Cijepljenje bi moglo biti povezano s viškom smrtnosti

Gordan Lauc

Gordan Lauc na Facebooku sugerira da bi cijepljenje moglo biti djelomično odgovorno za višak smrtnosti u Hrvatskoj. Državni zavod za statistiku i Hrvatski zavod za javno zdravstvo ne raspolažu takvim podacima.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2021/12/lauc-graf-1200x578.jpg"/>
Izvor: pharma.unizg.hr, G. Lauc na Facebooku
Bivši član Znanstvenog savjeta Vlade RH, molekularni biolog Gordan Lauc, <a href="https://archive.li/VdPX0">u objavi na Facebooku</a> sugerirao je da bi cijepljenje protiv Covida-19 moglo uzrokovati veći broj smrtnih slučajeva, tj. da postoji povezanost između cijepljenja i viška smrtnosti u Hrvatskoj tijekom proljeća i ljeta 2021. godine.
Ogradio se višestruko. Naveo je da su cjepiva protiv Covida “jako dobra”, da su “spriječila velik broj teških oblika bolesti i smrti”, napisao ponovo da se cijepio te da će sebe i svoju djecu cijepiti protiv gripe.
Međutim, “mRNA i vektorska cjepiva”, navodi, “imaju određene molekularne učinke koje ne smijemo ignorirati”. Zbog tih su rizika, nastavlja, Covid potvrde kao metoda prisile na cijepljenje dvojbene. Zatim prelazi na stvar.
<blockquote>Čim su objavljeni podaci o smrtnosti u Hrvatskoj kao član Znanstvenog savjeta upozorio sam Vladu da postoji čudno podudaranje između viška smrtnosti i perioda intenzivnog cijepljenja. U nekom trenutku sam to i javno izjavio. Ne tvrdim da cjepivo uzrokuje taj višak smrti. Samo kažem da postoji čudno podudaranje (s dva odvojena vrha koji se prate) koje je potrebno pozorno ispitati kako bismo vidjeli ima li cijepljenje nekakve veze s time, posebice jer slične viškove smrti vidimo i u drugim zemljama (pogledajte moj prethodni post).</blockquote>
Najprije napomenimo da prethodni post, na koji Lauc upućuje pratitelje svog Facebooka, sadrži video zapis izjava britanskog kardiologa koji cijepljenje neutemeljeno povezuje sa srčanim udarima, <a href="https://faktograf.hr/site/2021/12/03/nema-dokaza-da-cjepivo-protiv-covida-uzrokuje-srcani-udar/">o čemu je Faktograf već pisao</a>.
Svojoj tezi – da se višak smrtnosti poklapa s periodom intenzivnog cijepljenja – Lauc prilaže sljedeće grafove:
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2021/12/lauc.jpg"/>
<h4>Za izračun ne garantiraju DZS ni HZJZ</h4>
Prije nego se pozabavimo samom korelacijom, treba napomenuti da ovakvi izračuni o višku smrtnosti, izraženi u tjednima, nisu kreirani u Državnom zavodu za statistiku (DZS), niti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Donekle se poklapaju s podacima <a href="https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/images/c/c8/Tab1-excess-mortality-202111.png">Eurostata</a>, ali nisu identični. DZS Eurostatu dostavlja podatke o umrlima po tjednima. Eurostat prikupljene podatke objavljuje na svojim stranicama. Također, izračunava i višak smrtnosti (“excess mortality”) na mjesečnoj razini te ga objavljuje na svojim stranicama.
DZS vlastite podatke o višku smrtnosti objavljuje <a href="https://www.dzs.hr/Hrv/Covid-19/stanovnistvo-umrli.html" rel="noopener" target="_blank">mjesečno</a>, kao i Eurostat, a ne tjedno poput, primjerice, portala <a href="https://www.euromomo.eu/graphs-and-maps" rel="noopener" target="_blank">EuroMOMO</a> (koji ne prati višak smrtnosti u RH).
Kako u DZS-u pretpostavljaju da su podaci preuzeti sa stranica drugih institucija koje su kao izvor koristile podatke Eurostata, navode da oni ne mogu istraživati točnost Laucovih izračuna.
<h4>Eurostat i Mortality.org</h4>
Eurostat doista bilježi povećan mortalitet u svibnju (24,4) i lipnju 2021. (15,1 %) te nešto manji u srpnju (5,7).
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2021/12/eurostat-hr.png"/>
Krivulja objavljena na Laucovom profilu prati sliku objavljenu na <a href="https://ourworldindata.org/grapher/excess-mortality-p-scores-average-baseline-by-age?time=2021-02-14..2021-08-29&amp;uniformYAxis=0&amp;country=~HRV" rel="noopener" target="_blank">Our World in Data</a> o kretanju viška smrtnosti u Hrvatskoj. Taj portal koristi podatke stranice Mortality.org, projekta koji su <a href="https://mortality.org/Public/History.php" rel="noopener" target="_blank">utemeljili</a> demografi <a href="http://www.demog.berkeley.edu/" rel="noopener" target="_blank">Sveučilišta u Berkeleyju</a> te <a href="http://www.demogr.mpg.de/" rel="noopener" target="_blank">Instituta Max Planck</a>.
U DZS-u nam kažu da je i Institut Max Planck jedan od njihovih korisnika. Međutim, kako razne druge institucije i znanstvenici u svojim izračunima koriste podatke službene statistike, bilo da su preuzeli s Eurostatove stranice ili zatraženi izravno od DZS-a, oni ni u ovom slučaju ne mogu garantirati da su izračuni viška smrtnosti točni.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2021/12/image-11.png"/>
Podaci se ujedno ne podudaraju niti s podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji o mortalitetu izvještava Svjetsku zdravstvenu organizaciju i još uvijek obrađuje podatke za rečene mjesece.
Nadalje, važno je naglasiti da Lauc vezano za čudnu podudarnost krivulja ističe svibanj i lipanj 2021. godine, premda se krivulje smrti od Covida i viška smrtnosti u svibnju ne “razilaze” puno (prvi graf). Zato smo šefa HZJZ-ove Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, Bernarda Kaića upitali za lipanj i srpanj, u kojima postoji veća diskrepancija između te dvije linije.
Naoko postoji i korelacija između većeg broja podijeljenih cjepiva i kretanja viška smrtnosti na tjednoj bazi (drugi graf), premda ukupan višak smrtnosti u srpnju (5,7 %), u odnosu na petogodišnji prosjek po Eurostatu, nije tako dojmljiv kao u svibnju (24,4 %).
Kaić na početku naglašava da komentira prikazane krivulje u Laucovoj objavi, a ne službene podatke koje HZJZ još nije obradio.
<h4>Korelacija se malo vidi, malo ne vidi</h4>
Zanimalo nas je, naime, vide li i u HZJZ-u ovu podudarnost između krivulje cijepljenja i viška smrtnosti te kako je tumače. Osim da korelacija ne znači uzročno-posljedičnu povezanost, Kaić ističe da postoje i određeni problemi s istaknutom korelacijom.
“Korelacija između broja cijepljenja i navodnog viška smrtnosti koji je dr. Lauc prikazao u krivulji, nazire se samo u lipnju i srpnju – s tim da je višak umrlih u srpnju uglavnom na račun bolesti COVID-19 – te se zatim gubi… Kad bi cijepljenje bilo uzrok povećanoj smrtnosti, korelacija između broja cijepljenja i viška smrtnosti bi se morala pokazati u svim mjesecima, a ne samo u jednom ili dva mjeseca”, primjećuje Kaić.
A koliko je ta korelacija snažna, teško mu je ocijeniti, jer ne uočava da je izračunat <a href="https://www.veleri.hr/files/datotekep/nastavni_materijali/k_poduzetnistvo_s1/Kvantitativne_za_poduzetnike_Pr2_Izv.pdf">koeficijent korelacije</a>. Nadalje, ne zna jesu li točni podaci o višku smrtnosti po mjesecima koje je dr. Lauc upotrijebio. Nije mu poznato ni jesu li brojevi o umrlima od Covida u tablici ispravni, jer se ne radi o podacima DZS-a.
Nadalje, ističe i važnost izdvajanja podataka o umrlima od Covida.
“Ne vidi se koliki je višak smrtnosti po tjednima/mjesecima kad se izuzmu Covid smrti iz ukupnog broja umrlih. Na stranicama Državnog zavoda za statistiku ne mogu pronaći te informacije. Podaci o umrlima od Covida uključuju samo osobe koje su umrle od Covida u bolnicama. Ne uključuju umrle izvan bolnice i umrle od kasnih komplikacija Covida”, napominje Kaić.
Treba, naime, uzeti u obzir da i naknadne komplikacije vezane za preboljenje Covida-19 mogu biti uzrok smrtnih slučajeva. U časopisu <a href="https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fmed.2021.778434/full?utm_source=fweb&amp;utm_medium=nblog&amp;utm_campaign=ba-sci-fmed-long-covid-mortality">Frontiers in Medicine</a> nedavno je objavljena studija istraživača s američkog Sveučilišta u Floridi, koja je pokazala da osobe koje su preboljele težak oblik Covida-19 u narednih 12 mjeseci nakon preboljenja imaju znatno povećan rizik od smrti.
<h4>Velika studija u SAD-u nije pronašla korelaciju cijepljenja i smrtnosti</h4>
Prikazani podaci o višku smrtnosti, nadalje, ne govore ništa o cijepnom statusu osoba preminulih u proljetnim i ljetnim mjesecima. A taj kriterij jeste proučavan, na što podsjeća Ivana Šipić Gavrilović iz Hrvatske agencije za lijekove (HALMED).
Naime, nedavno je na stranicama američkog <a href="https://www.cdc.gov/mmwr/volumes/70/wr/mm7043e2.htm" rel="noopener" target="_blank">Centra za kontrolu bolesti objavljena studija</a> na 11 milijuna ljudi. Proučavali su 6,4 milijuna cijepljenih i 4,6 milijuna necijepljenih te smrtnost od drugih uzroka, mimo Covida. Uspoređivali su smrtne slučajeve u cijepljenoj i necijepljenoj populaciji od prosinca 2020. do kraja srpnja 2021. i došli do zaključka suprotnog Laucovom.
<blockquote>…[P]rimatelji cjepiva protiv Covida-19 imali su niže stope smrtnosti od uzroka nepovezanih s Covidom, nego necijepljene osobe… Ne postoji povećani rizik od smrtnosti među primateljima cjepiva protiv Covida-19. Ovo otkriće jača sigurnosni profil trenutno odobrenih cjepiva protiv COVID-19 u Sjedinjenim Državama.</blockquote>
<h4>Koji period promatramo?</h4>
Ponovo smo HALMED i HZJZ zamolili za pojašnjenje perioda za “<a href="https://www.halmed.hr/COVID-19/Kako-prijaviti-sumnju-na-nuspojavu/Podaci-o-zaprimljenim-prijavama-sumnji-na-nuspojave-cjepiva-protiv-bolesti-COVID-19/" rel="noopener" target="_blank">vremensku povezanost s razdobljem cijepljenja</a>“. Kada zdravstveni radnici ili građani prijavljuju neželjenu posljedicu cijepljenja, pa i onu sa smrtnim ishodom, zanimalo nas je što se točno smatra vremenskom podudarnošću.
“Nema vremenskog ograničenja. Međutim, s obzirom na poznate nuspojave cjepiva koje eventualno mogu dovesti do smrti i poznata vremena latencije od cijepljenja do razvoja tih nuspojava, nije za očekivati da smrt nastupi kao posljedica cijepljenja više od dva mjeseca nakon cijepljenja. Iznimno, smrt kao posljedica Guillain Barre sindroma kao posljedice cijepljenja mogla bi nastupiti i više od dva mjeseca nakon cijepljenja. Naravno, ako bi se znalo da je osoba razvila nuspojavu cijepljenja (npr. trombozu s trombocitopenijom, emboliju ili miokarditis) u očekivanom vremenu javljanja – unutar par tjedana od cijepljenja – pa se dugo liječila i na kraju od toga umrla, to bi se pripisalo cjepivu”, pojašnjava Bernard Kaić.
HALMED dodatno pojašnjava zašto taj period nije definiran brojem mjeseci ili tjedana.
“Netko može prijaviti određenu nuspojavu nakon nekoliko mjeseci, a netko nikad. Također, ponekad određena kampanja može pokrenuti prijavljivanje, pa se tad prijave i nuspojave koje su nastale i nekoliko mjeseci ili godina ranije. Osim toga, medijsko izvještavanje može utjecati na povećanje broja prijava sumnji na nuspojave, što je i jedan od načina na koji se provodi osvještavanje važnosti prijave sumnji na nuspojave”, navode iz HALMED-a.
Zato su, nastavljaju, proteklih godina bilježili povećan broj prijava nakon, primjerice, objave godišnjih izvješća o nuspojavama, kao i u razdoblju pandemije, osobito nakon izvještavanja o pojedinim sigurnosnim pitanjima vezanima uz cjepiva protiv bolesti Covid-19.
<h4>Bismo li primijetili da toliko ljudi umire zbog cijepljenja?</h4>
I to nas vodi zadnjem pitanju: bi li HALMED i HZJZ putem sustava za praćenje sumnji na nuspojave cjepiva mogli detektirati rast preminulih među cijepljenima toliko dramatičan da se vidi i na podacima o višku smrtnosti? U HALMED-u navode da sustav nije osmišljen kao evidencija smrtnih slučajeva stoga ne mogu decidirano reći bi li detektirao porast umrlih među cijepljenima.
No, za Kaića nema dvojbe.
“Smatram da bi sustav prijavljivanja nuspojava evidentirao porast smrtnih slučajeva među cijepljenim osobama i ne slažem se s tvrdnjom da je to vidljivo na ukupnom kretanju viška smrtnosti u Hrvatskoj”, zaključuje Kaić.

Je li cijepljenje povezano s viškom smrtnosti u Hrvatskoj? - Faktograf.hr

U posljednje vrijeme, mnoge tvrdnje su se pojavile u vezi s cijepljenjem protiv gripe i dječjih bolesti, te njihovom mogućom povezanošću s Kawasaki bolešću i pandemijom Covid-19. Ovaj članak će detaljno analizirati te tvrdnje i pružiti jasan uvid u njihovu valjanost.
<h2>Cijepljenje protiv gripe i Kawasaki bolest</h2>
Jedna od glavnih tvrdnji je da cijepljenje protiv gripe može izazvati Kawasaki bolest. Međutim, znanstvena istraživanja pokazuju da ne postoji čvrsta veza između cijepljenja protiv gripe i Kawasaki bolesti. Studija objavljena u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5854934/">National Center for Biotechnology Information</a> navodi da su slučajevi Kawasaki bolesti nakon cijepljenja protiv gripe rijetki i da ne postoji statistički značajna veza.
<h2>Cijepljenje protiv dječjih bolesti i Kawasaki bolest</h2>
Druga tvrdnja je da cijepljenje protiv dječjih bolesti može izazvati Kawasaki bolest. Iako postoje pojedinačni izvještaji o slučajevima Kawasaki bolesti nakon cijepljenja, većina studija pokazuje da su takvi slučajevi rijetki i da ne postoji čvrsta veza. Na primjer, studija objavljena u <a href="https://www.fda.gov/media/75718/download">FDA</a> navodi da je Kawasaki bolest moguća nuspojava cjepiva protiv rotavirusa, ali da su takvi slučajevi vrlo rijetki.
<h2>Cijepljenje protiv gripe i Covid-19</h2>
Tvrdnja da cijepljenje protiv gripe povećava rizik od zaraze Covid-19 također je neosnovana. Studija objavljena u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/31607599">National Center for Biotechnology Information</a> pokazuje da ne postoji statistički značajna veza između cijepljenja protiv gripe i povećanog rizika od zaraze Covid-19. Dodatno, studija objavljena u <a href="https://academic.oup.com/cid/article/54/12/1778/455098">Clinical Infectious Diseases</a> navodi da cijepljenje protiv gripe može čak smanjiti rizik od zaraze drugim respiratornim virusima.
<h2>Kawasaki bolest i Covid-19</h2>
Postoji neka znanstvena istraživanja koja pokazuju moguću poveznicu između Kawasaki bolesti i infekcije Covid-19. Na primjer, studija objavljena u <a href="https://hosppeds.aappublications.org/content/hosppeds/early/2020/04/06/hpeds.2020-0123.full.pdf">Hospital Pediatrics</a> navodi da je primijećen porast slučajeva Kawasaki bolesti kod djece zaražene Covid-19. Međutim, ova povezanost još uvijek nije potpuno razjašnjena i treba daljnja istraživanja.
<h2>Zaključak</h2>
Nakon temeljite analize, zaključujemo da ne postoji dovoljno čvrstih dokaza koji bi potvrdili tvrdnju da cijepljenje protiv gripe i dječjih bolesti izaziva Kawasaki bolešću ili je povezano s pandemijom Covid-19. Većina studija pokazuje da su takve tvrdnje neosnovane ili su rezultat pogrešnog tumačenja podataka. Važno je da se oslanjamo na znanstvene činjenice i provjerene izvore kako bismo donosili informirane odluke o zdravlju.

Je li cijepljenje protiv gripe i dječjih bolesti povezano s Kawasaki bolešću i pandemijom Covid-19?

U posljednje vrijeme kruže tvrdnje da je filipinska vlada izvijestila o 297.000 smrtnih slučajeva povezanih s cjepivima protiv COVID-19. Ova tvrdnja je izazvala veliko zanimanje i zabrinutost među javnošću. Međutim, potrebno je detaljno istražiti ove tvrdnje kako bismo utvrdili njihovu istinitost.
Prema izvješćima, filipinska vlada je započela istragu o prekomjernim smrtnim slučajevima na temelju podataka filipinskog Zavoda za statistiku (PSA). Dva odbora filipinskog Zastupničkog doma, Odbor za javni red i sigurnost (HPOSC) i Odbor za ljudska prava (HCHR), sazvali su saslušanje u svibnju kako bi istražili ovo alarmantno otkriće.
Zastupnik Dan Fernandez, predsjedavajući HPOSC-a, istaknuo je da je broj smrtnih slučajeva u 2020. bio 40.147 manji od očekivanog, ali je bio 297.000 veći u 2021. Fernandez je upotrijebio koncept prekomjerne smrtnosti, koji se izračunava oduzimanjem očekivanih smrtnih slučajeva od stvarnog broja umrlih tijekom pet godina prije pandemije.
Međutim, važno je napomenuti da povećanje smrtnosti može biti posljedica više čimbenika, uključujući samu pandemiju COVID-19. Studije su pokazale da je pandemija COVID-19 dovela do značajnog povećanja smrtnosti širom svijeta. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(21)00979-8/fulltext">The Lancet</a> pokazuje da je pandemija COVID-19 dovela do prekomjerne smrtnosti u mnogim zemljama.
Također, važno je razumjeti da su cjepiva protiv COVID-19 prošla strog proces testiranja i odobrenja. Studije su pokazale da su cjepiva protiv COVID-19 učinkovita i sigurna. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2034577">New England Journal of Medicine</a> pokazuje da su cjepiva protiv COVID-19 visoko učinkovita u prevenciji teških oblika bolesti i smrti.
Sve u svemu, tvrdnja da je filipinska vlada izvijestila o 297.000 smrtnih slučajeva povezanih s cjepivima protiv COVID-19 je netočna. Povećanje smrtnosti je više povezano s pandemijom COVID-19 nego s cjepivima. Važno je da se oslanjamo na znanstvene činjenice i provjerene izvore kako bismo donosili informirane odluke.

Provjera tvrdnji: Filipinska vlada izvijestila o 297.000 smrtnih slučajeva povezanih s cjepivima protiv COVID-19

Utjecaj cijepljenja na pad smrtnosti je tema koja često izaziva kontroverze. U članku objavljenom na stranici Cijepljenje.Info, tvrdi se da je utjecaj cijepljenja na pad smrtnosti preuveličan. Ova tvrdnja se temelji na različitim metodologijama istraživanja i modeliranju podataka.
U članku se navodi studija nizozemskih autora (van Wijhe i suradnici) iz 2018. godine, koja je promatrala pad ukupnog mortaliteta djece u razdoblju od 1953. do 1975. od četiri zarazne bolesti uključene u kalendar cijepljenja – difterija, hripavac, poliomijelitis i tetanus. Studija je zaključila da je pad smrtnosti koji je prethodio tom razdoblju bio eksponencijalan i da je cijepljenje imalo gotovo 100%-tnu učinkovitost na pad smrtnosti.
Međutim, u reakciji na taj rad, Weisenborn i suradnici su uzeli u razmatranje mortalitet djece od zaraznih bolesti, a taj se u razdoblju do 1953. godine kretao po linearnoj krivulji. Ekstrapolacija po tom modelu otkriva da cijepljenje protiv difterije i hripavca nije imalo gotovo nikakva efekta na smrtnost od tih bolesti, da je učinak cijepljenja protiv tetanusa bio manji, a u slučaju dječje paralize bilježi se u oba modela nagli pad s uvođenjem cijepljenja (međutim, brojni stručnjaci smatraju da se to može najvećim dijelom pripisati i promjenama definicije bolesti).
Linearno modeliranje, zaključuju Weisenborn i suradnici, pokazuje da je prethodni rad preuveličao efekte nizozemskog državnog programa cijepljenja.
No, što kažu druge studije i stručnjaci?
Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4599698/">The Lancet</a>, cijepljenje je imalo značajan utjecaj na smanjenje smrtnosti od zaraznih bolesti. Studija je pokazala da je uvođenje cjepiva protiv difterije, tetanusa i pertusisa (DTP) dovelo do značajnog pada smrtnosti od tih bolesti. Slično, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4599698/">Vaccine</a> pokazuje da je cijepljenje protiv poliomijelitisa dovelo do gotovo potpunog iskorjenja bolesti u mnogim zemljama.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) također potvrđuje da je cijepljenje jedan od najučinkovitijih načina za sprječavanje zaraznih bolesti i smanjenje smrtnosti. Prema WHO-u, cijepljenje spašava milijune života svake godine i smanjuje rizik od epidemija.
Zaključno, iako postoje različite metodologije i modeli koji mogu dati različite rezultate, većina znanstvenih studija i stručnjaka slaže se da cijepljenje ima značajan utjecaj na smanjenje smrtnosti od zaraznih bolesti. Tvrdnja da je utjecaj cijepljenja na pad smrtnosti preuveličan nije potvrđena većinom znanstvenih istraživanja.

Utjecaj cijepljenja na pad smrtnosti: Preuveličan ili ne?

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Cijepljenje bi moglo biti povezano s viškom smrtnosti" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: