Na Facebook profilu privatnog korisnika 25. travnja objavljen je reels (status arhiviran ovdje, a video ovdje) u kojem se izmjenjuju fotografije zarobljenih američkih vojnika u Srbiji 1999. godine, zajedno s videom Associated Pressa u kojem jedan od zarobljenih vojnika razgovara na telefon.

Screenshot/Facebook

U reelsu se navodi sljedeće: “Zarobljeni Amerikanci u Srbiji tražili azil. Žao im je ljudi koji su ubili za Albanske teroriste“, a u opisu piše: “Terorizam se ne isplati“.

Vojnici zarobljeni u travnju 1999. godine

Izvještaji kredibilnih medija iz 1999., ali i nešto recentnije povijesti, potvrđuju da se na snimci zaista nalaze zarobljeni američki vojnici u Srbiji, ali nigdje se ne spominje da su zatražili azil, kao što se to navodi u reelsu. Tako BBC u svojoj vijesti od 1. travnja 1999. navodi da je glasnogovornik američke vojske potvrdio da su srpske trupe zarobile tri američka vojnika.

“Trojica vojnika nestala su u Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji (današnja Sjeverna Makedonija, op.a.), blizu granice sa Srbijom. U televizijskom prilogu, pozivajući se na Jugoslavensku vojsku, kaže se da su muškarci zarobljeni na jugoslavenskom teritoriju. NATO ističe da su vojnici bili uključeni u rutinsku ophodnju duž makedonsko-jugoslavenske granice. Srpska televizija objavila je imena trojice muškaraca, transliterirana na ćirilicu, kao Stephen Gonzales, Andrew Ramirez i James Stone“, stoji u izvještaju BBC-a iz 1999.

Dalje se u tekstu navodi da je trojac pružao otpor prilikom uhićenja i da fotografije objavljene na televiziji pokazuju tragove fizičkih ozljeda.

“‘Vojnici će se suočiti s pravdom u skladu s normalnim demokratskim procedurama’, izjavio je 1999. godine za BBC potpredsjednik jugoslavenske vlade Vuk Drašković. On je muškarce opisao kao “agresore”, ali je dao jamstva da će se prema njima postupati u skladu sa Ženevskom konvencijom o političkim zatvorenicima. Nestali vojnici izvijestili su da su se našli u pucnjavi i da su bili opkoljeni dok su obavljali dnevnu izviđačku misiju u području Kumanova u Makedoniji, ističe NATO. Dužnosnici NATO-a nisu rekli tko je okružio vojnike, ali je glasnogovornik Pentagona pukovnik Richard Bridges rekao da je trojac mogao biti otet od strane srpske vojske, paravojnih jedinica ili specijalnih policijskih snaga”, ističe se dalje u izvještaju britanskog javnog servisa iz travnja 1999.

Trupe američke vojske bile su dio onoga što je nekada bila mirovna misija UN-a zadužena za nadzor granice između Makedonije i tadašnje Jugoslavije. Kada je ta misija završila u veljači 1999., trupe su ostale u sastavu graničnih snaga NATO-a. Sličan izvještaj iz travnja 1999. o zatočenju tri američka vojnika u Srbiji, objavila je i američka TV mreža CNN, ali niti u jednom od ta dva izvještaja ne spominje se da su uhićeni vojnici zatražili azil u Srbiji.

Što se događalo u Srbiji 1999.?

Uhićenje trojice američkih vojnika u Srbiji dogodilo se u tijekom zračnih napada koje je NATO pokrenuo na području Srbije zbog rata na Kosovu.

Zračni napadi trajali su od 24. ožujka 1999. do 10. lipnja 1999. Bombardiranja su nastavljena sve dok nije postignut sporazum koji je doveo do povlačenja jugoslavenske vojske s Kosova i uspostave Privremene administrativne misije Ujedinjenih naroda na Kosovu, mirovne misije UN-a na Kosovu. Službeni kodni naziv operacije NATO-a bio je Operacija saveznička sila, dok su je Sjedinjene Američke Države nazvale Operacija Plemeniti nakovanj, navodi Wikipedija na engleskom jeziku.

Intervencija NATO-a bila je potaknuta krvoprolićem u tadašnjoj Jugoslaviji i etničkim čišćenjem Albanaca na Kosovu što je moglo dovesti do šire destabilizacije u regiji. Postupci Jugoslavije već su izazvali osude međunarodnih organizacija i agencija poput UN-a, NATO-a i raznih međunarodnih nevladinih organizacija. Odbijanje Jugoslavije da potpiše sporazum iz Rambouilleta isprva je ponuđeno kao opravdanje za NATO-ovu uporabu sile. Zemlje članice NATO-a pokušale su od Vijeća sigurnosti UN-a dobiti odobrenje za vojnu akciju, ali su im se usprotivile Kina i Rusija, koje su nagovijestile da će staviti veto na takvu mjeru. Zbog toga je NATO pokrenuo svoju kampanju bez odobrenja UN-a, navodeći da se radi o humanitarnoj intervenciji.

Clinton: “Nema osnove da im se sudi”

U novom izvještaju BBC-ja objavljenom istog dana kad je objavljena i vijest o zatočenju trojice američkih vojnika u Srbiji navodi se da su tadašnji jugoslavenski mediji potvrdili da će se vojnici suočiti sa suđenjem pred vojnim sudom, što je izazvalo žestoke reakcije američkog State Departmenta koji je tu najavu opisao kršenjem međunarodnog prava. Tadašnji američki predsjednik Bill Clinton na sastanku vojnog osoblja je kazao: “Nije bilo nikakve osnove da oni budu zatočeni… i sigurno nema nikakve osnove da im se sudi.” Ponovio je tada svoju odlučnost da nastavi s NATO-vom kampanjom bombardiranja Jugoslavije sve dok se kosovski Albanci ne budu mogli sigurno vratiti.

Zatočeni američki vojnici su nakon mjesec dana pušteni, a 2. svibnja 1999. stigli su u njemačku kliniku Landstuhl na pregled i liječenje prije povrataka u SAD. Tome svjedoči fotografija i kratki opis koje je objavila agencija Getty Images:

“Stožerni narednik Andrew Ramirez (lijevo) i Christopher Stone mašu dobronamjernicima okupljenima ispod balkona regionalnog medicinskog centra Landstuhl u Njemačkoj 2. svibnja 1999. Dva vojnika, smještena u Schweinfurtu u Njemačkoj, vratila su se nakon mjesec dana zatočeništva kroz napore velečasnog Jesseja Jacksona, koji je bio na čelu međuvjerske delegacije. Gonzales i Ramirez, zajedno s kolegom stožernim narednikom Christopherom Stoneom proći će liječnički pregled i odmoriti se prije povratka svojim obiteljima”.

Također, na YouTube kanalu AP Archive, agencije Associated Press, objavljena je arhivska snimka oslobađanja američkih vojnika – od njihove predaje u Beogradu pa preko putovanja autobusom do hrvatske granice, sve do leta zrakoplovom u Njemačku. O njihovoj sreći zbog puštanja iz zarobljeništva svjedoči i prizor za granice gdje su pjevali: “Napokon slobodni, hvala Bogu”. To snimka jasan je dokaz da ta trojica vojnika nisu zatražila azil u Srbiji, kao što se navodi u statusu, već su se sretni vratili obiteljima u SAD.

ABC objavio priču o oslobođenim vojnicima 20 godina kasnije

Američka televizijska mreža ABC objavila je 14. srpnja 2019. reportažu u kojoj se američki vojnici oslobođeni iz zarobljeništva u Srbiji nakon dvadeset godina susreću sa svećenikom Jesseom Jacksonom čijim su naporima oslobođeni. U izvještaju se navodi da su Andrew Ramirez, Christopher Stone i Steven Gonzales uhvaćeni 31. ožujka 1999., a u zatočeništvu su proveli puna 32 dana.

Vojnici su oslobođeni naporima američke delegacije koju su činili svećenik Jesse Jackson te tadašnji američki kongresmen Rod Blagojevich, koji su otišli u Beograd pregovarati s tadašnjim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem. Pregovori su trajali nekoliko dana, a američki vojnici su 2. svibnja pušteni iz zatočeništva. Dvojica vojnika su 2019. godine na ABC-u pričala o sreći zbog toga puštanja što, također, jasno demantira tezu da su ikada zatražili azil u Srbiji.

Zaključno, tri američka vojnika koja su bila u NATO-ovoj misiji na granici Makedonije i tadašnje Jugoslavije zaista su zatočena u Srbiji 31. ožujka 1999., u jeku bombardiranja Srbije koje je NATO provodio kao odgovor na rat na Kosovu. Međutim, suprotno navodu iz statusa ti zarobljeni vojnici nisu zatražili azil u Srbiji. Vojnici su nakon 32 dana, naporom američke delegacije koju su činili svećenik i tadašnji američki kongresmen, oslobođeni te su se preko Hrvatske i Njemačke vratili u SAD. S dvojicom vojnika, koji su i dalje živjeli u SAD-u, TV mreža ABC je razgovarala u srpnju 2019. godine.