ne.</p>
<p>Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.science.org/doi/10.1126/science.abg6105">Science</a>, mutacije virusa COVID-19 su prirodni proces i nisu povezane s cijepljenjem. Studija je pokazala da nove varijante virusa mogu nastati u bilo kojoj populaciji, bez obzira na status cijepljenja.</p>
<h2>Zaključak</h2>
<p>Tvrdnja da virus kojeg prenose višestruko cijepljeni osobe je 'humaniji' od onoga koji hvata necijepljene je netočna. Virusi mutiraju i mijenjaju se bez obzira na status cijepljenja. Cijepljenje smanjuje rizik od teške bolesti i smrti, ali ne sprečava potpuno prenošenje virusa. Znanstveni dokazi pokazuju da virusi koje prenose cijepljeni ljudi mogu biti jednako opasni kao i oni koje prenose necijepljeni.</p>
<p>Važno je da se oslanjamo na znanstvene dokaze i stručne savjete kada je riječ o zdravstvenim pitanjima. Cijepljenje je važan alat u borbi protiv COVID-19, ali nije jedino rješenje. Potrebno je nastaviti pridržavati epidemiološke mjere i slušati savjete stručnjaka.</p>

Provjera tvrdnji: Virus kojeg prenose višestruko cijepljeni – 'humaniji' od onoga koji hvata necijepljene?

<h2>Uvod</h2>
<p>U članku objavljenom na Narod.hr, prof. Gordan Lauc tvrdi da su pandemijske mjere odnijele više života od COVID-a, pozivajući se na podatke CDC-a. Ova tvrdnja zahtijeva detaljnu provjeru.</p>
<h2>Analiza tvrdnje</h2>
<p>Prema tvrdnji prof. Lauca, pandemijske mjere su uzrokovale više smrti nego sam virus COVID-19. Ova tvrdnja se temelji na podacima o viškovima gubitaka ljudskih života u SAD-u.</p>
<h2>Podaci i studije</h2>
<p>CDC (Centar za kontrolu i prevenciju bolesti) objavljuje detaljne podatke o smrtnosti i viškovima smrtnosti. Prema studiji objavljenoj u <a href="https://www.cdc.gov/mmwr/volumes/70/wr/mm7014e1.htm">MMWR</a>, viškovi smrtnosti u SAD-u su bili značajni, ali se ne mogu pripisati isključivo pandemijskim mjerama. Većina viškova smrtnosti je direktno povezana s COVID-om.</p>
<p>Dodatno, studija objavljena u <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(20)32000-6/fulltext">The Lancet</a> pokazuje da su mjere poput lockdowna, nošenja maski i socijalnog distanciranja bile efikasne u smanjenju širenja virusa i smrtnosti.</p>
<h2>Primjeri iz drugih zemalja</h2>
<p>Prof. Lauc uspoređuje Austriju, Švedsku i Švicarsku. Austrija je imala stroge mjere, dok su Švedska i Švicarska imale umjerenije mjere. Međutim, studije pokazuju da su zemlje s umjerenijim mjerama imale više smrtnosti od COVID-a nego one s strožim mjerama. Na primjer, studija objavljena u <a href="https://www.nature.com/articles/s41586-020-2923-3">Nature</a> pokazuje da su stroge mjere bile nužne za kontrolu pandemije.</p>
<h2>Zaključak</h2>
<p>Na temelju dostupnih podataka i studija, tvrdnja da su pandemijske mjere odnijele više života od COVID-a nije potvrđena. Mjere su bile nužne za kontrolu pandemije i smanjenje smrtnosti. Važno je da se oslanjamo na znanstvene podatke i studije kako bismo donosili informirane odluke.</p>

Provjera tvrdnje: Pandemijske mjere odnijele više života od COVID-a?

<p>U ovom članku ćemo se baviti tvrdnjom imunologa Srečka Sladoljeva da je koronavirus neopasni virus koji je 'Homo glupensa' posjetio već 200 puta. Ova tvrdnja je izazvala mnogo kontroverzi i pitanja, pa ćemo je detaljno analizirati.</p>
<p>Koronavirus, poznat i kao SARS-CoV-2, je novi virus koji je prvi put identificiran u Wuhanu, Kini, krajem 2019. godine. Virus uzrokuje bolest COVID-19, koja može varirati od blagih simptoma do teških oblika bolesti koji mogu dovesti do smrti. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), koronavirus je globalna pandemija koja je dovela do milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta.</p>
<p>Sladoljevova tvrdnja da je koronavirus neopasan i da je već 200 puta posjetio ljude je netočna. Koronavirus je novi virus za kojeg ljudi nemaju prirodni imunitet. To znači da je većina ljudi podložna infekciji i da virus može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, posebno kod starijih osoba i onih s prethodnim zdravstvenim stanjima.</p>
<p>Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(20)30185-9/fulltext">The Lancet</a> pokazuje da je koronavirus izuzetno zarazan i da može uzrokovati teške oblike bolesti. Studija također navodi da je stopa smrtnosti od COVID-19 znatno viša od one kod sezonske gripe.</p>
<p>Dodatno, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2002032">New England Journal of Medicine</a> pokazuje da je koronavirus izuzetno prijemčiv i da se može brzo širiti među ljudima. Studija također navodi da su mjere poput socijalnog distanciranja i nošenja maski važne za kontrolu širenja virusa.</p>
<p>Sladoljevova tvrdnja da je koronavirus neopasan i da je već 200 puta posjetio ljude je netočna i može dovesti do pogrešnog razumijevanja prirode virusa. Koronavirus je novi virus koji može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme i smrt. Važno je slijediti savjete zdravstvenih stručnjaka i uzeti mjere zaštite kako bismo zaštitili sebe i druge.</p>
<p>Zaključak: Tvrdnja da je koronavirus neopasan i da je već 200 puta posjetio ljude je netočna. Koronavirus je novi virus koji može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme i smrt. Važno je slijediti savjete zdravstvenih stručnjaka i uzeti mjere zaštite.</p>

Provjera tvrdnji: Je li koronavirus neopasan virus koji je 'Homo glupensa' posjetio već 200 puta?

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Epidemiološke mjere ubijaju jednako koliko i virus" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: