Gordan Lauc na Facebooku sugerira da bi cijepljenje moglo biti djelomično odgovorno za višak smrtnosti u Hrvatskoj. Državni zavod za statistiku i Hrvatski zavod za javno zdravstvo ne raspolažu takvim podacima.

Izvor: pharma.unizg.hr, G. Lauc na Facebooku

Bivši član Znanstvenog savjeta Vlade RH, molekularni biolog Gordan Lauc, u objavi na Facebooku sugerirao je da bi cijepljenje protiv Covida-19 moglo uzrokovati veći broj smrtnih slučajeva, tj. da postoji povezanost između cijepljenja i viška smrtnosti u Hrvatskoj tijekom proljeća i ljeta 2021. godine.

Ogradio se višestruko. Naveo je da su cjepiva protiv Covida “jako dobra”, da su “spriječila velik broj teških oblika bolesti i smrti”, napisao ponovo da se cijepio te da će sebe i svoju djecu cijepiti protiv gripe.

Međutim, “mRNA i vektorska cjepiva”, navodi, “imaju određene molekularne učinke koje ne smijemo ignorirati”. Zbog tih su rizika, nastavlja, Covid potvrde kao metoda prisile na cijepljenje dvojbene. Zatim prelazi na stvar.

Čim su objavljeni podaci o smrtnosti u Hrvatskoj kao član Znanstvenog savjeta upozorio sam Vladu da postoji čudno podudaranje između viška smrtnosti i perioda intenzivnog cijepljenja. U nekom trenutku sam to i javno izjavio. Ne tvrdim da cjepivo uzrokuje taj višak smrti. Samo kažem da postoji čudno podudaranje (s dva odvojena vrha koji se prate) koje je potrebno pozorno ispitati kako bismo vidjeli ima li cijepljenje nekakve veze s time, posebice jer slične viškove smrti vidimo i u drugim zemljama (pogledajte moj prethodni post).

Najprije napomenimo da prethodni post, na koji Lauc upućuje pratitelje svog Facebooka, sadrži video zapis izjava britanskog kardiologa koji cijepljenje neutemeljeno povezuje sa srčanim udarima, o čemu je Faktograf već pisao.

Svojoj tezi – da se višak smrtnosti poklapa s periodom intenzivnog cijepljenja – Lauc prilaže sljedeće grafove:

Za izračun ne garantiraju DZS ni HZJZ

Prije nego se pozabavimo samom korelacijom, treba napomenuti da ovakvi izračuni o višku smrtnosti, izraženi u tjednima, nisu kreirani u Državnom zavodu za statistiku (DZS), niti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).

Donekle se poklapaju s podacima Eurostata, ali nisu identični. DZS Eurostatu dostavlja podatke o umrlima po tjednima. Eurostat prikupljene podatke objavljuje na svojim stranicama. Također, izračunava i višak smrtnosti (“excess mortality”) na mjesečnoj razini te ga objavljuje na svojim stranicama.

DZS vlastite podatke o višku smrtnosti objavljuje mjesečno, kao i Eurostat, a ne tjedno poput, primjerice, portala EuroMOMO (koji ne prati višak smrtnosti u RH).

Kako u DZS-u pretpostavljaju da su podaci preuzeti sa stranica drugih institucija koje su kao izvor koristile podatke Eurostata, navode da oni ne mogu istraživati točnost Laucovih izračuna.

Eurostat i Mortality.org

Eurostat doista bilježi povećan mortalitet u svibnju (24,4) i lipnju 2021. (15,1 %) te nešto manji u srpnju (5,7).

Krivulja objavljena na Laucovom profilu prati sliku objavljenu na Our World in Data o kretanju viška smrtnosti u Hrvatskoj. Taj portal koristi podatke stranice Mortality.org, projekta koji su utemeljili demografi Sveučilišta u Berkeleyju te Instituta Max Planck.

U DZS-u nam kažu da je i Institut Max Planck jedan od njihovih korisnika. Međutim, kako razne druge institucije i znanstvenici u svojim izračunima koriste podatke službene statistike, bilo da su preuzeli s Eurostatove stranice ili zatraženi izravno od DZS-a, oni ni u ovom slučaju ne mogu garantirati da su izračuni viška smrtnosti točni.

Podaci se ujedno ne podudaraju niti s podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji o mortalitetu izvještava Svjetsku zdravstvenu organizaciju i još uvijek obrađuje podatke za rečene mjesece.

Nadalje, važno je naglasiti da Lauc vezano za čudnu podudarnost krivulja ističe svibanj i lipanj 2021. godine, premda se krivulje smrti od Covida i viška smrtnosti u svibnju ne “razilaze” puno (prvi graf). Zato smo šefa HZJZ-ove Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, Bernarda Kaića upitali za lipanj i srpanj, u kojima postoji veća diskrepancija između te dvije linije.

Naoko postoji i korelacija između većeg broja podijeljenih cjepiva i kretanja viška smrtnosti na tjednoj bazi (drugi graf), premda ukupan višak smrtnosti u srpnju (5,7 %), u odnosu na petogodišnji prosjek po Eurostatu, nije tako dojmljiv kao u svibnju (24,4 %).

Kaić na početku naglašava da komentira prikazane krivulje u Laucovoj objavi, a ne službene podatke koje HZJZ još nije obradio.

Korelacija se malo vidi, malo ne vidi

Zanimalo nas je, naime, vide li i u HZJZ-u ovu podudarnost između krivulje cijepljenja i viška smrtnosti te kako je tumače. Osim da korelacija ne znači uzročno-posljedičnu povezanost, Kaić ističe da postoje i određeni problemi s istaknutom korelacijom.

“Korelacija između broja cijepljenja i navodnog viška smrtnosti koji je dr. Lauc prikazao u krivulji, nazire se samo u lipnju i srpnju – s tim da je višak umrlih u srpnju uglavnom na račun bolesti COVID-19 – te se zatim gubi… Kad bi cijepljenje bilo uzrok povećanoj smrtnosti, korelacija između broja cijepljenja i viška smrtnosti bi se morala pokazati u svim mjesecima, a ne samo u jednom ili dva mjeseca”, primjećuje Kaić.

A koliko je ta korelacija snažna, teško mu je ocijeniti, jer ne uočava da je izračunat koeficijent korelacije. Nadalje, ne zna jesu li točni podaci o višku smrtnosti po mjesecima koje je dr. Lauc upotrijebio. Nije mu poznato ni jesu li brojevi o umrlima od Covida u tablici ispravni, jer se ne radi o podacima DZS-a.

Nadalje, ističe i važnost izdvajanja podataka o umrlima od Covida.

“Ne vidi se koliki je višak smrtnosti po tjednima/mjesecima kad se izuzmu Covid smrti iz ukupnog broja umrlih. Na stranicama Državnog zavoda za statistiku ne mogu pronaći te informacije. Podaci o umrlima od Covida uključuju samo osobe koje su umrle od Covida u bolnicama. Ne uključuju umrle izvan bolnice i umrle od kasnih komplikacija Covida”, napominje Kaić.

Treba, naime, uzeti u obzir da i naknadne komplikacije vezane za preboljenje Covida-19 mogu biti uzrok smrtnih slučajeva. U časopisu Frontiers in Medicine nedavno je objavljena studija istraživača s američkog Sveučilišta u Floridi, koja je pokazala da osobe koje su preboljele težak oblik Covida-19 u narednih 12 mjeseci nakon preboljenja imaju znatno povećan rizik od smrti.

Velika studija u SAD-u nije pronašla korelaciju cijepljenja i smrtnosti

Prikazani podaci o višku smrtnosti, nadalje, ne govore ništa o cijepnom statusu osoba preminulih u proljetnim i ljetnim mjesecima. A taj kriterij jeste proučavan, na što podsjeća Ivana Šipić Gavrilović iz Hrvatske agencije za lijekove (HALMED).

Naime, nedavno je na stranicama američkog Centra za kontrolu bolesti objavljena studija na 11 milijuna ljudi. Proučavali su 6,4 milijuna cijepljenih i 4,6 milijuna necijepljenih te smrtnost od drugih uzroka, mimo Covida. Uspoređivali su smrtne slučajeve u cijepljenoj i necijepljenoj populaciji od prosinca 2020. do kraja srpnja 2021. i došli do zaključka suprotnog Laucovom.

…[P]rimatelji cjepiva protiv Covida-19 imali su niže stope smrtnosti od uzroka nepovezanih s Covidom, nego necijepljene osobe… Ne postoji povećani rizik od smrtnosti među primateljima cjepiva protiv Covida-19. Ovo otkriće jača sigurnosni profil trenutno odobrenih cjepiva protiv COVID-19 u Sjedinjenim Državama.

Koji period promatramo?

Ponovo smo HALMED i HZJZ zamolili za pojašnjenje perioda za “vremensku povezanost s razdobljem cijepljenja“. Kada zdravstveni radnici ili građani prijavljuju neželjenu posljedicu cijepljenja, pa i onu sa smrtnim ishodom, zanimalo nas je što se točno smatra vremenskom podudarnošću.

“Nema vremenskog ograničenja. Međutim, s obzirom na poznate nuspojave cjepiva koje eventualno mogu dovesti do smrti i poznata vremena latencije od cijepljenja do razvoja tih nuspojava, nije za očekivati da smrt nastupi kao posljedica cijepljenja više od dva mjeseca nakon cijepljenja. Iznimno, smrt kao posljedica Guillain Barre sindroma kao posljedice cijepljenja mogla bi nastupiti i više od dva mjeseca nakon cijepljenja. Naravno, ako bi se znalo da je osoba razvila nuspojavu cijepljenja (npr. trombozu s trombocitopenijom, emboliju ili miokarditis) u očekivanom vremenu javljanja – unutar par tjedana od cijepljenja – pa se dugo liječila i na kraju od toga umrla, to bi se pripisalo cjepivu”, pojašnjava Bernard Kaić.

HALMED dodatno pojašnjava zašto taj period nije definiran brojem mjeseci ili tjedana.

“Netko može prijaviti određenu nuspojavu nakon nekoliko mjeseci, a netko nikad. Također, ponekad određena kampanja može pokrenuti prijavljivanje, pa se tad prijave i nuspojave koje su nastale i nekoliko mjeseci ili godina ranije. Osim toga, medijsko izvještavanje može utjecati na povećanje broja prijava sumnji na nuspojave, što je i jedan od načina na koji se provodi osvještavanje važnosti prijave sumnji na nuspojave”, navode iz HALMED-a.

Zato su, nastavljaju, proteklih godina bilježili povećan broj prijava nakon, primjerice, objave godišnjih izvješća o nuspojavama, kao i u razdoblju pandemije, osobito nakon izvještavanja o pojedinim sigurnosnim pitanjima vezanima uz cjepiva protiv bolesti Covid-19.

Bismo li primijetili da toliko ljudi umire zbog cijepljenja?

I to nas vodi zadnjem pitanju: bi li HALMED i HZJZ putem sustava za praćenje sumnji na nuspojave cjepiva mogli detektirati rast preminulih među cijepljenima toliko dramatičan da se vidi i na podacima o višku smrtnosti? U HALMED-u navode da sustav nije osmišljen kao evidencija smrtnih slučajeva stoga ne mogu decidirano reći bi li detektirao porast umrlih među cijepljenima.

No, za Kaića nema dvojbe.

“Smatram da bi sustav prijavljivanja nuspojava evidentirao porast smrtnih slučajeva među cijepljenim osobama i ne slažem se s tvrdnjom da je to vidljivo na ukupnom kretanju viška smrtnosti u Hrvatskoj”, zaključuje Kaić.