BioNTech ove jeseni očekuje zaradu na razini „pandemijskih godina“

provjeri.hr

U članku objavljenom na Provjeri.hr, tvrdi se da njemačka tvrtka BioNTech, poznata po svojem mRNA cjepivu protiv COVID-19, očekuje zaradu na razini „pandemijskih godina“ ove jeseni. Ova tvrdnja je izazvala zanimanje i skepticizam, pa smo odlučili detaljno istražiti njezinu istinitost.
BioNTech je, zajedno s partnerom Pfizerom, razvio jedno od najuspješnijih cjepiva protiv COVID-19. Tvrtka je ostvarila ogromne prihode tijekom 2021. i 2022. godine, s gotovo 30 milijardi eura dobiti. Međutim, nakon pada tržišta za cjepiva protiv COVID-19, BioNTech je zabilježio gubitke u prvom kvartalu 2024. godine, što je u skladu s njihovim povijesnim trendovima prije pandemije.
Glavni financijski direktor BioNTecha, Jens Holstein, izjavio je da tvrtka očekuje da će ostvariti oko 90% svoje ukupne godišnje prodaje u posljednjim mjesecima 2024. godine, prvenstveno u četvrtom kvartalu. Ova projekcija je opisana kao „iznenađujuća i ambiciozna“ u njemačkom dnevniku Der Tagesspiegel.
Da bismo razumjeli ove projekcije, treba razmotriti nekoliko ključnih činjenica:
<ul>
 <li>Sezonalnost COVID-19 infekcija: COVID-19 infekcije pokazuju sezonalnost sličnu gripi, što znači da se očekuje porast slučajeva tijekom hladnijih mjeseci. To bi moglo objasniti očekivanja povećane potražnje za cjepivima u četvrtom kvartalu.</li>
 <li>Povijesni podaci: U 2023. godini, prodaja BioNTecha u četvrtom tromjesečju nije iznosila ni 40% ukupne prodaje, a 2022. godine bila je još manja. Međutim, tvrtka očekuje da će 2024. godina biti iznimka.</li>
 <li>Nove varijante i cjepiva: Mogućnost pojave novih varijanti virusa i razvoja poboljšanih cjepiva također može utjecati na očekivanja tvrtke.</li>
</ul>
Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41591-021-01319-8">Nature Medicine</a>, sezonalnost COVID-19 infekcija je dobro dokumentirana i može utjecati na potražnju za cjepivima. Međutim, očekivanja BioNTecha su iznenađujuća i ambiciozna, što može ukazivati na optimizam tvrtke ili na neke neobjavljene informacije o budućim trendovima.
Ukratko, tvrdnja da BioNTech očekuje zaradu na razini „pandemijskih godina“ ove jeseni je temeljena na optimističnim projekcijama tvrtke. Iako postoje neki argumenti koji podupiru ovu tvrdnju, kao što su sezonalnost COVID-19 infekcija i mogućnost novih varijanti, očekivanja su i dalje vrlo ambiciozna i treba ih uzimati s rezervom.
Na temelju dostupnih podataka i analize, ocjenjujemo tvrdnju s ocjenom 3 od 5, što znači da je tvrdnja djelomično istinita, ali treba biti oprezan pri njezinom tumačenju.

BioNTech ove jeseni očekuje zaradu na razini „pandemijskih godina“!?

Prema popisu stanovništva iz 2021. u RH živi 91.947 starijih od 85 godina, a podaci HZMO-a govore o 5.271 korisnika mirovina sudionika NOR-a.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/old-friends-ge20d0cb81-1280-1002x675.jpg"/>
Ilustracija: Pixabay
Putem grupa i korisničkih profila na društvenim mrežama pojedini korisnici Facebooka u posljednjih nekoliko dana šire dezinformaciju koja glasi: “Danas u RH prima partizansku mirovinu 39.611 osoba, a RH ima starijih osoba od 85 godina 11.578.” (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/BDQFi">ovdje</a>, <a href="https://ghostarchive.org/archive/9H2BA">ovdje</a> i <a href="https://ghostarchive.org/archive/NDZSX">ovdje</a>).
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/statusmirovine-800x289.jpg"/>
Točna informacija o broju “partizanskih mirovina” može se naći u publikaciji <a href="https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/listalice/mediji/2023/03/index.html#1">Statističke informacije HZMO-a za ožujak 2023. godine</a>. Tamo stoji da mirovine službeno zavedene pod naslovom “Korisnici mirovina – sudionici Narodno-oslobodilačkog rata (NOR)” prima 5.271 umirovljenika i umirovljenica. Njihova prosječna mirovina iznosi 471,62 eura.
<figure><img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/jjsjsjsjsjsjsjs-624x450.jpg"/>Izvor: Statističke informacije HZMO-a za ožujak 2023. godine</figure>
<h4>Kako zakon definira sudionike NOR-a?</h4>
Sudionicima NOR-a, valja naglasiti, zakon smatra “sve osobe kojima je – prema propisima koji su vrijedili do 31. prosinca 1998. godine – određeno razdoblje mirovinskog staža između 6. travnja 1941. i 15. svibnja 1945. uračunato u poseban staž u dvostrukom trajanju i kojima je mirovina određena na poseban način (s povećanjem od 10 do 60 posto i/ili uz zajamčenu osnovicu) u odnosu na ostale osiguranike”.
Statistički podaci govore i o iznosima mirovina koje prima ova skupina umirovljenica i umirovljenika. Najviše ih – 1.850 umirovljenika i umirovljenica – prima između 400 i 470 eura mirovine. Do sedamdeset eura mirovine imaju 24 korisnika, 110 ih prima između 70 i 140 eura, 205 umirovljenika i umirovljenica iz NOR-a primaju između 140 i 200 eura mjesečno, 390 ih prima između 200 i 270 eura, 779 ih prima između 270 i 340 eura, a 846 korisnika i korisnica imaju između 340 i 400 eura mjesečno.
Slijede umirovljenici i umirovljenice iz NOR-a, njih 508, koji primaju između 470 i 540 eura mirovine, zatim 369 korisnika i korisnica čija je mirovina između 540 i 600 eura, pa još 844 umirovljenika i umirovljenica s mirovinom između 600 i 670 eura. Između 670 i 800 eura mirovine primaju 804 osobe, između 800 i 930 eura – 302 osobe, između 930 i 1070 eura prima 199 osoba. Mirovinu višu od 1070 eura mjesečno primaju 142 osobe.
<h4>Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 91.947 ljudi starijih od 85 godina</h4>
Niti broj osoba starijih od 85 godina u Hrvatskoj ne odgovara broju iznesenom u netočnoj tvrdnji koja je predmet ovog teksta. Naime, dok se u dezinformaciji tvrdi da Republika Hrvatska ima 11.578 osoba starijih od 85 godina, podaci popisa stanovništva iz 2021. godine govore drugačije.
Prema ovim podacima u Hrvatskoj živi 91.947 ljudi starijih od 85 godina, od čega 27.547 muškaraca i 64.400 žena. Ovi podaci objavljeni su u tablici <a href="https://dzs.gov.hr/u-fokusu/popis-2021/88">Popisa stanovništva iz 2021. godine pod naslovom “Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima”</a>.
<figure><img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/starost-800x185.jpg"/>Izvor: Popis stanovništva 2021.</figure>

Nije točno da u Hrvatskoj ima 11.578 starijih od 85 godina, a da 39.611 osoba prima &quot;partizansku mirovinu&quot; - Faktograf.hr

„Sjećate se ukidanja prireza? Ja se sjećam kakva je to fama stvorena oko ukidanja prireza. (…) To je gradovima novac, neće biti novca za komunalne djelatnosti, gradovi će spasti na prosjački štap… Katastrofa, kataklizma biblijskih razmjera će se dogoditi. Dogodilo se što? Oni koji su digli prireze kupaju se u novcu, i mi koji smo ga spustili imamo viškove. Možda ne kao Zagreb, Rijeka, Split koji imaju najviše poreze lokalnog karaktera u državi. Doista se kupaju u novcu… Ukidanje prireza, iz ove današnje perspektive, prošlo je godinu dana, pokazuje se kao odličan potez“, <a href="https://enz.hrt.hr/">ustvrdio je</a> Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
U svibnju 2023. godine Vlada je predstavila jedan u nizu paketa poreznih reformi. Tim paketom, među ostalim, smanjene su stope poreza na dohodak, povećan je iznos osobnog odbitka kao i odbitci za uzdržavane članove obitelji. Istodobno, ukinut je prirez dok je gradovima i općinama ostavljena mogućnost da gubitke s osnova prireza nadoknade podizanjem stopa za oporezivanje dohotka (<a href="https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/2016/Sjednice/2023/Svibanj/220%20sjednica%20VRH/Izmjene%20poreznih%20propisa.pdf">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/05/24/hrvatski-porezni-sustav-ovim-promjenama-postaje-jedinstven-u-europi/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/09/06/povecanje-stope-poreza-na-dohodak-u-zagrebu-direktni-je-rezultat-vladine-porezne-reforme/">3</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/11/14/zbog-rasta-osobnog-odbitka-oko-850-tisuca-mirovina-nece-biti-oporezivo/">4</a>).
Dio poreznih izmjena predstavljenih u svibnju prošle godine na snagu je stupio tijekom 2023. godine, no, to se ne odnosi na prirez.
Prirez je službeno ukinut s prvim danom 2024. godine. Gradovi i općine su do prosinca 2023. godine mogli odlučiti o novim stopama poreza na dohodak kako bi nadomjestile prihode bez kojih ostaju zbog ukidanja prireza i to tako da niža stopa poreza na dohodak (20 posto) bude u rasponu od 15 do 23,6 posto, a viša stopa (30 posto) bude u rasponu od 25 do 35,4 posto. Niža stopa se plaća na poreznu osnovicu do 50 400 eura, a na iznose više od tog plaća se viša stopa.
Predsjedniku HSLS-a vrijeme brzo prolazi pa mu se nešto više od dva mjeseca od trenutka ukidanja prireza čine kao cijela godina. Stopu prireza gradovi koje Hrebak spominje nisu podigli, niti ga je on u svojoj lokalnoj sredini spustio – jer prirez više ne postoji.
Dio gradova i općina, međutim, odlučio se prihode bez kojih ostaju s osnova ukinutog prireza nadoknaditi korekcijom stopa poreza na dohodak.
Tako je Grad Zagreb, u kojem se plaćala najviša stopa prireza od 18 posto, od siječnja tekuće godine nižu stopu poreza na dohodak povećao s 20 na 23,6 posto. Po toj se stopi porez na dohodak plaća na poreznu osnovicu do 50 400 eura. Na više iznose porez na dohodak se plaća po stopi od 35,4 posto, umjesto po stopi od 30 posto.
U Splitu je niža stopa oporezivanja dohotka od ove godine 21,5 posto, a viša 32,25 posto. Rijeka gubitak prihoda od prireza namjerava namaknuti povećanjem niže stope poreza na dohodak koja se sada plaća po stopi od 22,4 posto, odnosno višom stopom koja je porasla na 33,6 posto.
<h4>Rast proračuna u Zagrebu i Splitu</h4>
Grad Zagreb je, primjerice, <a href="https://www.zagreb.hr/proracun/113894">proračunom za tekuću godinu</a> planirao prihode od poreza u iznosu od nepunih 1,134 milijarda eura. U to su uključeni porez na dohodak, porez na imovinu te porez na robu i usluge. Pritom je porez na dohodak planiran u iznosu od nepunih 1,07 milijarda eura te taj porez predstavlja najznačajniji prohod grada. U odnosu na prethodnu godinu, Grad Zagreb od oporezivanja dohotka planira prikupiti 121,9 milijun eura više.
Pritom se u obrazloženju proračuna navodi kako je učinak viših poreznih stopa identičan kumulativnom učinku poreznih stopa i prireza koji se primjenjivao u prošloj godini.
Grad Split, pak, <a href="https://split.hr/gradska-uprava/proracun">prihode od poreza</a> u tekućoj godini planira na razini 101 milijuna eura, dok su lani planirani na razini nepunih 88 milijuna eura. Računaju i kako će ti prihodi nastaviti rasti u 2025. godini. I za Split je najznačajniji prihod oporezivanje dohotka. Lani je s osnova poreza i prireza taj grad planirao prikupiti 74,42 milijuna eura, dok je plan za tekuću godinu 88,74 milijuna eura. Grad Split objašnjava kako su prihodi od poreza na dohodak za tekuću godinu, kao i u projekcijama idućih godina, procijenjeni s povećanjem „u skladu s porastom broja zaposlenih i pozitivnim gospodarskim trendovima i praćenjem ostvarenja poreznih prihoda tijekom 2023. godine“.
Rijeka je, pak, u narednim godinama planirala smanjiti prirez, ali ju je Vlada preduhitrila njegovim ukidanjem. Izračunali su kako će zbog <a href="https://www.rijeka.hr/proracun-grada-rijeke-za-2024-godinu-predlozen-u-visini-od-170-milijuna-eura/">ukidanja prireza, rasta porezne osnovice i osobnih odbitaka</a> izgubiti oko 12 milijuna eura. To je nadoknađeno rastom poreza na dohodak te Rijeka u tekućoj godini, s osnova poreza na dohodak, planira prikupiti nepuna 64 milijuna eura. I iz <a href="https://www.rijeka.hr/gradska-uprava/proracun/proracun-grada-rijeke-za-2024-godinu/">proračuna</a> tog grada je vidljivo kako je porez na dohodak najznačajniji prihod. Naime, ukupno s osnova svih poreznih prihoda Rijeka u ovoj godini planira prikupiti nešto više od 70 milijuna eura.
<h4>Inflacija</h4>
Pri kreiranju proračuna, kako na nacionalnoj tako i na lokalnim razinama, u obzir se među ostalim uzimaju makroekonomski pokazatelji, poput kretanja BDP-a, cijena, zaposlenosti. <a href="https://www.hnb.hr/statistika/glavni-makroekonomski-indikatori">Prosječna godišnja stopa inflacije</a> mjerena harmoniziranim indexom potrošačkih cijena (HIPC) u 2022. godini je bila 10,7 posto, dok je u 2023. godini iznosila 8,4 posto. Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (IPC) u 2022. godini je bila 10, a u prošloj godini osam posto. Gospodarstvo je u 2022. godini realno raslo 6,3 posto dok je lani taj rast iznosio 2,8 posto.
U trenutku kada su se izrađivali lokalni proračuni za tekuću, 2024. godinu, projekcije su govorile kako bi BDP trebao rasti 2,6 posto, dok je očekivano da će inflacija na godišnjoj razini pasti na 4,7 posto. Hrvatska narodna banka (HNB) u međuvremenu je očekivanja promijenila pa prema nedavno objavljenim <a href="https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije">proljetnim makroekonomskim</a> projekcijama predviđa kako će gospodarstvo u ovoj godini ostvariti realan rast od 3,2 posto.
Centralna banka predviđa da će se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u ovoj godini više nego prepoloviti sa 8,4 posto lani na 3,5 posto kao odraz očekivanog smanjivanja inflacije svih glavnih komponenata, a ponajviše temeljne inflacije. „Nakon što su lani stagnirale, cijene energije bi se u ovoj godini mogle vrlo blago smanjiti, uz pretpostavku da se administrativno regulirane cijene plina i električne energije za kućanstva neće mijenjati. Zamjetnom usporavanju inflacije cijena hrane i industrijskih proizvoda moglo bi pogodovati okružje nižih cijena energije i prehrambenih sirovina te normaliziranih lanaca opskrbe“, ustvrdio je HNB.
Kao što je <a href="https://mfin.gov.hr/proracun-86/drzavni-proracun-2024-godina/3504">državnim proračunom</a> za tekuću godinu planiran rast prihoda s osnova obaveznih doprinosa, kao i poreza, zbog očekivanih boljih okolnosti na tržištu, tako i lokalni proračuni računaju na rast prihoda, kako od oporezivanja dohotka, tako i poreza koje prikupljaju.
<h4>Usporedba s ranijim razdobljima</h4>
S obzirom na Hrebakovu poruku da se gradovi koji su podigli stope oporezivanja dohotka (odnosno, kako je on netočno rekao, stopu prireza) kupaju u novcu, provjerili smo koliki su im prihodi s osnova oporezivanja dohotka u siječnju i veljači tekuće godine u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.
Prema podacima Upravnog odjela za ekonomske poslove grada Splita, proračun tog grada je od poreza i prireza na dohodak u siječnju prošle godine prikupio nepunih 7,082 milijuna eura, dok je u siječnju ove godine od poreza na dohodak prikupljeno nešto više od 8,772 milijuna eura. Iz toga proizlazi da je u siječnju ove godine s osnova oporezivanja dohotka prikupljeno 1,69 milijuna eura više nego u istom mjesecu prošle godine.
U veljači ove godine splitski gradski proračun prikupio je s osnova poreza na dohodak nešto više od 8,896 milijuna eura dok je u istom mjesecu prošle godine s osnova poreza i prireza na dohodak prikupljeno nešto više od 7,684 milijuna eura.
Statistika pritom ne prati podatak o broju zaposlenih i prosječno isplaćenim plaćama za područje grada Splita pa veće prihode s osnova doprinosa u Splitu nije moguće staviti u relaciju i s tim podacima.
Podatke o proračunskim prihodima od poreza i doprinosa, odnosno samo poreza na dohodak na području grada Rijeke do zaključenja teksta nismo dobili.
„S obzirom na inflaciju i fluktuacije tijekom godine, siječanj 2023. nije adekvatno usporediti sa siječnjem 2024., već je relevantnija usporedba siječnja 2024. godine s prosincem 2023. godine“, naveli su iz Grada Zagreba na naš upit.
Zagreb je u siječnju ove godine ostvario nešto više od 93,261 milijun eura prihoda od poreza na dohodak, dok je u prosincu 2023. godine od poreza i prireza na dohodak ostvaren prihod od 106,445 milijuna eura.
U siječnju prošle godine, pak, s osnova poreza i prireza na dohodak u gradsku kasu se slilo nešto više od 74,862 milijuna eura.
„Prava usporedba 2023. godine i 2024. godine bit će moguća tek po završetku 2024. godine.“, navode iz Grada Zagreba.
Grad Zagreb, za razliku od drugih gradova, vodi mjesečnu statistiku o zaposlenosti i plaćama. U siječnju 2023. godine u Zagrebu je bilo <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/zaposleni%202023/Zaposleni%20I.%202023._web.pdf">444 246 zaposlenih</a>, odnosno 1,8 posto manje nego u prosincu 2022. godine. <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/pla%C4%87e%202023/Pla%C4%87e%20%20I.%202023_web.pdf">Prosječna bruto plaća</a> isplaćena u pravnim osobama iznosila je 1 766 eura, dok je prosječna neto plaća u siječnju prošle godine iznosila 1 256 eura.
Podaci o zaposlenosti i plaćama za siječanj 2024. godine nisu još dostupni. Zadnji dostupan podatak je za prosinac 2023. godine kada je u Zagrebu bilo <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/zaposleni%202023/Zaposleni%20XII.%202023._web.pdf">zaposleno</a> 451 942 (7 696 zaposlenih više u odnosu na početak godine). <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/pla%C4%87e%202023/Place%20XII.2023_web.pdf">Prosječna bruto plaća</a> isplaćena u Zagrebu u prosincu 2023. godine iznosila je 1 902 eura, dok je prosječna neto plaća bila 1 355 eura.
I Zagreb i Split su, u siječnju ove godine, od oporezivanja dohotka prihodovali više nego prije godinu dana. Međutim, taj povećani prihod ne može se gledati isključivo kroz prizmu ukidanja prireza i rasta stope oporezivanja dohotka.

Prirez je ukinut u siječnju ove godine, a ne prije godinu dana - Faktograf.hr

Stručnjakinja iz HZJZ-a pojasnila je za Faktograf što podrazumijeva koncept "Jedno zdravlje" koji se koristi od 80-ih godina 20. stoljeća.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/06/treatment-g8896d1121-1280-1012x675.jpg"/>
Ilustracija: Pixabay
“WHO planira pokrenuti klimatska zaključavanja?”, pita se rubni portal Provjeri.hr u članku (arhiviran <a href="https://archive.li/njxd0#selection-3061.0-3061.46" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>) od 6. lipnja.
<blockquote>“Sada kada je prijevara s koronavirusom Wuhan (Covid-19) gotova, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je zauzeta smišljanjem svoje sljedeće tiranske sheme u obliku još jedne runde karantena, ovaj put kako bi zaustavila “klimatske promjene””, navodi se u članku.</blockquote>
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/06/provjeritekst-800x330.jpg"/>
<h4>Dezinformacije otkako je Sporazum najavljen</h4>
Uz SZO-ov najavljeni Pandemijski ugovor Provjeri.hr spominje i shemu “Jedno zdravlje” ili “One Health” koja će, kako pišu, SZO-u dodijeliti “apsolutnu “ovlast” da pokrene “klimatska zaključavanja” u trenutku kada se utvrdi da je “globalno zagrijavanje” prevelika prijetnja da bi se zanemarila”.
O nacrtu Sporazuma o pandemijama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i dezinformacija koje su se na tu temu širile na Faktografu smo <a href="https://faktograf.hr/2022/06/09/sporazum-o-pandemijama-jos-ne-postoji-pa-se-ne-moze-ni-tvrditi-da-ce-ukinuti-demokraciju-i-uvesti-tiraniju/" rel="noopener" target="_blank">već pisali</a>. Dezinformacije i obmanjujuće tvrdnje o samom nacrtu šire se otkako je objavljeno da će SZO na njemu raditi, pa čak i prije nego je nacrt sporazuma uopće bio dostupan.
Kako smo već pisali, prvog prosinca 2021. godine, 194 članice Svjetske zdravstvene organizacije postigle su konsenzus o pokretanju postupka izrade nacrta konvencije, sporazuma ili drugog međunarodnog instrumenta te pregovora o njemu na temelju ustava SZO-a. Potom je osnovano pregovaračko međuvladino tijelo koje je izvješće o napretku pregovora o sporazumu trebalo podnijeti na sjednici Svjetske zdravstvene skupštine 2023. godine, dok je okvirni plan da se taj sporazum donese do 2024. godine.
<blockquote>“Nedavno predloženi amandmani na Međunarodne zdravstvene propise (IHRs) i takozvani Pandemijski ugovor uključuju ono što je poznato kao pristup ‘Jedno zdravlje’. Shema One Health dodijelit će WHO-u apsolutnu ‘ovlast’ da pokrene “klimatska zaključavanja” u takvom trenutku kada se utvrdi da je ‘globalno zagrijavanje’ prevelika prijetnja da bi se zanemarila…Sljedeći krug karantena koje će nadgledati WHO bit će mnogo gori od karantena zbog covida. Čelnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus moći će provoditi neobuzdanu autoritarnu tiraniju nad svima diljem svijeta, prisiljavajući ljude da ostanu unutra i “ostanu sigurni” na neodređeno vrijeme”, piše u tekstu portala Provjeri.</blockquote>
U samom <a href="https://faktograf.hr/2023/05/31/sef-szo-a-ne-nareduje-vladama-da-predaju-suverenitet-prije-sljedece-pandemije/" rel="noopener" target="_blank">sporazumu se ne navodi</a> da će SZO moći nadglasati bilo koju državu da donosi vlastite politike o pandemijama. Brojni stručnjaci potvrdili su to Associated Pressu, od kojih je jedan bio uključen u izradu nacrta sporazuma. Sporazum zapravo donosi široke preporuke koje su povezane s međunarodnom suradnjom na prevenciji pandemija, spremnosti država na pandemije i odgovora na pandemije. Nigdje se u tom dokumentu od 30 stranica ne spominju zaključavanja (eng. lockdown), zatvaranja građana ili posebni sustavi nadzora građana, piše AP News.
