Američki vojnici zarobljeni 1999. godine zatražili su azil u Srbiji 

Na Facebook profilu privatnog korisnika 25. travnja objavljen je reels (status arhiviran <a href="https://archive.li/yyMgZ" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>, a video <a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/an-ucyjf9sllimcajbi-qgqoseodiymb6y7pjjwbz-eepqxt0tomxpv5ip-5qxaaj8ezfce46awthmllhaillj09.mp4" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>) u kojem se izmjenjuju fotografije zarobljenih američkih vojnika u Srbiji 1999. godine, zajedno s videom Associated Pressa u kojem jedan od zarobljenih vojnika razgovara na telefon.
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/amerikanci-328x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
U reelsu se navodi sljedeće: “Zarobljeni Amerikanci u Srbiji tražili azil. Žao im je ljudi koji su ubili za Albanske teroriste“, a u opisu piše: “Terorizam se ne isplati“.
<h4>Vojnici zarobljeni u travnju 1999. godine</h4>
Izvještaji kredibilnih medija iz 1999., ali i nešto recentnije povijesti, potvrđuju da se na snimci zaista nalaze zarobljeni američki vojnici u Srbiji, ali nigdje se ne spominje da su zatražili azil, kao što se to navodi u reelsu. Tako BBC u <a href="http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/309227.stm" rel="noopener" target="_blank">svojoj vijesti</a> od 1. travnja 1999. navodi da je glasnogovornik američke vojske potvrdio da su srpske trupe zarobile tri američka vojnika.
“Trojica vojnika nestala su u Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji (današnja Sjeverna Makedonija, op.a.), blizu granice sa Srbijom. U televizijskom prilogu, pozivajući se na Jugoslavensku vojsku, kaže se da su muškarci zarobljeni na jugoslavenskom teritoriju. NATO ističe da su vojnici bili uključeni u rutinsku ophodnju duž makedonsko-jugoslavenske granice. Srpska televizija objavila je imena trojice muškaraca, transliterirana na ćirilicu, kao Stephen Gonzales, Andrew Ramirez i James Stone“, stoji u izvještaju BBC-a iz 1999.
Dalje se u tekstu navodi da je trojac pružao otpor prilikom uhićenja i da fotografije objavljene na televiziji pokazuju tragove fizičkih ozljeda.
“‘Vojnici će se suočiti s pravdom u skladu s normalnim demokratskim procedurama’, izjavio je 1999. godine za BBC potpredsjednik jugoslavenske vlade Vuk Drašković. On je muškarce opisao kao “agresore”, ali je dao jamstva da će se prema njima postupati u skladu sa Ženevskom konvencijom o političkim zatvorenicima. Nestali vojnici izvijestili su da su se našli u pucnjavi i da su bili opkoljeni dok su obavljali dnevnu izviđačku misiju u području Kumanova u Makedoniji, ističe NATO. Dužnosnici NATO-a nisu rekli tko je okružio vojnike, ali je glasnogovornik Pentagona pukovnik Richard Bridges rekao da je trojac mogao biti otet od strane srpske vojske, paravojnih jedinica ili specijalnih policijskih snaga”, ističe se dalje u izvještaju britanskog javnog servisa iz travnja 1999.
Trupe američke vojske bile su dio onoga što je nekada bila mirovna misija UN-a zadužena za nadzor granice između Makedonije i tadašnje Jugoslavije. Kada je ta misija završila u veljači 1999., trupe su ostale u sastavu graničnih snaga NATO-a. Sličan izvještaj iz travnja 1999. o zatočenju tri američka vojnika u Srbiji, objavila je i američka TV mreža <a href="http://edition.cnn.com/WORLD/europe/9904/01/nato.attack.01/" rel="noopener" target="_blank">CNN</a>, ali niti u jednom od ta dva izvještaja ne spominje se da su uhićeni vojnici zatražili azil u Srbiji.
<h4>Što se događalo u Srbiji 1999.?</h4>
Uhićenje trojice američkih vojnika u Srbiji dogodilo se u tijekom zračnih napada koje je NATO pokrenuo na području Srbije zbog rata na Kosovu.
Zračni napadi trajali su od 24. ožujka 1999. do 10. lipnja 1999. Bombardiranja su nastavljena sve dok nije postignut sporazum koji je doveo do povlačenja jugoslavenske vojske s Kosova i uspostave Privremene administrativne misije Ujedinjenih naroda na Kosovu, mirovne misije UN-a na Kosovu. Službeni kodni naziv operacije NATO-a bio je Operacija saveznička sila, dok su je Sjedinjene Američke Države nazvale Operacija Plemeniti nakovanj, navodi <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/NATO_bombing_of_Yugoslavia" rel="noopener" target="_blank">Wikipedija</a> na engleskom jeziku.
Intervencija NATO-a bila je potaknuta krvoprolićem u tadašnjoj Jugoslaviji i etničkim čišćenjem Albanaca na Kosovu što je moglo dovesti do šire destabilizacije u regiji. Postupci Jugoslavije već su izazvali osude međunarodnih organizacija i agencija poput UN-a, NATO-a i raznih međunarodnih nevladinih organizacija. Odbijanje Jugoslavije da potpiše sporazum iz Rambouilleta isprva je ponuđeno kao opravdanje za NATO-ovu uporabu sile. Zemlje članice NATO-a pokušale su od Vijeća sigurnosti UN-a dobiti odobrenje za vojnu akciju, ali su im se usprotivile Kina i Rusija, koje su nagovijestile da će staviti veto na takvu mjeru. Zbog toga je NATO pokrenuo svoju kampanju bez odobrenja UN-a, navodeći da se radi o humanitarnoj intervenciji.
<h4>Clinton: “Nema osnove da im se sudi”</h4>
U <a href="http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/309833.stm">novom izvještaju BBC-ja</a> objavljenom istog dana kad je objavljena i vijest o zatočenju trojice američkih vojnika u Srbiji navodi se da su tadašnji jugoslavenski mediji potvrdili da će se vojnici suočiti sa suđenjem pred vojnim sudom, što je izazvalo žestoke reakcije američkog State Departmenta koji je tu najavu opisao kršenjem međunarodnog prava. Tadašnji američki predsjednik Bill Clinton na sastanku vojnog osoblja je kazao: “Nije bilo nikakve osnove da oni budu zatočeni… i sigurno nema nikakve osnove da im se sudi.” Ponovio je tada svoju odlučnost da nastavi s NATO-vom kampanjom bombardiranja Jugoslavije sve dok se kosovski Albanci ne budu mogli sigurno vratiti.
Zatočeni američki vojnici su nakon mjesec dana pušteni, a 2. svibnja 1999. stigli su u njemačku kliniku Landstuhl na pregled i liječenje prije povrataka u SAD. Tome svjedoči fotografija i <a href="https://www.gettyimages.com/detail/news-photo/staff-sgt-andrew-ramirez-and-christopher-stone-wave-to-well-news-photo/51101401?adppopup=true">kratki opis koje je objavila agencija Getty Images</a>:
“Stožerni narednik Andrew Ramirez (lijevo) i Christopher Stone mašu dobronamjernicima okupljenima ispod balkona regionalnog medicinskog centra Landstuhl u Njemačkoj 2. svibnja 1999. Dva vojnika, smještena u Schweinfurtu u Njemačkoj, vratila su se nakon mjesec dana zatočeništva kroz napore velečasnog Jesseja Jacksona, koji je bio na čelu međuvjerske delegacije. Gonzales i Ramirez, zajedno s kolegom stožernim narednikom Christopherom Stoneom proći će liječnički pregled i odmoriti se prije povratka svojim obiteljima”.
Također, na <a href="https://www.youtube.com/watch?v=zZcwE5MOIX4">YouTube kanalu AP Archive</a>, agencije Associated Press, objavljena je arhivska snimka oslobađanja američkih vojnika – od njihove predaje u Beogradu pa preko putovanja autobusom do hrvatske granice, sve do leta zrakoplovom u Njemačku. O njihovoj sreći zbog puštanja iz zarobljeništva svjedoči i prizor za granice gdje su pjevali: “Napokon slobodni, hvala Bogu”. To snimka jasan je dokaz da ta trojica vojnika nisu zatražila azil u Srbiji, kao što se navodi u statusu, već su se sretni vratili obiteljima u SAD.
<h4>ABC objavio priču o oslobođenim vojnicima 20 godina kasnije</h4>
Američka televizijska mreža ABC <a href="https://abc7chicago.com/soldiers-freed-by-jessie-jackson-american-balkans-soliders-solders-yugoslavian/5391529/" rel="noopener" target="_blank">objavila je</a> 14. srpnja 2019. reportažu u kojoj se američki vojnici oslobođeni iz zarobljeništva u Srbiji nakon dvadeset godina susreću sa svećenikom Jesseom Jacksonom čijim su naporima oslobođeni. U izvještaju se navodi da su Andrew Ramirez, Christopher Stone i Steven Gonzales uhvaćeni 31. ožujka 1999., a u zatočeništvu su proveli puna 32 dana.
Vojnici su oslobođeni naporima američke delegacije koju su činili svećenik Jesse Jackson te tadašnji američki kongresmen Rod Blagojevich, koji su otišli u Beograd pregovarati s tadašnjim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem. Pregovori su trajali nekoliko dana, a američki vojnici su 2. svibnja pušteni iz zatočeništva. Dvojica vojnika su 2019. godine na ABC-u pričala o sreći zbog toga puštanja što, također, jasno demantira tezu da su ikada zatražili azil u Srbiji.
Zaključno, tri američka vojnika koja su bila u NATO-ovoj misiji na granici Makedonije i tadašnje Jugoslavije zaista su zatočena u Srbiji 31. ožujka 1999., u jeku bombardiranja Srbije koje je NATO provodio kao odgovor na rat na Kosovu. Međutim, suprotno navodu iz statusa ti zarobljeni vojnici nisu zatražili azil u Srbiji. Vojnici su nakon 32 dana, naporom američke delegacije koju su činili svećenik i tadašnji američki kongresmen, oslobođeni te su se preko Hrvatske i Njemačke vratili u SAD. S dvojicom vojnika, koji su i dalje živjeli u SAD-u, TV mreža ABC je razgovarala u srpnju 2019. godine.

Američki vojnici zarobljeni 1999. godine nisu zatražili azil u Srbiji - Faktograf.hr

Tvrdnja da cjepiva protiv COVID-19 uzrokuju 84% svih smrtnih slučajeva zabilježenih u VAERS-u u posljednje 32 godine je netočna. VAERS (Vaccine Adverse Event Reporting System) je sustav za prijavljivanje nuspojava cjepiva koji je pokrenut 1990. godine kako bi se pratile ozljede i smrtni slučajevi prijavljeni nakon primanja cjepiva. Kongres je zakonom naložio da Vlada SAD-a održava ovu bazu podataka kao dio Nacionalnog programa naknade štete uzrokovane cjepivima.
VAERS je sustav za prijavljivanje nuspojava, a ne za utvrđivanje uzročnosti. To znači da prijavljeni slučajevi ne moraju nužno biti uzrokovani cjepivom. Prijave u VAERS-u mogu biti podnesene od bilo koga, uključujući zdravstvene radnike, proizvođače cjepiva i javnost. Zbog toga, VAERS nije pogodan za utvrđivanje stope nuspojava ili uzročnosti.
Prema podacima VAERS-a, od odobrenja za hitnu upotrebu cjepiva protiv COVID-19 u prosincu 2020. do posljednjeg ažuriranja baze podataka VAERS 14. listopada 2022., 84% svih smrtnih slučajeva prijavljenih nakon cijepljenja u posljednjih 31+ godinu prijavljeno je nakon COVID-19 cjepiva. Međutim, ova statistika ne uzima u obzir broj primijenjenih doza cjepiva. Prema CDC-u, sada je u SAD-u primijenjeno 632.905.664 doza cjepiva protiv COVID-19. Od posljednjeg ažuriranja VAERS-a, te su doze rezultirale s 1.437.908 slučajeva i 31.534 smrti.
Usporedimo ovo s HIB cjepivom, koje je drugo najsmrtonosnije cjepivo prema VAERS-u. Prema Nacionalnom programu za naknadu ozljeda uzrokovanih cjepivom, bilo je 145.484.518 doza HIB-a primijenjenih između 2006. i 2021. Prema VAERS-u, 35.422 slučaja ozljeda nakon cjepiva protiv HIB-a prijavljena su tijekom tih godina, s 925 umrlih. Dakle, na temelju ove vladine statistike, slučaj je prijavljen u VAERS-u za HIB cjepiva za svakih 4.107 primijenjenih doza, a smrtni slučaj je prijavljen u VAERS-u nakon HIB cjepiva za svakih 157.281 primijenjenih doza. U usporedbi s cjepivima protiv COVID-19, u VAERS-u je prijavljen slučaj za cjepiva protiv COVID-19 za svake 404 primijenjene doze, a smrtni slučaj prijavljen je u VAERS-u nakon cjepiva protiv COVID-19 za svakih 20.071 primijenjenih doza.
Cjepiva protiv COVID-19 proizvela su 10 puta više slučajeva VAERS-a po primijenjenoj dozi i 7,8 puta više smrtnih slučajeva nego cjepiva protiv HIB-a, koja su bila najgora cjepiva za nuspojave i smrt u VAERS-u prije cjepiva protiv COVID-19. Međutim, ova usporedba ne uzima u obzir razlike u populaciji koja je primila cjepiva, kao što su dob i zdravstveno stanje.
Studija objavljena u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4329643/#R1">National Center for Biotechnology Information</a> promatrala je podatke od 1999. do 2008. u 5 država i 5 gradskih područja koja predstavljaju populaciju od 27.779.979 u 1999. i 35.559.550 u 2008. Tijekom tog 9-godišnjeg razdoblja identificirali su 4.839 slučajeva HIB-a, koji su uključivali 828 djece. To je manje od 100 djece godišnje, a nije umrlo niti jedno dijete u dobi od 1 do 17 godina, a među rijetkim umrlima djece mlađe od 3 mjeseca polovica ih je rođena prije vremena.
Zaključak: Tvrdnja da cjepiva protiv COVID-19 uzrokuju 84% svih smrtnih slučajeva zabilježenih u VAERS-u u posljednje 32 godine je netočna. VAERS je sustav za prijavljivanje nuspojava, a ne za utvrđivanje uzročnosti. Broj prijavljenih slučajeva ne odražava stvarnu stopu nuspojava. Važno je razumjeti kontekst i ograničenja podataka prije nego što se donose zaključci o sigurnosti cjepiva.

Provjera tvrdnje: Cjepiva protiv COVID-19 uzrokovala su 84% svih smrtnih slučajeva zabilježenih u VAERS-u u posljednje 32 godine?

Korisnici Facebooka neutemeljeno tvrde da je razlog eutanaziranja svinja pogodovanje lokalnoj tvornici proizvoda na biljnoj bazi.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/12/animals-4028140-1280-1014x675.jpg"/>
Ilustracija: Pixabay
Afrička svinjska kuga (ASK) ove je godine poharala brojna gospodarstva i farme širom regije, nanoseći veliku štetu uzgajivačima. Mnogi od njih nezadovoljni su mjerama zaštite koje državne vlasti poduzimaju kako bi suzbili širenje te veoma zarazne virusne bolesti domaćih i divljih svinja. Uz rastuće nezadovoljstvo, rastu i dezinformacije o samoj bolesti, kao i motivima vladajućih za provođenje mjera.
Korisnici društvenih mreža iz Srbije, primjerice, povezuju eutanaziju svinja s radom lokalne tvornice koja proizvodi “umjetno meso”.
“Da prevedem – 17.888 zdravih svinja je pobijeno zbog otvaranje fabrike veštačkog mesa u Surčinu“, stoji u statusu objavljenom na Facebooku 1. prosinca 2023. godine (arhiviran <a href="https://archive.ph/MdfQ1" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).
<figure><img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/12/screenshot-2023-12-14-at-12-32-21-koviljka-starjacki-facebook-447x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
Prema posljednjim <a href="http://www.minpolj.gov.rs/africka-kuga-svinja-potvrdjena-na-2-337-gazdinstava/?script=lat" rel="noopener" target="_blank">podacima</a> koje je tamošnje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo, 19. rujna 2023. godine, ASK je potvrđena na ukupno 2.337 gospodarstva, na kojima je izvršena eutanazija 54.243 svinja. Stanje koje navode korisnici društvenih mreža, 17.888 eutanaziranih svinja, odgovara podacima koje je Ministarstvo <a href="http://www.minpolj.gov.rs/africka-kuga-svinja-do-sada-potvrdjena-na-1068-gazdinstava/?script=lat" rel="noopener" target="_blank">objavilo</a> 27. srpnja. Ministarstvo nije navelo koliko je među eutanaziranim svinjama bilo zdravih grla, a koliko zaraženih. Do toga je dana bilo potvrđeno 1.569 slučaja ASK-a kod domaćih svinja.
<h4>Eutanazija svinja zasad je najučinkovitija metoda suzbijanja zaraze</h4>
Afrička svinjska kuga je virusna bolest koja se kod tih životinja manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100 posto. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, nego isključivo za svinje, domaće i divlje. Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim usmrćivanja (<a href="http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=4547" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.efsa.europa.eu/en/topics/topic/african-swine-fever#latest" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://www.woah.org/en/disease/african-swine-fever/#ui-id-3" rel="noopener" target="_blank">3</a>). Unatoč tome, svinjogojci su kritizirali preventivne mjere prema kojima su se eutanazirale sve svinje s farmi na kojima je potvrđena ASK, a ne samo zaražene.
Kao kompenzaciju za gubitak stoke, u Srbiji je nadležno ministarstvo najavilo isplaćivanje novčane naknade svim oštećenim gospodarstvima. Kako piše dnevnik <a href="https://www.danas.rs/vesti/ekonomija/africka-kuga-svinja-stocni-fond-eutanazija-poljoprivreda/" rel="noopener" target="_blank">Danas</a>, predviđena svota novca koju će stočari dobiti mijenja se iz mjeseca u mjesec jer je zasnovana na tržišnoj cijeni stoke, a ona varira. Poljoprivrednicima je ta naknada dovoljna za jedan dio troškova, no ne i za sve. Slična situacija je i u <a href="https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/dopuna-interventne-mjere-za-borbu-protiv-ask-a-11087781" rel="noopener" target="_blank">Hrvatskoj</a> gdje <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/katastrofa-u-slavoniji-pred-bankrotom-444-opg-a-unisteni-farmeri-od-ovog-se-nece-oporaviti-15366702" rel="noopener" target="_blank">svinjogojci</a> na čijim su se gospodarstvima pojavili slučajevi ASK strahuju od teškog, financijski izdašnog i dugotrajnog procesa oporavka.
“Kada se afrička svinjska kuga pojavi u nekoj zemlji, učinak na gospodarstvo je neposredan i dramatičan”, stoji u <a href="https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2023/753963/EPRS_BRI(2023)753963_EN.pdf" rel="noopener" target="_blank">izvješću</a> Službe Europskog parlamenta za usluge parlamentarnih istraživanja (EPRS). “Kako bi se bolest suzbila, zaražene ili rizične životinje moraju se usmrtiti bez nepotrebnog odgađanja i moraju se poduzeti pojačane biosigurnosne mjere. Na razini farmi i proizvođača to se pretvara u gubitak cijele populacije svinja (i posljedično proizvodnje svinjskog mesa), s padom prihoda, zajedno s povećanjem troškova za uvođenje biosigurnosnih mjera. Pad proizvodnje svinjskog mesa stvara tržišne nesigurnosti i poremećaj u cijelom opskrbnom lancu, od farmera do proizvođača stočne hrane, te od klaonica do prerađivača i trgovaca. Unatoč tome što bolest nije zoonotska – to jest, ljudi nisu osjetljivi i ne mogu biti ozlijeđeni konzumacijom svinjskog mesa ili kontaktom s bolesnim životinjama – također utječe na povjerenje potrošača u pogledu sigurnosti konzumacije proizvoda od svinjskog mesa, što dovodi do smanjenja potražnje i posljedične cijene fluktuacija”, pojašnjava EPRS.
Uzevši u obzir sve posljedice epidemije ASK-a na proizvođače, ali i ekonomiju neke zemlje, objašnjenje da se zdrave svinje eutanaziraju kako bi se pogodovalo jednoj tvornici teško da je utemeljeno.
<h4>Hrana na biljnoj bazi nije isto što i laboratorijski uzgojeno meso</h4>
Multinacionalna kompanija Nestlé u veljači prošle godine <a href="https://www.danas.rs/vesti/ekonomija/kompanija-nestle-zavrsila-prvu-fazu-izgradnje-nove-fabrike-u-surcinu-gde-ce-zasposliti-330-radnika/" rel="noopener" target="_blank">obilježila</a> je završetak prve faze izgradnje nove tvornice u beogradskoj općini Surčin gdje će proizvoditi hranu na biljnoj bazi. Iz Nestléa su tada <a href="https://www.nestle.rs/media/pressreleases/allpressreleases/nova-fabrika-srbija" rel="noopener" target="_blank">najavili</a> da će novi pogon – smješten nadomak postojeće Nestlé tvornice u Surčinu koja radi od 2012. godine – biti namijenjen proizvodnji Garden Gourmet portfolija, “čiji je cilj da u potpunosti koristi soju koja se uzgaja u Srbiji”. “Tvornica će koristiti obnovljivu energiju iz hidroelektrana, neće proizvoditi komunalni otpad i svu otpadnu vodu tretirat će na licu mjesta u vlastitom postrojenju za preradu otpadnih voda”, stoji u najavi.
“Najnovije osnivanje tvornice Garden Gourmet Surčin u Srbiji, druge namjenske proizvodne lokacije u Europi uz postojeću tvornicu Krupka u Češkoj, omogućit će insourcing i proizvodnju gotovo cijelog portfelja. To otvara nove prilike za isporuku ukusnih i hranjivih inovacija na biljnoj bazi i omiljenih proizvoda potrošača”, piše na internetskim stranicama <a href="https://www.gardengourmet.com/faqs" rel="noopener" target="_blank">Garden Gourmenta</a>.
Nestléova linija proizvoda <a href="https://www.nestle.hr/media/pressreleases/allpressreleases/garden-gourmet-start" rel="noopener" target="_blank">Garden Gourmet</a> bazirana je na namirnicama biljnog porijekla: soji, pšenici, povrću i mahunarkama. Ona uključuje biljnu alternativu za jela koja se uglavnom rade od mesa (medaljone, okruglice, filete ili burgere). Takve namirnice treba ipak <a href="https://edu.gcfglobal.org/en/thenow/what-is-labgrown-meat/1/#" rel="noopener" target="_blank">razlikovati</a> od laboratorijski uzgojenog mesa. Biljno uzgojeno “meso” replicira okus i teksturu stvarnog odreska, kobasica i drugog mesa bez upotrebe životinjskih proizvoda. To se postiže posebnim receptima i postupcima kuhanja.
Laboratorijski uzgojeno meso dobiva se od životinjskih stanica. Primjerice, za početak stvaranja uzgojene govedine uzimaju se kravlje matične stanice, građevne blokove mišića i drugih organa. Stanice se stavljaju u Petrijeve zdjelice s aminokiselinama i ugljikohidratima kako bi se mišićne stanice umnožile i rasle. Nakon što naraste dovoljno mišićnih vlakana, rezultat je meso koje podsjeća na mljevenu govedinu.
Širitelji dezinformacija i teoretičari zavjera često pogrešno interpretiraju ideju alternative mesnim proizvodima — bilo to okretanje drugačijim i netradicionalnim životinjskim sirovinama (primjerice <a href="https://faktograf.hr/tag/kukci/" rel="noopener" target="_blank">kukci</a>) ili laboratorijski uzgojeno meso. Kako je <a href="https://faktograf.hr/2023/09/12/icke-je-u-intervjuu-iz-2020-iznio-niz-neutemeljenih-tvrdnji-o-pandemiji-hrani-i-umjetnoj-inteligenciji/" rel="noopener" target="_blank">Faktograf</a> ranije pisao, poznati teoretičar zavjera David Icke je otkriće laboratorijski uzgojene hrane povezao s provođenjem kontrole neimenovane “nekolicine ljudi”. Tvrdio je i da će hrana kakvu poznajemo nestati te da će se uvesti sintetičku hranu.
<h4>Niti jedna država ne planira zabraniti svu osim sintetičke hrane</h4>
Međutim, <a href="https://www.fao.org/3/cc4855en/cc4855en.pdf" rel="noopener" target="_blank">Organizacija za prehranu i poljoprivredu</a> (FAO) objašnjava da se potreba za proizvodnjom takve vrste hrane, posebice laboratorijski uzgojenog mesa, pojavila se iz drugih razloga. Intenziviranje uzgoja životinja i proizvodnje mesa, usred globalnog porasta populacije, može ugroziti šire ciljeve održivosti, kao što su javno zdravlje i borba protiv klimatskih promjena, navodi FAO. Osim toga, FAO smatra izvjesnim da će mnoge zemlje uvesti posebne regulacije prije nego što takvi proizvodi postanu dostupni na tržištu. Također, ne može se pronaći niti jedan relevantan izvor koji bi potkrijepio tezu da bilo koja država svijeta u ovom trenutku planira zabraniti svu, osim, sintetičke hrane.
Zaključno, ne postoji povezanost između usmrćivanja svinja (zaraženih i nezaraženih) radi suzbijanja afričke svinjske kuge i rada lokalne tvornice koja proizvodi hranu na biljnoj bazi, odnosno biljnu alternativu mesu. Eutanazija domaćih i divljih svinja trenutno je najučinkovitija metoda sprječavanja širenja te bolesti.

Eutanaziranje svinja u Srbiji povezano je s afričkom svinjskom kugom - Faktograf.hr

Citat koji se netočno pripisuje Vladimiru Putinu objavio je Goran Šarić u svom Facebook statusu iz ožujka 2021.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/h20151019000429-922x675.jpg"/>
Foto: Hina/EPA/ALEXANDER ZEMLIANICHENKO / POOL
Na Facebook profilu hrvatskog korisnika 22. svibnja objavljen je citat o srpskoj povijesti koji je netočno pripisan ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
<blockquote>“Srbi su jedini beli narod, koji je nakon 1945. pucao na Amerikance i na koje su Amerikanci pucali! Srbi su ušli u oružani sukob sa SAD-om i NATO-paktom, onda kada se Rusi i Kinezi nisu usuđivali sa njima ući ni u diplomatski sukob! Nikad u istoriji čovečanstva veća sila nije napala manju”, stoji u tekstu statusa uz koji je stavljena fotografija ruskog predsjednika Vladimira Putina (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/Ru6cw">ovdje</a>)</blockquote>
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/05/statusputin-800x413.jpg"/>
<h4>Citat je iz Facebook statusa Gorana Šarića</h4>
No, netočno je da je tu rečenicu izrekao ruski predsjednik Vladimir Putin već je to dio Facebook statusa Gorana Šarića iz ožujka 2021. godine naslovljenog “Jesu li Srbi 1999. bili na pogrešnoj strani povijesti?” (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/RBV9Z">ovdje</a>).
O tom statusu Riječanina Gorana Šarića, medijskoj ličnosti koja se predstavlja kao teolog s diplomom zagrebačkog Katoličko-bogoslovnog fakulteta i doktoratom iz povijesti, Faktograf je već pisao u kolovozu 2022. kada smo provjeravali točnost navoda <a href="https://faktograf.hr/2022/08/02/izjava-putin-duma-srbija-krim-2014/">o Putinovom govoru iz 2014. godine održanom dva dana nakon referenduma o pripojenju Krima Rusiji</a>.
<h4>Srpski portali prenijeli Šarićev status, no ni oni citat ne pripisuju Putinu</h4>
Taj su Šarićev status iz ožujka 2021. godine prenijeli i mnogi srpski portali. Niti jedan od njih ne piše da je citat iz statusa hrvatskog korisnika Facebooka izrekao Putin, već se svi pozivaju na Šarićev status.
Pa je tako portal B92 u tekstu s naslovom “Srbi jedini beli narod koji je nakon 1945. pucao na Amerikance” (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/jbk2x">ovdje</a>), u kojem kao izvor navode Kosovo Online, jasno citat pripisao Šariću, a ne Putinu. Tekst s istim Šarićevim statusom je, također u ožujku 2021. godine i pozivajući se na Kosovo Online, objavio i portal Vesti-online (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/BOfeM">ovdje</a>). O istom Šarićevom statusu je u ožujku 2021. pisao i portal Srpski Dnevnik (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/KsHQz">ovdje</a>)
Portal Informer je isti Šarićev status objavio u srpnju 2022. (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/Db6Z0">ovdje</a>), a u tekstu navode da je Šarić, a ne Putin, istakao “kako su Srbi jedini beli narod koji je nakon Drugog svetskog rata smogao hrabrosti da se odupre Americi”. Taj Šarićev status srpski portal Alo objavio je u kolovozu 2022. godine (arhivirano <a href="https://ghostarchive.org/archive/HXY5Y">ovdje</a>).
U niti jednom od tih tekstova citat iz Facebook statusa Gorana Šarića ne pripisuje se ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, kao što se to sugerira u objavi na Facebooku hrvatskog korisnika.
<h4>Na internetu se ne može pronaći takva Putinova izjava</h4>
Također, navedeni citat ne može se pronaći niti u već <a href="http://en.kremlin.ru/events/president/news/20603">spomenutom Putinovom govoru iz 2014. godine</a> u kojem je ruski predsjednik na jednom mjestu spomenuo Srbiju i to u kontekstu pripojenja Krima Rusiji koji je usporedio s proglašenjem nezavisnosti Kosova. Također je pričao i o NATO intervenciji u Jugoslaviji 1999. godine, no ne riječima iz citata.
“Da bi agresija izgledala legitimno, oni [SAD i NATO] iznuđuju potrebne rezolucije međunarodnih organizacija, a ako to iz nekog razloga ne upali, jednostavno ignoriraju Vijeće sigurnosti UN-a i UN-a u cjelini. To se dogodilo u Jugoslaviji; dobro se sjećamo 1999. Bilo je teško povjerovati, čak i vlastitim očima vidjeti, da je krajem 20. stoljeća jedna od europskih prijestolnica, Beograd, nekoliko tjedana bila pod raketnim napadom, a onda je uslijedila prava intervencija. Je li postojala rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o ovom pitanju koja je dopuštala te radnje? Ništa od toga”, kazao je tada Putin.
Ni spomena o “Srbima kao jedinom bijelom narodu na koji su Amerikanci pucali od 1945.” Također, Putinova izjava koja bi išla u tom smjeru ne može se pronaći niti preko internetskih tražilica.
Zaključno, netočno je povezivati Vladimira Putina s izjavom da su “Srbi jedini bijeli narod, koji je nakon 1945. pucao na Amerikance i na koje su Amerikanci pucali”, kao što se to sugerira u statusu hrvatskog Facebook korisnika. Taj citat nije izrekao Vladimir Putin, već je to dio Facebook statusa Gorana Šarića iz ožujka 2021. godine.

Putin nije rekao da su &quot;Srbi jedini bijeli narod na koji su Amerikanci pucali nakon 1945.&quot; - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Američki vojnici zarobljeni 1999. godine zatražili su azil u Srbiji " is False

Articles reviewing this claim:

Content you might like: