Dr. Srećko Sladoljev tvrdi da se u prehranu namjerno ubacuju dokazano alergene sastojke iz insekata kako bi se pogoršala imunološka disfunkcija kod ljudi.

Hop portal

Srećko Sladoljev

Provjera tvrdnje: Dr. Srećko Sladoljev o kukcima u hrani

<a href="https://remedia.social/claim-author/srecko-sladoljev-90a5000eb523">Dr. Srećko Sladoljev</a> nedavno je iznio tv rdnju da se u prehranu namjerno ubacuju dokazano alergene sastojke iz insekata kako bi se pogoršala imunološka disfunkcija kod ljudi. Ova tvrdnja izaziva zabrinutost i pitanja među javnošću. Međutim, treba li se ova tvrdnja uzeti ozbiljno?
Prema znanstvenim istraživanjima, insekti su sigurni za ljudsku prehranu i mogu biti korisni izvor proteina. Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4383703/">Food and Agriculture Organization of the United Nations</a> pokazuje da su insekti bogati proteinima, vitaminima i mineralima te da mogu biti održivi izvor hrane za rastuću svjetsku populaciju.
Što se tiče alergija, postoje neki slučajevi alergijskih reakcija na insekte, ali to nije specifično za insekte već se može dogoditi s bilo kojim novim sastojkom u prehrani. Znanstvenici sugeriraju da se alergijske reakcije na insekte mogu kontrolirati i predvidjeti, slično kao i s drugim prehrambenim alergenima.
Dodatno, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je odobrila upotrebu nekih vrsta insekata u prehrani nakon temeljite procjene sigurnosti. Ova procjena uključuje ispitivanje alergijskih potencijala i drugih mogućih rizika. EFSA je zaključila da su određeni insekti sigurni za ljudsku prehranu pod određenim uvjetima.
Sve u svemu, tvrdnja Dr. Srećka Sladoljeva da se u prehranu namjerno ubacuju dokazano alergene sastojke iz insekata kako bi se pogoršala imunološka disfunkcija kod ljudi nije poduprta znanstvenim dokazima. Insekti su sigurni za ljudsku prehranu i mogu biti korisni izvor proteina, a alergijske reakcije na njih mogu se kontrolirati i predvidjeti.

Dr. S. Sladoljev je u svom članku tvrdio da su u histološkim nalazima preminulih vaksera pronađene lezije i oštećenja tkiva kao posljedica autoimunog odgovora. Ova tvrdnja je izazvala veliko zanimanje i zabrinutost među čitaocima. Međutim, važno je kritički proučiti ovu tvrdnju i usporediti je s dostupnim znanstvenim dokazima.
Autoimuni odgovor je proces u kojem imunološki sustav tijela napada vlastito tkivo. Ovo se može dogoditi zbog različitih faktora, uključujući genetiku, okolišne čimbenike i infekcije. Međutim, tvrdnja da cjepivo protiv COVID-19 izaziva autoimuni odgovor koji dovodi do smrti nije potvrđena znanstvenim istraživanjima.
Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41591-021-01337-9">Nature Medicine</a> istraživala je sigurnost mRNA cjepiva protiv COVID-19 i nije pronašla dokaze o autoimunim reakcijama koje bi mogle dovesti do smrti. Studija je zaključila da su nuspojave cjepiva uglavnom blage i privremene.
Dodatno, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Europska agencija za lijekove (EMA) redovito praćenje sigurnost cjepiva protiv COVID-19 i nisu pronašli dokaze koji bi podržali tvrdnju o autoimunim reakcijama koje dovode do smrti. Prema izvješću EMA-e, <a href="https://www.ema.europa.eu/en/news/covid-19-vaccines-safety-update">nuspojave cjepiva su rijetke i uglavnom blage</a>.
<a href="https://remedia.social/claim-author/srecko-sladoljev-90a5000eb523">Dr. Sladoljev</a> također spom inje da proteini 'šiljka' (spike proteini) mogu izazvati direktna oštećenja tkiva. Međutim, studije su pokazale da spike proteini proizvedeni nakon cijepljenja brzo se razgrađuju i ne izazivaju dugotrajne oštećenja. Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.cell.com/cell/fulltext/S0092-8674(21)00486-9">Cell</a> pokazala je da spike proteini proizvedeni nakon cijepljenja ne izazivaju značajna oštećenja tkiva.
Zaključno, tvrdnja Dr. S. Sladoljeva o autoimunim reakcijama i oštećenjima tkiva kod preminulih vaksera nije potvrđena znanstvenim dokazima. Važno je da se oslanjamo na pouzdane izvore i stručnjake kada se radi o pitanjima zdravlja i sigurnosti cjepiva.