“Te tvrdnje su potpuno netočne”, kazao je profesor sa Sveučilišta Georgetown i direktor SZO-ovog Centra za suradnju na nacionalnim i globalnim zdravstvenim zakonima navedenog sveučilišta Lawrence Gostin. On je sudjelovao u sastavljanju nacrta sporazuma, kako je pisao <a href="https://apnews.com/article/fact-check-world-health-organization-pandemic-treaty-212446302001" rel="noopener" target="_blank">AP News</a>.
Dodao je i da “SZO neće dobiti nikakve ovlasti kojima bi mogao nadglasati državu da donosi vlastite političke odluke”. Dakle, ni Sporazum o pandemijama, niti koncept “Jednog zdravlja” ne bave se oduzimanjem autonomije, suvereniteta niti pripremom (potencijalnog) zaključavanja ljudi, već sinergijskim odgovorom na probleme s kojima će se svijet hvatati u koštac, poput pandemije Covida-19.
<h4>Što je koncept “Jedno zdravlje”?</h4>
<blockquote>“Covid je bio samo test za ono što WHO planira sljedeći put. Svjetski ekonomski forum (WEF), kojeg vodi Klaus Schwab, također je uključen u predvodništvo sheme koju Daily Exposé opisuje na sljedeći način: ‘SZO-ov ‘Sporazum o pandemiji’ neće se baviti samo pandemijama. Globalno uvodi ideologiju ‘One Health’. Koncept prepoznaje međuovisnost zdravlja ljudi i životinja te povezanost s okolišem. Putem ove agende One Health, WHO će imati ovlasti donositi odluke u pitanjima koja se odnose na okoliš (uključujući emisije stakleničkih plinova, onečišćenje i krčenje šuma), zdravlje životinja (npr. stoke) i zdravlje ljudi (uključujući cijepljenja, društvene odrednice, i kretanje stanovništva). S ovim proširenim ovlastima, WHO bi mogao odmah proglasiti klimatsku ili ekološku izvanrednu situaciju i nametnuti karantene.” piše u tekstu portala Provjeri.</blockquote>
Kako na <a href="https://www.who.int/europe/initiatives/one-health" rel="noopener" target="_blank">svojim stranicama piše SZO</a>, “Jedno zdravlje” predstavlja pristup dizajniranju i implementaciji programa, politika, legislative i istraživanja u kojem različiti sektori komuniciraju i rade zajedno s ciljem postizanja boljih javnozdravstvenih ishoda te je ključan u adresiranju prijetnji po zdravlje do kojih dolazi.
<figure><img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/06/who-one-health-487x450.png"/>Izvor: Screenshot SZO</figure>
Pristup “Jedno zdravlje” smatra da je ljudsko zdravlje duboko povezano sa zdravljem životinja i biljaka, kao i sa zdravljem okoliša i prirodnog ekosustava, navodi se u <a href="https://www.who.int/europe/publications/i/item/WHO-EURO-2022-5290-45054-64214" rel="noopener" target="_blank">publikaciji SZO-a</a>.
Područja rada u kojima je pristup “Jedno zdravlje” posebno relevantno uključuju: sigurnost hrane, kontrola zoonotskih bolesti, laboratorijske usluge, zanemarene tropske bolesti, okolišno zdravlje, antimikrobna otpornost.
Faktograf se obratio Nataši Janev Holcer, <a href="https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/odjel-za-opcu-zdravstvenu-ekologiju/" rel="noopener" target="_blank">voditeljici Odjela za opću zdravstvenu ekologiju</a> Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) koja je i jedna od članica tehničke savjetodavne grupe (TAG) za “Jedno zdravlje”. Popis svih članova TAG-a se može vidjeti na <a href="https://www.who.int/europe/groups/technical-advisory-group-(tag)-for-one-health/tag-for-one-health-members" rel="noopener" target="_blank">stranicama Svjetske zdravstvene organizacije</a>.
<h4>Inicijativa koja promiče interdisciplinarnu suradnju</h4>
Ona je za Faktograf.hr pojasnila da je One Health (Jedno zdravlje) “inicijativa koja promiče interdisciplinarnu suradnju u očuvanju zdravlja ljudi, životinja, biljaka i okoliša. Potencijalne ugroze traže integrirani pristup koji za cilj ima održivu ravnotežu i optimalizaciju zdravlja ljudi, životinja i okoliša”. Janev Holcer kaže da se pojam “jedno zdravlje” zapravo koristi još od 80-ih godina 20. stoljeća. Međutim, na važnosti je dobio upravo u ovom stoljeću, “kada je čovječanstvo ugrozio niz zoonoza, bolesti zajedničkih ljudima i životinjama. Među tim su zoonozama, uz COVID-19, SARS, MERS, ptičja gripa i groznica zapadnog Nila, itd..”
Ona ističe da suradnja između različitih sektora “pridonosi zaštiti zdravlja, rješavanju zdravstvenih izazova kao što su pojava zaraznih bolesti, antimikrobna otpornost i sigurnost hrane te promiču zdravlje i cjelovitost naših ekosustava”.
“Povezivanjem ljudi, životinja i okoliša, ‘Jedno zdravlje’ može pomoći u rješavanju cijelog spektra kontrole bolesti – od prevencije do otkrivanja, pripravnosti, odgovora i upravljanja, te pridonijeti globalnoj zdravstvenoj sigurnosti. Pristup se može primijeniti na razini zajednice, nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini, a oslanja se na zajedničko i učinkovito upravljanje, komunikaciju, suradnju i koordinaciju. Uspostavljanje pristupa ‘Jedno zdravlje’ olakšava ljudima bolje razumijevanje dodatnih koristi, rizika, kompromisa i prilika za unaprjeđenje pravednih i holističkih rješenja”, istaknula je Janev Holcer.
<h4>Multidisciplinarna suradnja</h4>
Dodaje i da “Jedno zdravlje” podrazumijeva “zajedničku multidisciplinarnu suradnju na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini kako bi se postigli najbolji rezultati u očuvanju zdravlja ljudi i životinja te očuvanju okoliša”.
Cilj je, između ostaloga, ojačati i zdravstvene suradnje različitih zemalja te smanjiti rizike od zoonotskih epidemija i pandemija. “Planom se želi i obuzdati tiha pandemija antimikrobne rezistencije te upravljati rizikom za sigurnost hrane. Ne podrazumijeva bilo kakva ‘zaključavanja'”, kaže Janev Holcer uz napomenu da nije predstavnica SZO-a, već članica TA grupe te temeljem svoje stručne ekspertize ne može komentirati naše pitanje želi li se pristupom “Jedno zdravlje” SZO-u dodijeliti “apsolutna ovlast da “pokrene ‘klimatska zaključavanja’ ili zaključavanja zbog bilo kojih drugih razloga.
Zaključno, Janev Holcer nam je pojasnila i što je Tehnička savjetodavna grupa (TAG) te koja je njena svrha. Radi se naime o savjetodavnoj skupini Regionalnog ureda SZO-a za Europu (SZO/Europe) za “Jedno zdravlje” koja ima mandat savjetovanja SZO/Europe i SZO/Europe regionalnog direktora o “operacionalizaciji One Healtha u skladu s preporukama istaknutim u Izvješću Paneuropske komisije za zdravlje i održivi razvoj i relevantnim regionalnim strateškim dokumentima”.
Funkcije grupe su “pregled napretka, procjena i pružanje smjernica o provedbi preporuka koje je iznijela Paneuropska komisija za zdravlje i održivi razvoj za operacionalizaciju pristupa “Jedno zdravlje” u regiji u skladu s EPW-om (European Programme of Work) i relevantnim regionalnim strategijama, okvirima i akcijskim planovima WHO-a, podržavanje identifikacije glavnih strateških, znanstvenih, strukturnih i tehničkih izazova i prilika kojima se SZO/Europa treba usmjeriti radi unaprjeđenja pristupa “Jedno zdravlje”, identificiranje prioritetnih istraživačkih pitanja i inovativnih pristupa operacionalizaciji sustava “Jedno zdravlje” te savjetovanje SZO/Europe o sudjelovanju u partnerstvima za povećanje učinka na razini zemlje”.

U konceptu "Jedno zdravlje" nema govora o "klimatskim zaključavanjima" - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "BioNTech ove jeseni očekuje zaradu na razini „pandemijskih godina“" is Half True

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: