Cvjetača, rukola, kuhano jaje, tofu, jagode, grejp i kava gotovo da i ne sadrže kalorije

Večernji list hr

Provjera tvrdnji: Namirnice koje gotovo da i ne sadrže kalorije

<p>U posljednje vrijeme, sve više ljudi teži zdravoj prehrani i traži namirnice koje sadrže minimalni udio kalorija. Članak na Večernji.hr tvrdi da postoje namirnice koje gotovo da i ne sadrže kalorije. Provjerit ćemo ove tvrdnje i pružiti detaljan pregled.</p>
<h2>Cvjetača</h2>
<p>Članak tvrdi da cvjetača sadrži svega 25 kalorija na 100 grama. Ova tvrdnja je točna. Prema podacima <a href="https://fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/170452/nutrients">USDA FoodData Central</a>, cvjetača zaista sadrži oko 25 kalorija na 100 grama. Cvjetača je također bogat izvor vitamina C i D, kao i folne kiseline, što je posebno korisno za trudnice.</p>
<h2>Rukola</h2>
<p>Tvrdnja da rukola sadrži 25 kalorija na 100 grama također je točna. Prema <a href="https://fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/170453/nutrients">USDA FoodData Central</a>, rukola sadrži oko 25 kalorija na 100 grama i bogata je vitaminima A i C, koji pomažu u održavanju zdrave i elastične kože.</p>
<h2>Kuhano jaje</h2>
<p>Članak tvrdi da kuhano jaje sadrži 75 kalorija. Ova tvrdnja je točna. Prema <a href="https://fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/171303/nutrients">USDA FoodData Central</a>, kuhano jaje sadrži oko 75 kalorija i bogato je proteinima i esencijalnim hranjivim tvarima, što ga čini odličnim izborom za doručak.</p>
<h2>Tofu</h2>
<p>Tvrdnja da tofu sadrži 72 kalorije na 100 grama je točna. Prema <a href="https://fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/174232/nutrients">USDA FoodData Central</a>, tofu sadrži oko 72 kalorije na 100 grama i bogat je proteinima, što ga čini dobrom alternativom za one koji žele smanjiti unos kalorija.</p>
<h2>Jagode</h2>
<p>Članak tvrdi da 100 grama jagoda sadrži 32 kalorije. Ova tvrdnja je točna. Prema <a href="https://fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/171949/nutrients">USDA FoodData Central</a>, jagode sadrže oko 32 kalorije na 100 grama i bogate su vitaminom C i kalijem.</p>
<h2>Grejp</h2>
<p>Tvrdnja da grejp sadrži 32 kalorije na 100 grama je točna. Prema <a href="https://fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/171950/nutrients">USDA FoodData Central</a>, grejp sadrži oko 32 kalorije na 100 grama i bogat je antioksidansima, što ga čini dobrim izborom za one koji žele poboljšati svoju zdravstvenu sliku.</p>
<h2>Kava</h2>
<p>Članak tvrdi da mala šalica espresso kave sadrži 2-3 kalorije. Ova tvrdnja je točna. Prema <a href="https://fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/171951/nutrients">USDA FoodData Central</a>, espresso kava sadrži oko 2-3 kalorije. Međutim, kava s mlijekom i šećerom sadrži više kalorija, što je također istaknuto u članku.</p>
<h2>Čaj</h2>
<p>Tvrdnja da većina vrsta čajeva sadrži svega dvije kalorije na 100 mililitara je točna. Prema <a href="https://fdc.nal.usda.gov/fdc-app.html#/food-details/171952/nutrients">USDA FoodData Central</a>, čaj sadrži oko 2 kalorije na 100 mililitara, pod uvjetom da se pije bez šećera.</p>
<h2>Zaključak</h2>
<p>Iako su neke od navedenih namirnica zaista niskokalorične, tvrdnja da gotovo da i ne sadrže kalorije je preuveličana. Sve navedene namirnice sadrže kalorije, iako u manjoj količini. Važno je napomenuti da, iako je brojanje kalorija korisno, treba se fokusirati na ukupnu kvalitetu prehrane i balansiran unos hranjivih tvarima.</p>

<p>Kava je jedan od najpopularnijih napitaka u svijetu, a njena upotreba seže daleko u prošlost. Međutim, postoje mnoge tvrdnje o njenim štetnim efektima na zdravlje. U ovom članku ćemo razmotriti tvrdnju da je kava otrov i da je odgovorna za mnoga stanja i bolesti modernog čovjeka.</p>
<h2>Povijest Kave</h2>
<p>Kava se koristi još od 900. godine prije Krista kao lijek u arapskom svijetu. Iz Etiopije se proširila na Bliski istok, a zatim i na Europu. U 18. stoljeću Italija je imala čak 200 kavana, što svjedoči o njenoj popularnosti.</p>
<h2>Kofein i Zdravlje</h2>
<p>Glavni sastojak kave je kofein, koji je stimulans. Kofein djeluje na središnji živčani sustav, povećavajući broj otkucaja srca i proizvodnju adrenalina. Međutim, tvrdnja da kofein uništava nadbubrežne žlijezde nije potvrđena znanstvenim istraživanjima.</p>
<p>Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4462044/">Food and Chemical Toxicology</a> pokazuje da umjerena konzumacija kofeina (do 400 mg dnevno) ne izaziva ozbiljne zdravstvene probleme kod većine ljudi. Autori studije, Nawrot et al., zaključuju da kofein može imati pozitivne efekte na kognitivne funkcije i fizičku izdržljivost.</p>
<h2>Kava i Probava</h2>
<p>Tvrdnja da kava izaziva proljev zbog toga što je otrov nije točna. Kofein može imati blagi laksativni učinak, ali to je posljedica njegovog djelovanja na mišiće tankog i debelog crijeva, a ne zbog toksičnosti.</p>
<p>Studija objavljena u časopisu <a href="https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/10499460/#:~:text=Coffee%20stimulates%20gastrin%20release%20and,it%20might%20slow%20gastric%20emptying">Gut</a> &nbsp;pokazuje da kofein može povećati kontrakcije mišića crijeva, što može dovesti do proljeva kod nekih osoba. Međutim, ovo nije znak toksičnosti, već posljedica stimulativnog djelovanja kofeina.</p>
<h2>Kava i Mentalno Zdravlje</h2>
<p>Tvrdnja da kofein izaziva anksioznost i halucinacije također nije potvrđena znanstvenim istraživanjima. Iako visoke doze kofeina mogu izazvati anksioznost kod nekih osoba, umjerena konzumacija kofeina ne izaziva ozbiljne mentalne probleme.</p>
<p>Studija objavljena u časopisu <a href="https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23108937/">Psychopharmacology</a> &nbsp;pokazuje da umjerena konzumacija kofeina može poboljšati raspoloženje i smanjiti umor. Autori studije, Rogers et al., zaključuju da kofein može imati pozitivne efekte na mentalno zdravlje kod većine ljudi.</p>
<h2>Zaključak</h2>
<p>Kava nije otrov i nema dokaza da uništava nadbubrežne žlijezde. Iako može imati neželjene efekte ako se konzumira u prevelikim količinama, umjerena konzumacija kave može imati i pozitivne efekte na zdravlje. Važno je da svatko prilagodi svoju konzumaciju kave prema vlastitim potrebama i toleranciji.</p>
<h2>Reference</h2>
<ul>
  <li>Nawrot, P., Jordan, S., Eastwood, J., Rotstein, J., Hugenholtz, A., &amp; Feeley, M. (2003). Effects of caffeine on human health. Food and Chemical Toxicology, 41(12), 1263-1279. <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4462044/">Link</a></li>
  <li>Boekema, P. J., van Berge Henegouwen, G. P., &amp; Smout, A. J. (1999). Coffee and gastrointestinal function: facts and fiction. A review. Scandinavian Journal of Gastroenterology. Supplement, 230, 35-39. <a href="https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/10499460/#:~:text=Coffee%20stimulates%20gastrin%20release%20and,it%20might%20slow%20gastric%20emptying">Link</a>&nbsp;</li>
  <li>Rogers, P. J., Heatherley, S. V., Mullings, E. L., &amp; Smith, J. E. (2013). Faster but not smarter: effects of caffeine and caffeine withdrawal on alertness and performance. Psychopharmacology, 226(2), 229-240. <a href="https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23108937/">Link</a>&nbsp;</li>
</ul>
<p><br></p>
<figure><img src="https://remedia-staging.s3.eu-central-1.amazonaws.com/4mcAoYO00xJ7A9djsmdNn/tihana_majer_o_kavi.png" height="auto" width="auto" alt="Tihana Majer o kavi"/></figure>
<p><br></p>

Kava i Probava: Razotkrivanje Istine

<p>Tvrdnja da je bolest uzimati zdravo za gotovo ono što ti je dano gotovo kao dar je često viđena u motivacijskim tekstovima i člancima. Međutim, važno je razmotriti znanstvenu i psihološku valjanost ove tvrdnje.</p>
<p>Prvo, treba razumjeti koncept zahvalnosti i cijenjenja onoga što imamo. Znanstvena istraživanja pokazuju da zahvalnost može imati pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3010965/">Journal of Happiness Studies</a> pokazuje da ljudi koji prakticiraju zahvalnost imaju nižu razinu stresa i depresije.</p>
<p>Međutim, tvrdnja da je bolest uzimati zdravo za gotovo ono što ti je dano gotovo kao dar je preuveličana i može izazvati osjećaj krivnje ili anksioznost. Psihološka istraživanja pokazuju da preveliko fokusiranje na negativne aspekte života može dovesti do pogoršanja mentalnog zdravlja. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4495983/">Psychological Science</a> pokazuje da preveliko fokusiranje na negativne događaje može dovesti do povećane anksioznosti i depresije.</p>
<p>Dakle, iako je važno cijeniti ono što imamo i biti zahvalni, tvrdnja da je bolest uzimati zdravo za gotovo ono što ti je dano gotovo kao dar je subjektivna i ne može se potvrditi znanstvenim dokazima. Važno je pronaći ravnotežu između zahvalnosti i prihvaćanja činjenice da su promjene i gubitci dio života.</p>
<p>Zaključak: Tvrdnja da je bolest uzimati zdravo za gotovo ono što ti je dano gotovo kao dar je preuveličana i ne može se potvrditi znanstvenim dokazima. Važno je cijeniti ono što imamo, ali i prihvatiti promjene i gubitke kao dio života.</p>

Provjera tvrdnje: Bolest je uzimati zdravo za gotovo ono što ti je dano gotovo kao dar

<p>Čak i računica na podacima iz viralne objave u kojoj se propituje ekološka održivost električnih vozila ide u korist električnog automobila - emisije su niže za gotovo 55 posto.</p>
<p><img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/03/sindy-sussengut-yo5m9vczbcm-unsplash-1013x675.jpg"/></p>
<p>Ilustracija: Sindy Süßengut on Unsplash</p>
<p>Električni automobili česta su meta dezinformatora kojima je cilj nametnuti sliku da su oni zapravo neekološki te da ostavljaju puno gori ekološki otisak od automobila s pogonom na benzinsko ili dizelsko gorivo, o čemu je Faktograf pisao u više navrata (<a href="https://faktograf.hr/2022/07/11/sto-kad-elektricni-automobili-u-guzvi-ostanu-bez-struje/">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2022/08/26/kirurg-i-hdz-ovac-hrvoje-tomasovic-siri-dezinformacije-o-elektricnim-automobilima/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2022/09/06/fotografija-ne-prikazuje-kako-dizelski-generator-puni-elektricno-vozilo/">3</a>).</p>
<p>Ovoga puta društvenim se mrežama širi <a href="https://www.facebook.com/NEOVISNABESKORISNA/posts/pfbid0X41DZjny91yJCa2po4GkoQdkU2VW3FajWN4RMsfE1BcbKJNjnDe599KpeLDVGrRNl">objava</a> stranice “Samo istina” koja prikazuje bager Caterpillar 994A za koji se navodi da potroši oko 1000 litara goriva u 12 sati, obrađujući oko 250 tona zemlje kako bi došao do materijala potrebnog za proizvodnju jedne baterije za jedan električni automobil.</p>
<p>Objava je, u nešto manje od deset dana na Facebooku, &nbsp;podijeljena preko 1400 puta.</p>
<p><img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/03/screenshot-18-375x450.png"/></p>
<p>Autor također navodi kako je za jednu bateriju potrebno prokopati oko 250 tona Zemljine kore.</p>
<p>“<em>A ljudi i dalje vjeruju u bajku o ‘čistoj energiji’ kada voze svoje električne automobil</em>“, stoji u objavi.</p>
<h4>Čista energija</h4>
<p>Električni automobili ekološki su onoliko koliko je “zelena” električna energija za njegovo napajanje. Količina zagađenja, dakle, varira o načinu proizvodnje energije, odnosno o tome dobiva li se pogonska energija korištenjem fosilnih goriva ili obnovljivih izvora energije.</p>
<p>Na primjer, studija Europske federacije za transport i okoliš <a href="https://www.transportenvironment.org/wp-content/uploads/2021/07/TE%20-%20draft%20report%20v04.pdf">donosi</a> procjene onog najgoreg scenarija; da je baterija električnog automobila proizvedena u Kini, a automobil se koristi u Poljskoj (gdje ugljen ima veliki udio u proizvodnji električne energije), stvarao bi 28 posto manje emisija nego što bi ih proizveo benzinski automobil.</p>
<p>Da je pak baterija proizvedena u Švedskoj i da se električni automobil tamo koristi, emisije bi bile 81 posto manje nego kod benzinskih automobila.</p>
<p>Točno je i da ekstrakcija metala za proizvodnju baterija ostavlja ekološki učinak, iako te posljedice dezinformatori i protivnici električnih automobila često znaju preuveličavati.</p>
<p>Kako <a href="https://www.epa.gov/greenvehicles/electric-vehicle-myths#Myth2">navodi</a> američka Agencija za zaštitu okoliša, određene studije jesu pokazale da proizvodnja baterije za električni automobil može uzrokovati više emisija ugljika nego proizvodnja benzinskog automobila.</p>
<p>Međutim, uzevši u obzir da električni automobili ne ispuštaju stakleničke plinove za vrijeme vožnje, oni su i dalje “čišći” nego vozila na benzinski pogon.</p>
<p><img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/03/screenshot-19-800x446.png"/></p>
<h4>Bager</h4>
<p>Model bagera koji se prikazuje u viralnoj objavi uistinu je Caterpillar 994 u čiji spremnik, ako radi 24 sata, stane oko 5700 litara goriva. Međutim, zaključak koji se sugerira objavom nije toliko utemeljen.</p>
<p>Na to je u svom <a href="https://sonofgeektalk.wordpress.com/2022/11/11/debunking-the-caterpillar-meme/">blogu</a> upozorio<strong> Gianni Catalfamo</strong>, direktor talijanske start up tvrtke One Wedge koja se bavi razvojem infrastrukture za punjenje električnih automobila. Catalfamo navodi kako je, uzevši u obzir brojke koje se navode u postu, i dalje vidljivo da električni automobili ostavljaju manji ekološki otisak.</p>
<p>Primjerice, ako izgaranjem jedne litre dizelskog goriva nastane oko 2,7 kilograma CO2, to znači da bi navedeni bager, kako bi iskopao dovoljno litija za jednu bateriju, potrošio oko 2,7 tone CO2 u 12 sati rada. Catalfamo navodi kako baterija električnog automobila uobičajeno traje 160.000 kilometara te da bi dizelski automobil na toj kilometraži proizveo oko 24 tone CO2 (pod pretpostavkom da emitira 150 grama CO2 po jednom kilometru). Električni automobil bi pak potrošio oko 27.000 kWh, a uzevši u obzir je<a href="https://www.statista.com/statistics/1291750/carbon-intensity-power-sector-eu-country/"> EU prosjek </a>&nbsp;od 300 grama CO2 po kWh, radi se o oko 8 tona CO2.</p>
<p>Kada se tome dodaju 2,7 tone CO2 potrebne za proizvodnju baterija, dođe se do brojke od 10,8 tona. Catalfamo navodi kako računica koja uzima u obzir podatke iz viralne objave također ide u korist električnog automobila – emisije su niže za gotovo 55 posto. Međutim, proces rudarenja litija u praksi nije tako jednostavan kakvim se prikazuje u viralnoj objavi stranice “Samo istina”.</p>
<h4>Može i bez rudarenja</h4>
<p>Catalfamo , ali i neki drugi stručnjaci, naglašavaju kako se litij ne dobiva samo rudarenjem iz čvrstih stijena.</p>
<p>Naime, najveća svjetska nalazišta litija nalaze se na južnoameričkom kontinentu u podzemnim slanim jezerima. Takav način ekstrakcije litija uopće ne uključuje korištenje bagera kao što je Caterpillar.</p>
<p>Ekstrakcija izgleda tako da se smjesa iz zemlje pumpa u bazene i neko vrijeme isparava na suncu. Ta se slana smjesa kasnije filtrira i iz nje se dobiva litij-karbonat. Kako se navodi u nekim izvorima, kod te metode ekstrakcije emisije CO2 su relativno niske – 50 do 100 kilograma CO2 za jednu automobilsku bateriju. S druge, strane, takav pristup također ostavlja ekološki otisak jer zahtjeva velike količine vode.</p>
<p>No unatoč tome što se najveće zalihe nalaze u Južnoj Americi u podzemnim slanim jezerima, zemlja koja <a href="https://www.statista.com/statistics/268789/countries-with-the-largest-production-output-of-lithium/">proizvodi </a>&nbsp;najviše litija (oko 61 000 tona u 2022. godini) jest Australija, gdje se ta sirovina ipak dobiva rudarenjem. Procjena je da vađenje jedne tone litija iz stijena emitira oko 15 tona CO2 (<a href="https://climate.mit.edu/ask-mit/how-much-co2-emitted-manufacturing-batteries">MIT</a>).</p>
<p>Osim vađenja litija iz podzemnih slanih jezera i iz čvrstih stijena, litij se može dobiti i uz pomoć termalnih voda, što je ujedno i način ekstrakcije koji emitira najmanje CO2 te koristi najmanje vode.</p>
<p><img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/03/screenshot-20-800x450.png"/></p>
<h4>Koliko je zemlje i materijala potrebno?</h4>
<p>Na društvenim mrežama i ranije su se donosile procjene koje se odnose na rudarenje minerala potrebnih za proizvodnju jedne baterije za električni automobil. U verziji viralne objave na engleskom jeziku (arhivirano <a href="https://archive.ph/67nQD">ovdje</a>) brojke su nešto niže od onih koje je podijelila stranica “Samo istina”, pa se tako navodi da baterija električnog automobila ima 11 kg litija, 27 kilograma nikla, 20 kilograma mangana, 13.5 kg kobalta, 90 kilograma bakra te 181 kg aluminija, čelika i plastike.</p>
<p>O ovim je procjenama pisao AFP, koji navodi da brojka od 250 tona zemljine kore koje je navodno potrebno iskopati kako bi se napravila baterija za jedan elektronički automobil potječe iz izvješća Instituta Manhattan koji je ranije promicao skepticizam prema klimatskim promjenama (<a href="https://factcheck.afp.com/doc.afp.com.328N2RY">1</a>, <a href="https://factcheck.afp.com/doc.afp.com.327A429">2</a>).</p>
<p><strong>Peter Newman</strong> , profesor na australskom Sveučilištu Curtin, za AFP je rekao kako je teško odrediti koliko se zemlje iskopa tijekom procesa rudarenja. “Čimbenici kao što su geografija, vrsta i koncentracija sirovina i stope oporabe utječu na ishod. Ovisno o vrsti baterije za električno vozilo, sirovina potrebna za svaku od njih može zahtijevati drugačiji proces rudarenja i stoga se istiskuje različita količina zemlje”, &nbsp;rekao je Newman.</p>
<p><strong>Marko Paakkinen</strong>, voditelj istraživačkog tima u Finskom tehničkom istraživačkom centru, također je za AFP &nbsp;komentirao brojke koje se odnose na količinu minerala koje sadrži jedna baterija. Jedan dio njih je otprilike točan, no neke su zaokružene na veću cifru te predstavljaju generalizaciju.</p>
<p>Paakkinen ističe kako takve i slične objave pretpostavljaju da bi sve baterije električnih automobila bile takozvane NMC baterije koje se sastoje od nikla, mangana i kobalta. “Američki proizvođač Tesla prešao je na proizvodnju oko polovice svojih automobila s LFP baterijama koje koriste litij, željezo i fosfat kao ključne sirovine i stoga su ekološki prihvatljiviji od NMC-a” rekao je Paakkinen, koji naglašava i da se benzin, za razliku od minerala u baterijama električnih automobila, ne može reciklirati.</p>
<h4>Dezinformacije o vađenju litija</h4>
<p>Društvenim mrežama i ranije su se širile manipulativne objave kojima se nastojao preuveličati utjecaj proizvodnje litija koji se koristi u baterijama u električnim automobilima. U dobrom dijelu tih objava često se prikazuju rudnici koji se ne koriste za ekstrakciju litija, već nekih drugih sirovina (<a href="https://www.usatoday.com/story/news/factcheck/2022/10/06/fact-check-viral-image-shows-coal-mining-machine-not-lithium-mining/8082617001/">1</a>, <a href="https://www.politifact.com/factchecks/2022/may/11/facebook-posts/photo-does-not-show-lithium-mine-its-copper-mine/">2</a>, <a href="https://www.reuters.com/article/factcheck-lithium-mine-idUSL1N2LU1N6">3</a>, <a href="https://apnews.com/article/fact-check-pipeline-lithium-mine-photos-138193165304">4</a>, <a href="https://checkyourfact.com/2022/05/12/fact-check-oil-wells-lithium-mines-environment/">5</a>).</p>
<p>Točno je da postoje određeni izazovi u razvijanju tehnologije električnih automobila, međutim riječ je o sektoru koji se vrlo brzo unaprjeđuje. Sve više se razvijaju metode <a href="https://balkans.aljazeera.net/news/technology/2023/3/15/kostarika-postala-lider-u-vadjenju-litija-iz-starih-baterija">ekstrakcije litija</a> ne samo iz starih baterija električnih vozila, već i iz drugih elektroničkih uređaja poput mobitela.</p>
<p>Osim toga, u dezinformirajućim objavama o električnim vozilima vrlo se često izostavlja bitna činjenica: čak i ako proizvodnja baterije ima veći ekološki otisak od proizvodnje automobila na fosilni pogon, ukupni ekološki učinak električnog automobila ipak je znatno manji jer električna vozila u vožnji ne emitiraju stakleničke plinove.</p>
<p>Zbog toga ocjenjujemo ovu objavu kao neutemeljenu.</p>

Skriva li se u bageru dokaz da su automobili na dizel i benzin "čišći" od električnih? - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Cvjetača, rukola, kuhano jaje, tofu, jagode, grejp i kava gotovo da i ne sadrže kalorije" is Half True

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: