Ubijaju li epidemiološke mjere jednako ljudi koliko i virus? - Faktograf.hr

Više rubnih portala prenijelo je tvrdnju Gordana Lauca da epidemiološke mjere ubijaju jednako ljudi koliko i Covid-19. Provjerili smo ima li Laucova tvrdnja utemeljenje.

Photo by Dimitry B on Unsplash

Molekularni biolog Gordan Lauc, bivši član znanstvenog savjeta Vlade RH, na Facebooku je napisao da epidemiološke mjere ubijaju jednaki broj ljudi kao i virus SARS-CoV-2.

Laucove tvrdnje prenijelo je više rubnih portala (Priznajem.hr, Kroativ.at, Hrvatska danas, Dugopolje.org).

Podsjećamo, Faktograf je u više navrata utvrdio da je Lauc na Facebooku objavljivao činjenično neutemeljene i netočne tvrdnje (1, 2, 3, 4, 5).

Do zaključka da su epidemiološke mjere jednako smrtonosne kao i virus, Lauc je došao usporedbom Švedske i Austrije. Evo što je napisao u objavi od 4. siječnja (arhiviranoj ovdje):

“Švedska i Austrija su dosta slične zemlje koje su imale jako različite pristupe pandemiji. Šveđani su uglavnom imali preporuke, a Austrijanci brojne zabrane, obavezne maske, covid-potvrde, najave obaveznog cijepljenja i slično.Nakon dvije godine završili su na gotovo jednakom broju umrlih od COVID-19. Dakle sve one zabrane i ostale mjere u Austriji bile su potpuno beskorisne.Štoviše, osim što su bile beskorisne, bile su i iznimno štetne što vidimo po ukupnom višku smrtnosti koji je u Austriji gotovo dvostruko veći. Već u ove dvije godine ‘mjere’ su ubile jednako ljudi kao i virus, a pravi račun zbog izostanka dijagnostike karcinoma, upravljanja kroničnim bolestima poput dijabetesa, izluđivanja ljudi strahom i slično tek će doći na naplatu u sljedećim godinama”.

Lauc, dakle, zaključuje kako usporedba tijeka epidemije u Švedskoj i Austriji otkriva da su epidemiološke mjere ne samo beskorisne, nego i smrtonosne. Parametri koji to dokazuju su, prema Laucovoj tvrdnji, višak smrtnosti, ukupan broj mrtvih i razina strogosti epidemioloških mjera.

Svojoj objavi Lauc prilaže screenshotove sa stranice Our World in Data, koja agregira svjetske statističke podatke o mnogim stvarima pa tako i o pandemiji Covida-19. Međutim, detaljniji uvid u podatke iz istog izvora otkriva da je Laucova usporedba pretjerano simplificirana, tj. da se uspoređivanje Austrije i Švedske ne može tretirati kao dokaz da epidemiološke mjere uzrokuju jednak broj smrtnih slučajeva kao i virus SARS-CoV-2.

Sličnosti i razlike

Najprije treba reći da Austrija i Švedska po brojnim parametrima koji mogu utjecati na širenje virusa doista jesu slične države.

Među izraženim sličnostima su broj stanovnika (oko 9 milijuna u Austriji, nešto više od 10 milijuna u Švedskoj), srednja dob stanovnika (oko 43 godine u Austriji, oko 41 godinu u Švedskoj), broj samačkih kućanstava (oko 1,5 milijun u Austriji, skoro 2 milijuna u Švedskoj), bruto domaći proizvod po glavi stanovnika (u Austriji oko 48 tisuća, a u Švedskoj oko 52 tisuće dolara), ulaganja u zdravstveni sustav (11,5 posto BDP-a u Austriji, 11,4 posto BDP-a u Švedskoj) te udio cijepljenog stanovništva (barem jednu dozu cjepiva protiv Covida-19 primilo je oko 73 posto Austrijanaca te oko 76 posto Šveđana).

Postoje, naravno, i razlike. Primjerice, gustoća naseljenosti stanovništva u Švedskoj (oko 25 ljudi po kvadratnom kilometru) je puno manja nego u Austriji (oko 109 ljudi po kvadratnom kilometru). Naravno, različiti su i klimatski odnosno vremenski uvjeti (1, 2) te kvaliteta zraka (1, 2).

Višak smrtnosti i strogost mjera

Gordan Lauc je u pravu kad kaže da je broj umrlih od Covida u Austriji i Švedskoj vrlo sličan (u Austriji je umrlo skoro 14, a u Švedskoj više od 15 tisuća ljudi), kao i da je višak smrtnosti u Austriji uglavnom bio izraženiji nego u Švedskoj.

Međutim, kad se taj višak smrtnosti grafički prikaže po fazama pandemije i kad ga se usporedi s razinom strogosti epidemioloških mjera u različitim razdobljima pandemije, razotkriva se simplifikacija Laucovog tumačenja. Priloženi graf pokazuje da je Švedska na samom početku pandemije, kad je odlučila prvi “val” Covida dočekati s izrazito liberalnim mjerama, imala znatno veći višak smrtnosti od Austrije.

Na stranici Our World in Data također se može pronaći indeks strogosti mjera u različitim državama tijekom pandemije. Usporedba otkriva kako je točno da je Austrija veći dio vremena imala strože mjere nego Švedska, ali to ne znači da su se Šveđani, kako tvrdi Lauc, koristili isključivo preporukama. Mjere u Švedskoj su od svibnja do listopada 2020. bile strože nego u Austriji.

Usporedbom dva gornja grafikona vidljivo je da pad viška smrtnosti u prvom “valu” u Švedskoj vremenski koincidira s periodom postrožavanja epidemioloških mjera. Austrija je, pak, krenula sa strožim mjerama, da bi ih postupno popuštala ili postrožavala ovisno tijeku kretanja epidemije; kad raste višak smrtnosti, postrožuju se i mjere.

Iz prikazanih se podataka stoga teško može izvući utemeljeni zaključak da mjere ubijaju jednako ljudi koliko i virus. To postaje još razvidnije kad se u usporedbu uvedu neke druge države, koje su tijekom pandemije imale uglavnom liberalnije ili strože mjere od Austrije i Švedske, poput npr. Hrvatske i Australije.

Među četiri promatrane države, Hrvatska je na samom početku pandemije imala najstrože mjere. Međutim, u kasnijim valovima pandemije Hrvatska je uglavnom uvodila blaže epidemiološke mjere od ostalih država. Australija je, pak, poznata po suzbijanju širenja virusa periodičkim uvođenjem lockdowna, što donji graf također odražava.

Kad bi tvrdnja da epidemiološke mjere ubijaju jednako ljudi koliko i virus bila točna, bilo bi za očekivati da će se to vidjeti u podacima o višku smrtnosti i u ove dvije države – epidemiološki liberalnoj Hrvatskoj i strogoj Australiji. Međutim, takva korelacija u podacima nije vidljiva.

Gornji graf jasno pokazuje da je višak smrtnosti među četiri promatrane države najmanje izražen upravo u “strogoj” Australiji, a najizraženiji u “liberalnoj” Hrvatskoj.

Iz prikazanih se podataka vrlo jasno vidi kako tvrdnja da “epidemiološke mjere ubijaju jednako ljudi kao i novi koronavirus” ne može imati činjenično utemeljenje.

Sve nam to, naravno, ne govori puno o stvarnoj efikasnosti ili isplativosti epidemioloških mjera. Postoje istraživanja u kojima se tvrdi da stroge mjere nisu naročito efikasan način suzbijanja pandemije Covida-19 (i da je puno važnije adekvatno financirati sustav javnog zdravstva).

Također, nema nikakve sumnje da je društvena disruptivnost epidemioloških mjera proporcionalna njihovoj strogoći; stroge restrikcije štetno utječu na gospodarstvo i narušavaju mentalno zdravlje.

Ne postoji, međutim, nijedno iole relevantno znanstveno istraživanje koje bi zaključilo da su epidemiološke mjere jednako smrtonosne kao i sam virus.

Zdravstveni sustav

Na koncu se treba osvrnuti i na tvrdnju Gordana Lauca da će “pravi račun tek doći na naplatu” jer su zbog Covida-19 zanemarene druge bolesti. Nema nikakve sumnje da je to točno; radi se o poznatom problemu na koji je upozorio i Ured pučke pravobraniteljice.

Međutim, činjenica da mnogi pacijenti zbog pandemije Covida-19 nisu mogli dobiti adekvatnu njegu nije nikakav argument u raspravi o epidemiološkim mjerama. Bez pristupa adekvatnoj skrbi pacijenti nisu ostali zbog epidemioloških mjera, već zbog preopterećenja hrvatskog zdravstvenog sustava Covid pacijentima.

Drugim riječima, sve i da je Hrvatska odlučila potpuno ignorirati epidemiju Covida-19 te ne uvoditi nikakve mjere, zdravstveni sustav i dalje bi bio preopterećen, a mnogim pacijentima bi zbog toga izmakla adekvatna skrb. Štoviše, primarna svrha mjera oduvijek je bila “spljoštiti krivulju” odnosno smanjiti opterećenje zdravstvenog sustava.