provjeri.hr

U članku objavljenom na Provjeri.hr, tvrdi se da njemačka tvrtka BioNTech, poznata po svojem mRNA cjepivu protiv COVID-19, očekuje zaradu na razini „pandemijskih godina“ ove jeseni. Ova tvrdnja je izazvala zanimanje i skepticizam, pa smo odlučili detaljno istražiti njezinu istinitost.
BioNTech je, zajedno s partnerom Pfizerom, razvio jedno od najuspješnijih cjepiva protiv COVID-19. Tvrtka je ostvarila ogromne prihode tijekom 2021. i 2022. godine, s gotovo 30 milijardi eura dobiti. Međutim, nakon pada tržišta za cjepiva protiv COVID-19, BioNTech je zabilježio gubitke u prvom kvartalu 2024. godine, što je u skladu s njihovim povijesnim trendovima prije pandemije.
Glavni financijski direktor BioNTecha, Jens Holstein, izjavio je da tvrtka očekuje da će ostvariti oko 90% svoje ukupne godišnje prodaje u posljednjim mjesecima 2024. godine, prvenstveno u četvrtom kvartalu. Ova projekcija je opisana kao „iznenađujuća i ambiciozna“ u njemačkom dnevniku Der Tagesspiegel.
Da bismo razumjeli ove projekcije, treba razmotriti nekoliko ključnih činjenica:
<ul>
 <li>Sezonalnost COVID-19 infekcija: COVID-19 infekcije pokazuju sezonalnost sličnu gripi, što znači da se očekuje porast slučajeva tijekom hladnijih mjeseci. To bi moglo objasniti očekivanja povećane potražnje za cjepivima u četvrtom kvartalu.</li>
 <li>Povijesni podaci: U 2023. godini, prodaja BioNTecha u četvrtom tromjesečju nije iznosila ni 40% ukupne prodaje, a 2022. godine bila je još manja. Međutim, tvrtka očekuje da će 2024. godina biti iznimka.</li>
 <li>Nove varijante i cjepiva: Mogućnost pojave novih varijanti virusa i razvoja poboljšanih cjepiva također može utjecati na očekivanja tvrtke.</li>
</ul>
Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41591-021-01319-8">Nature Medicine</a>, sezonalnost COVID-19 infekcija je dobro dokumentirana i može utjecati na potražnju za cjepivima. Međutim, očekivanja BioNTecha su iznenađujuća i ambiciozna, što može ukazivati na optimizam tvrtke ili na neke neobjavljene informacije o budućim trendovima.
Ukratko, tvrdnja da BioNTech očekuje zaradu na razini „pandemijskih godina“ ove jeseni je temeljena na optimističnim projekcijama tvrtke. Iako postoje neki argumenti koji podupiru ovu tvrdnju, kao što su sezonalnost COVID-19 infekcija i mogućnost novih varijanti, očekivanja su i dalje vrlo ambiciozna i treba ih uzimati s rezervom.
Na temelju dostupnih podataka i analize, ocjenjujemo tvrdnju s ocjenom 3 od 5, što znači da je tvrdnja djelomično istinita, ali treba biti oprezan pri njezinom tumačenju.

BioNTech ove jeseni očekuje zaradu na razini „pandemijskih godina“!?

biontech-ove-jeseni-ocekuje-zaradu-na-razini-pandemijskih-godina-12ffb4148c99

BioNTech ove jeseni očekuje zaradu na razini „pandemijskih godina“

U posljednjih nekoliko godina, sve češće se može čuti o zloupotrebi naslova o iznenadnoj smrti od strane osoba koje se protive cijepljenju. Ova praksa ima dugu povijest i često se koristi za širenje straha i dezinformacija o sigurnosti cjepiva.
<h2>Povijest zloupotrebe naslova o smrti</h2>
Zloupotreba naslova o smrti nije nova pojava. Povijesno gledano , takve dezinformacije su se koristile za širenje straha i nepovjerenja prema raznim medicinskim postupcima i lijekovima. Na primjer, u 19. stoljeću, protivnici cijepljenja protiv velikih boginja koristili su slučajeve iznenadne smrti kako bi odgovorili ljude od cijepljenja. Ova praksa je doživjela novi procvat s razvojem interneta &nbsp;i društvenih mreža, koje omogućavaju brzo širenje neprovjerene informacije.
<h2>Razlozi za zloupotrebu</h2>
Jedan od glavnih razloga za zloupotrebu naslova o iznenadnoj smrti je stvaranje straha i sumnje u javnosti. Protivnici cijepljenja često koriste emocionalno nabijene priče kako bi uvjerili ljude da cjepiva nisu sigurna. Ova strategija je posebno učinkovita jer ljudi često reagiraju emocionalno na vijesti o smrti, bez obzira na postojanje znanstvene podloge za takve tvrdnje .
<h2>Utjecaj na javno zdravstvo</h2>
Zloupotreba naslova o smrti može imati ozbiljne posljedice za javno zdravstvo. Smanjenje povjerenja u cjepiva može dovesti do pada stopa cijepljenja, što može rezultirati epidemijama bolesti koje su inače spriječene cijepljenjem. Na primjer, jedna studija objavljena u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6122668/">National Center for Biotechnology Information</a> pokazuje da su padovi u stopama cijepljenja direktno povezani s povećanjem slučajeva bolesti poput morbila i ospica.
<h2>Kako se boriti protiv dezinformacija</h2>
Borba protiv dezinformacija zahtjeva višestruki pristup. Važno je da se javnost obrazuje o znanstvenim dokazima koji podupiru sigurnost cjepiva. Također, treba podržati rad znanstvenika i zdravstvenih djelatnika koji se trude da se dezinformacije rasprše. Društvene mreže i mediji također imaju ključnu ulogu u promicanju točne i provjerene informacije.
<h2>Kako se sami možete uvjeriti</h2>
Mnogima je glavni izvor informacija Google, pa ćemo njega koristiti za ovu kratku vježbu.
Prvo što morate učiniti, je otvoriti Chrome ili drugi preglednik u privatnom načinu rada, pritiskom na meni desno gore.
<figure><img alt="Chrome incognito menu" height="auto" src="https://remedia-staging.s3.eu-central-1.amazonaws.com/3Ve9srUCt62ZhzMcdKdhG/chrome_incognito.png" width="auto"/></figure>
To će ukloniti "šum" koji nastaje kada &nbsp;Vam Google servira rezultate, jer on koristi povijest Vaših pretraga kako bi servirao bolje rezultate.
Ukucajte "iznenada preminuo" i vidjet ćete oko milijun rezultata (desno)
<figure><img alt="pretraga iznenada preminuo" height="auto" src="https://remedia-staging.s3.eu-central-1.amazonaws.com/UpzvMPhdfLLnHCUutL_uV/pretraga_iznenada_preminuo.png" width="auto"/></figure>
ako odaberete "Alati" možete sami mijenjati vremenske periode kako bi se uvjerili da je bilo iznenadnih smrti i prije korone. 
Jedna od naprednih mogućnosti pretraga je po domeni stranice, to ćemo koristiti, kako bi izbjegli šum koji stvaraju portali nastali za vrijeme pandemije, koji su imali za cilj širenje dezinformacija.
Ono što bi sada trebalo ukucati u Google je "iznenada preminuo site:https://ww.index.hr" ili drugu domenu po vlastitoj želji.
Ukupni rezultati za sveukupni vremenski period od kad Google prati Index (na današnji dan) je 4240
2016. - 4 rezultata
2017. - 9 rezultata
2018. - 23 rezultata
2019. - 38 rezultat
2020. - 36 rezultata
2021. - 35 rezultata
2022. - 61 rezultat
2023. - 75 rezultata
Prema rezultatima ove kratke i površne analize, možete vidjeti da su se članci o iznenadnim smrtima postepeno povećavali.
Primijetiti ćete, da su rezultati gotovo duplo veći 2018.-2019. naspram 2022.-2023., mogli bi čak na brzinu zaključiti da je to od cjepiva, ali to ne objašnjava 2016.-2017. naspram 2018.-2019. čiji raspon ima i veći skok. Stvar je u tome, što su portali shvatili, da im to donosi dobru zaradu, jer se takve vijesti dijele i mnogo je komentara. Od takvih manipulacija imaju dodatnu zaradu, dok za posljedice ne mare previše, jer sankcija za takvo ponašanje nema.
U konačnici, borba protiv zloupotrebe naslova o iznenadnoj smrti zahtijeva zajednički napor svih dijelova društva kako bi se osiguralo da se donose odluke temeljene na činjenicama i znanstvenim dokazima.
FIFA Sudden Death Registry - <a href="https://bjsm.bmj.com/content/56/2/80?fbclid=IwY2xjawF7PG5leHRuA2FlbQIxMAABHa9YGLZEnn0x1VG2YPxgi_Vte5zxzYysxTRK-dEuezNxi0651rmmOPZrYA_aem_no7xvMehj7kugS0MEMOquw">BMJ članak</a> o iznenadnim smrtima sportaša između 2014.-2018.

Zloupotreba naslova o iznenadnoj smrti od strane protivnika cijepljenja

Prema popisu stanovništva iz 2021. u RH živi 91.947 starijih od 85 godina, a podaci HZMO-a govore o 5.271 korisnika mirovina sudionika NOR-a.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/old-friends-ge20d0cb81-1280-1002x675.jpg"/>
Ilustracija: Pixabay
Putem grupa i korisničkih profila na društvenim mrežama pojedini korisnici Facebooka u posljednjih nekoliko dana šire dezinformaciju koja glasi: “Danas u RH prima partizansku mirovinu 39.611 osoba, a RH ima starijih osoba od 85 godina 11.578.” (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/BDQFi">ovdje</a>, <a href="https://ghostarchive.org/archive/9H2BA">ovdje</a> i <a href="https://ghostarchive.org/archive/NDZSX">ovdje</a>).
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/statusmirovine-800x289.jpg"/>
Točna informacija o broju “partizanskih mirovina” može se naći u publikaciji <a href="https://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/listalice/mediji/2023/03/index.html#1">Statističke informacije HZMO-a za ožujak 2023. godine</a>. Tamo stoji da mirovine službeno zavedene pod naslovom “Korisnici mirovina – sudionici Narodno-oslobodilačkog rata (NOR)” prima 5.271 umirovljenika i umirovljenica. Njihova prosječna mirovina iznosi 471,62 eura.
<figure><img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/jjsjsjsjsjsjsjs-624x450.jpg"/>Izvor: Statističke informacije HZMO-a za ožujak 2023. godine</figure>
<h4>Kako zakon definira sudionike NOR-a?</h4>
Sudionicima NOR-a, valja naglasiti, zakon smatra “sve osobe kojima je – prema propisima koji su vrijedili do 31. prosinca 1998. godine – određeno razdoblje mirovinskog staža između 6. travnja 1941. i 15. svibnja 1945. uračunato u poseban staž u dvostrukom trajanju i kojima je mirovina određena na poseban način (s povećanjem od 10 do 60 posto i/ili uz zajamčenu osnovicu) u odnosu na ostale osiguranike”.
Statistički podaci govore i o iznosima mirovina koje prima ova skupina umirovljenica i umirovljenika. Najviše ih – 1.850 umirovljenika i umirovljenica – prima između 400 i 470 eura mirovine. Do sedamdeset eura mirovine imaju 24 korisnika, 110 ih prima između 70 i 140 eura, 205 umirovljenika i umirovljenica iz NOR-a primaju između 140 i 200 eura mjesečno, 390 ih prima između 200 i 270 eura, 779 ih prima između 270 i 340 eura, a 846 korisnika i korisnica imaju između 340 i 400 eura mjesečno.
Slijede umirovljenici i umirovljenice iz NOR-a, njih 508, koji primaju između 470 i 540 eura mirovine, zatim 369 korisnika i korisnica čija je mirovina između 540 i 600 eura, pa još 844 umirovljenika i umirovljenica s mirovinom između 600 i 670 eura. Između 670 i 800 eura mirovine primaju 804 osobe, između 800 i 930 eura – 302 osobe, između 930 i 1070 eura prima 199 osoba. Mirovinu višu od 1070 eura mjesečno primaju 142 osobe.
<h4>Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 91.947 ljudi starijih od 85 godina</h4>
Niti broj osoba starijih od 85 godina u Hrvatskoj ne odgovara broju iznesenom u netočnoj tvrdnji koja je predmet ovog teksta. Naime, dok se u dezinformaciji tvrdi da Republika Hrvatska ima 11.578 osoba starijih od 85 godina, podaci popisa stanovništva iz 2021. godine govore drugačije.
Prema ovim podacima u Hrvatskoj živi 91.947 ljudi starijih od 85 godina, od čega 27.547 muškaraca i 64.400 žena. Ovi podaci objavljeni su u tablici <a href="https://dzs.gov.hr/u-fokusu/popis-2021/88">Popisa stanovništva iz 2021. godine pod naslovom “Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima”</a>.
<figure><img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/starost-800x185.jpg"/>Izvor: Popis stanovništva 2021.</figure>

Nije točno da u Hrvatskoj ima 11.578 starijih od 85 godina, a da 39.611 osoba prima &quot;partizansku mirovinu&quot; - Faktograf.hr

„Sjećate se ukidanja prireza? Ja se sjećam kakva je to fama stvorena oko ukidanja prireza. (…) To je gradovima novac, neće biti novca za komunalne djelatnosti, gradovi će spasti na prosjački štap… Katastrofa, kataklizma biblijskih razmjera će se dogoditi. Dogodilo se što? Oni koji su digli prireze kupaju se u novcu, i mi koji smo ga spustili imamo viškove. Možda ne kao Zagreb, Rijeka, Split koji imaju najviše poreze lokalnog karaktera u državi. Doista se kupaju u novcu… Ukidanje prireza, iz ove današnje perspektive, prošlo je godinu dana, pokazuje se kao odličan potez“, <a href="https://enz.hrt.hr/">ustvrdio je</a> Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
U svibnju 2023. godine Vlada je predstavila jedan u nizu paketa poreznih reformi. Tim paketom, među ostalim, smanjene su stope poreza na dohodak, povećan je iznos osobnog odbitka kao i odbitci za uzdržavane članove obitelji. Istodobno, ukinut je prirez dok je gradovima i općinama ostavljena mogućnost da gubitke s osnova prireza nadoknade podizanjem stopa za oporezivanje dohotka (<a href="https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/2016/Sjednice/2023/Svibanj/220%20sjednica%20VRH/Izmjene%20poreznih%20propisa.pdf">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/05/24/hrvatski-porezni-sustav-ovim-promjenama-postaje-jedinstven-u-europi/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/09/06/povecanje-stope-poreza-na-dohodak-u-zagrebu-direktni-je-rezultat-vladine-porezne-reforme/">3</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/11/14/zbog-rasta-osobnog-odbitka-oko-850-tisuca-mirovina-nece-biti-oporezivo/">4</a>).
Dio poreznih izmjena predstavljenih u svibnju prošle godine na snagu je stupio tijekom 2023. godine, no, to se ne odnosi na prirez.
Prirez je službeno ukinut s prvim danom 2024. godine. Gradovi i općine su do prosinca 2023. godine mogli odlučiti o novim stopama poreza na dohodak kako bi nadomjestile prihode bez kojih ostaju zbog ukidanja prireza i to tako da niža stopa poreza na dohodak (20 posto) bude u rasponu od 15 do 23,6 posto, a viša stopa (30 posto) bude u rasponu od 25 do 35,4 posto. Niža stopa se plaća na poreznu osnovicu do 50 400 eura, a na iznose više od tog plaća se viša stopa.
Predsjedniku HSLS-a vrijeme brzo prolazi pa mu se nešto više od dva mjeseca od trenutka ukidanja prireza čine kao cijela godina. Stopu prireza gradovi koje Hrebak spominje nisu podigli, niti ga je on u svojoj lokalnoj sredini spustio – jer prirez više ne postoji.
Dio gradova i općina, međutim, odlučio se prihode bez kojih ostaju s osnova ukinutog prireza nadoknaditi korekcijom stopa poreza na dohodak.
Tako je Grad Zagreb, u kojem se plaćala najviša stopa prireza od 18 posto, od siječnja tekuće godine nižu stopu poreza na dohodak povećao s 20 na 23,6 posto. Po toj se stopi porez na dohodak plaća na poreznu osnovicu do 50 400 eura. Na više iznose porez na dohodak se plaća po stopi od 35,4 posto, umjesto po stopi od 30 posto.
U Splitu je niža stopa oporezivanja dohotka od ove godine 21,5 posto, a viša 32,25 posto. Rijeka gubitak prihoda od prireza namjerava namaknuti povećanjem niže stope poreza na dohodak koja se sada plaća po stopi od 22,4 posto, odnosno višom stopom koja je porasla na 33,6 posto.
<h4>Rast proračuna u Zagrebu i Splitu</h4>
Grad Zagreb je, primjerice, <a href="https://www.zagreb.hr/proracun/113894">proračunom za tekuću godinu</a> planirao prihode od poreza u iznosu od nepunih 1,134 milijarda eura. U to su uključeni porez na dohodak, porez na imovinu te porez na robu i usluge. Pritom je porez na dohodak planiran u iznosu od nepunih 1,07 milijarda eura te taj porez predstavlja najznačajniji prohod grada. U odnosu na prethodnu godinu, Grad Zagreb od oporezivanja dohotka planira prikupiti 121,9 milijun eura više.
Pritom se u obrazloženju proračuna navodi kako je učinak viših poreznih stopa identičan kumulativnom učinku poreznih stopa i prireza koji se primjenjivao u prošloj godini.
Grad Split, pak, <a href="https://split.hr/gradska-uprava/proracun">prihode od poreza</a> u tekućoj godini planira na razini 101 milijuna eura, dok su lani planirani na razini nepunih 88 milijuna eura. Računaju i kako će ti prihodi nastaviti rasti u 2025. godini. I za Split je najznačajniji prihod oporezivanje dohotka. Lani je s osnova poreza i prireza taj grad planirao prikupiti 74,42 milijuna eura, dok je plan za tekuću godinu 88,74 milijuna eura. Grad Split objašnjava kako su prihodi od poreza na dohodak za tekuću godinu, kao i u projekcijama idućih godina, procijenjeni s povećanjem „u skladu s porastom broja zaposlenih i pozitivnim gospodarskim trendovima i praćenjem ostvarenja poreznih prihoda tijekom 2023. godine“.
Rijeka je, pak, u narednim godinama planirala smanjiti prirez, ali ju je Vlada preduhitrila njegovim ukidanjem. Izračunali su kako će zbog <a href="https://www.rijeka.hr/proracun-grada-rijeke-za-2024-godinu-predlozen-u-visini-od-170-milijuna-eura/">ukidanja prireza, rasta porezne osnovice i osobnih odbitaka</a> izgubiti oko 12 milijuna eura. To je nadoknađeno rastom poreza na dohodak te Rijeka u tekućoj godini, s osnova poreza na dohodak, planira prikupiti nepuna 64 milijuna eura. I iz <a href="https://www.rijeka.hr/gradska-uprava/proracun/proracun-grada-rijeke-za-2024-godinu/">proračuna</a> tog grada je vidljivo kako je porez na dohodak najznačajniji prihod. Naime, ukupno s osnova svih poreznih prihoda Rijeka u ovoj godini planira prikupiti nešto više od 70 milijuna eura.
<h4>Inflacija</h4>
Pri kreiranju proračuna, kako na nacionalnoj tako i na lokalnim razinama, u obzir se među ostalim uzimaju makroekonomski pokazatelji, poput kretanja BDP-a, cijena, zaposlenosti. <a href="https://www.hnb.hr/statistika/glavni-makroekonomski-indikatori">Prosječna godišnja stopa inflacije</a> mjerena harmoniziranim indexom potrošačkih cijena (HIPC) u 2022. godini je bila 10,7 posto, dok je u 2023. godini iznosila 8,4 posto. Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (IPC) u 2022. godini je bila 10, a u prošloj godini osam posto. Gospodarstvo je u 2022. godini realno raslo 6,3 posto dok je lani taj rast iznosio 2,8 posto.
U trenutku kada su se izrađivali lokalni proračuni za tekuću, 2024. godinu, projekcije su govorile kako bi BDP trebao rasti 2,6 posto, dok je očekivano da će inflacija na godišnjoj razini pasti na 4,7 posto. Hrvatska narodna banka (HNB) u međuvremenu je očekivanja promijenila pa prema nedavno objavljenim <a href="https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije">proljetnim makroekonomskim</a> projekcijama predviđa kako će gospodarstvo u ovoj godini ostvariti realan rast od 3,2 posto.
Centralna banka predviđa da će se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u ovoj godini više nego prepoloviti sa 8,4 posto lani na 3,5 posto kao odraz očekivanog smanjivanja inflacije svih glavnih komponenata, a ponajviše temeljne inflacije. „Nakon što su lani stagnirale, cijene energije bi se u ovoj godini mogle vrlo blago smanjiti, uz pretpostavku da se administrativno regulirane cijene plina i električne energije za kućanstva neće mijenjati. Zamjetnom usporavanju inflacije cijena hrane i industrijskih proizvoda moglo bi pogodovati okružje nižih cijena energije i prehrambenih sirovina te normaliziranih lanaca opskrbe“, ustvrdio je HNB.
Kao što je <a href="https://mfin.gov.hr/proracun-86/drzavni-proracun-2024-godina/3504">državnim proračunom</a> za tekuću godinu planiran rast prihoda s osnova obaveznih doprinosa, kao i poreza, zbog očekivanih boljih okolnosti na tržištu, tako i lokalni proračuni računaju na rast prihoda, kako od oporezivanja dohotka, tako i poreza koje prikupljaju.
<h4>Usporedba s ranijim razdobljima</h4>
S obzirom na Hrebakovu poruku da se gradovi koji su podigli stope oporezivanja dohotka (odnosno, kako je on netočno rekao, stopu prireza) kupaju u novcu, provjerili smo koliki su im prihodi s osnova oporezivanja dohotka u siječnju i veljači tekuće godine u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.
Prema podacima Upravnog odjela za ekonomske poslove grada Splita, proračun tog grada je od poreza i prireza na dohodak u siječnju prošle godine prikupio nepunih 7,082 milijuna eura, dok je u siječnju ove godine od poreza na dohodak prikupljeno nešto više od 8,772 milijuna eura. Iz toga proizlazi da je u siječnju ove godine s osnova oporezivanja dohotka prikupljeno 1,69 milijuna eura više nego u istom mjesecu prošle godine.
U veljači ove godine splitski gradski proračun prikupio je s osnova poreza na dohodak nešto više od 8,896 milijuna eura dok je u istom mjesecu prošle godine s osnova poreza i prireza na dohodak prikupljeno nešto više od 7,684 milijuna eura.
Statistika pritom ne prati podatak o broju zaposlenih i prosječno isplaćenim plaćama za područje grada Splita pa veće prihode s osnova doprinosa u Splitu nije moguće staviti u relaciju i s tim podacima.
Podatke o proračunskim prihodima od poreza i doprinosa, odnosno samo poreza na dohodak na području grada Rijeke do zaključenja teksta nismo dobili.
„S obzirom na inflaciju i fluktuacije tijekom godine, siječanj 2023. nije adekvatno usporediti sa siječnjem 2024., već je relevantnija usporedba siječnja 2024. godine s prosincem 2023. godine“, naveli su iz Grada Zagreba na naš upit.
Zagreb je u siječnju ove godine ostvario nešto više od 93,261 milijun eura prihoda od poreza na dohodak, dok je u prosincu 2023. godine od poreza i prireza na dohodak ostvaren prihod od 106,445 milijuna eura.
U siječnju prošle godine, pak, s osnova poreza i prireza na dohodak u gradsku kasu se slilo nešto više od 74,862 milijuna eura.
„Prava usporedba 2023. godine i 2024. godine bit će moguća tek po završetku 2024. godine.“, navode iz Grada Zagreba.
Grad Zagreb, za razliku od drugih gradova, vodi mjesečnu statistiku o zaposlenosti i plaćama. U siječnju 2023. godine u Zagrebu je bilo <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/zaposleni%202023/Zaposleni%20I.%202023._web.pdf">444 246 zaposlenih</a>, odnosno 1,8 posto manje nego u prosincu 2022. godine. <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/pla%C4%87e%202023/Pla%C4%87e%20%20I.%202023_web.pdf">Prosječna bruto plaća</a> isplaćena u pravnim osobama iznosila je 1 766 eura, dok je prosječna neto plaća u siječnju prošle godine iznosila 1 256 eura.
Podaci o zaposlenosti i plaćama za siječanj 2024. godine nisu još dostupni. Zadnji dostupan podatak je za prosinac 2023. godine kada je u Zagrebu bilo <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/zaposleni%202023/Zaposleni%20XII.%202023._web.pdf">zaposleno</a> 451 942 (7 696 zaposlenih više u odnosu na početak godine). <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/pla%C4%87e%202023/Place%20XII.2023_web.pdf">Prosječna bruto plaća</a> isplaćena u Zagrebu u prosincu 2023. godine iznosila je 1 902 eura, dok je prosječna neto plaća bila 1 355 eura.
I Zagreb i Split su, u siječnju ove godine, od oporezivanja dohotka prihodovali više nego prije godinu dana. Međutim, taj povećani prihod ne može se gledati isključivo kroz prizmu ukidanja prireza i rasta stope oporezivanja dohotka.

BioNTech ove jeseni očekuje zaradu na razini „pandemijskih godina“!?

Reviewed by
Remedia Ai