Provjera tvrdnji: Dr. S. Sladoljev o oštećenjima tkiva kod preminulih vaksera

Namjerno iskrivljavanje riječi i manipulacija informacijama su česte strategije koje ljudi koriste u raspravama kako bi došli do željenog zaključka. Ova praksa može biti štetna za kvalitetu komunikacije i odnosa među osobama. U ovom članku ćemo razjasniti zašto ljudi koriste takve taktike i zašto su one štetne, uz primjere i znanstvene članke.
<h3>Povijest i kontekst</h3>
Manipulacija informacijama nije nov pojam; korijeni sežu do antičkih vremena kada su retori koristili razne taktike kako bi uvjerili svoje slušaoce. Međutim, u modernom dobu, s obzirom na brz razvoj tehnologije i pristup velikim količinama informacija, ova praksa je postala još učinkovitija i raširenija.
<h3>Zašto ljudi to čine?</h3>
Ljudi namjerno iskrivljuju riječi iz više razloga:
<ul>
 <li>Osjećaj superiornosti: Neki ljudi koriste iskrivljavanje riječi kako bi se dočarali kao superiorni u raspravi.</li>
 <li>Želja za pobjedom: Drugi jednostavno žele pobijediti u raspravi, ne obazirući se na istinu ili etiku.</li>
 <li>Emocionalna reakcija: U nekim slučajevima, ljudi mogu iskrivljavati riječi iz emocionalne reakcije, kao što je strah, ljutnja ili osjećaj ugroženosti.</li>
 <li>Potreba za kontrolom: Ljudi često iskrivljuju riječi kako bi zadržali kontrolu nad situacijom ili interakcijom.</li>
 <li>Strah od odbacivanja: Strah od negativne procjene ili odbacivanja može potaknuti ljude da pribjegnu manipulaciji.</li>
 <li>Kognitivna disonanca: Kada se suočimo s informacijama koje su u suprotnosti s našim uvjerenjima, možemo biti skloni iskrivljavanju kako bismo smanjili tu napetost.</li>
 <li>Socijalni pritisci: Društveni pritisci i očekivanja mogu utjecati na naše sklonosti prema manipulaciji.</li>
</ul>
Studija objavljena u časopisu Journal of Language and Social Psychology pokazuje da ljudi često koriste manipulativne taktike kako bi zaštitili svoj javni imidž ili izbjegli kritiku.
<h3>Primjeri namjernog iskrivljavanja riječi</h3>
Primjeri namjernog iskrivljavanja riječi mogu se naći u raznim situacijama, od obiteljskih rasprava do profesionalnih sastanaka. Evo nekoliko konkretnih primjera:
<ul>
 <li>Radno okruženje: Na poslovnom sastanku, kolega može namjerno iskriviti riječi drugog kolege kako bi preuzeo zasluge za projekt ili izbjegao kritiku za greške.</li>
 <li>Obiteljski odnosi: U obiteljskoj raspravi, roditelj može iskriviti riječi djeteta kako bi opravdao svoje postupke ili izbjegao odgovornost za pogreške.</li>
 <li>Društvene mreže: Na platformama društvenih mreža, korisnici mogu namjerno iskrivljavati riječi drugih kako bi izazvali sukobe ili privukli pažnju.</li>
 <li>Politika: U političkim govorima ili kampanjama, političari često koriste manipulativne taktike kako bi privukli glasače ili diskreditirali protivnike.</li>
 <li>Marketing: Reklamne kampanje često namjerno iskrivljuju informacije o proizvodu ili usluzi kako bi povećale prodaju.</li>
 <li>Obrazovanje: Nastavnici ili učenici mogu koristiti manipulativne taktike kako bi postigli bolje ocjene ili izbjegli kaznu.</li>
 <li>Međunarodni odnosi: Propagandne kampanje ili dezinformacije koje se šire u međunarodnim odnosima mogu biti primjeri manipulacije informacijama.</li>
</ul>
Primjer iz studije objavljene u časopisu Journal of Experimental Social Psychology pokazuje da iskrivljavanje informacija može dovesti do dugotrajnih negativnih učinaka na međuljudske odnose.
<h3>Posljedice na Društvo</h3>
Namjerno iskrivljavanje riječi može imati brojne štetne posljedice:
<ul>
 <li>Erozija povjerenja: Kada ljudi otkriju da su njihove riječi namjerno iskrivljene, to može dovesti do gubitka povjerenja u institucije, medije i međuljudske odnose.</li>
 <li>Polarizacija društva: Manipulacija informacijama može pojačati podjele u društvu i otežati dijalog.</li>
 <li>Širenje dezinformacija: Namjerno iskrivljavanje riječi doprinosi širenju lažnih vijesti i teorija zavjere.</li>
</ul>
Istraživanje iz časopisa Journal of Experimental Social Psychology pokazuje da iskrivljavanje informacija može dovesti do dugotrajnih negativnih učinaka na međuljudske odnose.
<h3>Dodatno</h3>
Uloga medija i algoritmi na društvenim mrežama mogu značajno utjecati na širenje dezinformacija. Članak objavljen u časopisu <a href="https://www.onenought.one/post/fake-news-and-social-media-algorithms">One Nought One</a> pokazuje kako algoritmi mogu pojačati širenje lažnih vijesti.
Utjecaj na demokraciju je također značajan. Povijesni primjeri pokazuju kako je manipulacija informacijama korištena za rušenje demokracije. Na primjer, propagandne kampanje u Njemačkoj tijekom Drugog svjetskog rata su bile ključne u mobilizaciji podrške za rat.
Etičke implikacije manipulativnih taktika su također važne. Profesije kao što su novinarstvo, politika i marketing moraju razmatrati etičke dileme povezane s korištenjem ovih taktika. Na primjer, novinari moraju biti transparentni i iskreni u izvještavanju kako bi zadržali povjerenje javnosti.
<h3>Zaključak</h3>
Namjerno iskrivljavanje riječi i manipulacija informacijama su štetne prakse koje mogu ozbiljno narušiti kvalitetu komunikacije i odnosa među osobama. Razumijevanje razloga za ovu praksu i primjere štetnih posljedica može pomoći u prevenciji i rješavanju problema. Važno je promicati otvorenu i iskrenu komunikaciju kako bismo izgradili zdrave i povjerljive odnose.

Namjerno iskrivljavanje riječi: manipulacija informacijama u raspravama

Tvrdnja da Bill Gates radi na uvođenju insekata u osnovnu ljudsku prehranu je postala popularna tema na društvenim mrežama i internetskim forumima. Međutim, potrebno je detaljno istražiti ovu tvrdnju kako bismo utvrdili njezinu istinitost.
Bill Gates je poznat po svojim filantropskim aktivnostima i ulaganjima u različite tehnologije i inovacije. On je osnivač Bill &amp; Melinda Gates Foundation, koja se bavi različitim globalnim problemima, uključujući zdravstvo, obrazovanje i održivost. Međutim, tvrdnja da Gates aktivno radi na uvođenju insekata u ljudsku prehranu nije potkrijepljena konkretnim dokazima.
Insekti kao izvor proteina su predmet istraživanja i promicanja od strane različitih organizacija, uključujući Ujedinjene narode (UN) i Organizaciju za hranu i poljoprivredu (FAO). FAO je objavio izvještaj u kojem se navodi da insekti mogu biti održiviji izvor proteina u usporedbi s tradicionalnim mesom. Ovaj izvještaj možete pronaći <a href="https://www.fao.org/3/i3253e/i3253e.pdf">ovdje</a>.
Međutim, tvrdnja da je Bill Gates specifično uključen u ovaj proces nije potkrijepljena konkretnim dokazima. Gates je poznat po svojim ulaganjima u alternativne proteine, ali to ne znači da je on glavni pokretač inicijative za uvođenje insekata u ljudsku prehranu. Njegova ulaganja su usmjerena na različite tehnologije i inovacije, a ne specifično na insekte.
Dodatno, tvrdnja da su insekti nezdravi i da mogu prenositi parazite i uzrokovati alergije je djelomično točna. Iako postoje rizici, istraživanja pokazuju da su insekti sigurni za konzumaciju ako se pravilno pripremaju i kontroliraju. Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6356254/">Food and Chemical Toxicology</a> istražuje sigurnost insekata kao hrane i zaključuje da su oni sigurni ako se pravilno pripremaju.
Zaključno, tvrdnja da Bill Gates radi na uvođenju insekata u osnovnu ljudsku prehranu je preuveličana i nepotkrijepljena. Iako postoje inicijative za promicanje insekata kao izvora proteina, one su dio šireg trenda održivosti i nisu specifično povezane s Billom Gatesom. Važno je kritički pristupati informacijama i provjeravati izvore kako bismo izbjegli širenje dezinformacija.

Provjera tvrdnje: Bill Gates i insekti u ljudskoj prehrani

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Dr. Srećko Sladoljev tvrdi da se u prehranu namjerno ubacuju dokazano alergene sastojke iz insekata kako bi se pogoršala imunološka disfunkcija kod ljudi." is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: