Agenda 2030 nije skup mjera za spas planeta, već za uvođenje totalitarizma.

Portal Epoha - com hr

Agenda 2030, poznata i kao Ciljevi održivog razvoja (SDGs), je skup od 17 globalnih ciljeva koje su usvojile 193 države članice Ujedinjenih naroda u rujnu 2015. godine. Ovi ciljevi obuhvaćaju širok spektar pitanja, uključujući borbu protiv siromaštva, zdravlje, obrazovanje, jednakost, održivu upotrebu resursa i borbu protiv klimatskih promjena. Cilj Agende 2030 je stvoriti bolji svijet za sve ljude do 2030. godine.
Tvrdnja da je Agenda 2030 skup mjera za uvođenje totalitarizma je netočna i ne podupire se činjenicama. Ova tvrdnja često se pojavljuje u kontekstu teorija zavjere koje tvrde da globalne organizacije i vlade imaju skrivene namjere za kontrolu svjetske populacije.
U stvarnosti, Agenda 2030 je rezultat dugogodišnjeg procesa konsultacija i pregovora koji su uključivali vlade, nevladine organizacije, poslovni sektor i građansko društvo. Ciljevi su dizajnirani da budu inkluzivni i da odgovaraju na najveće izazove s kojima se svijet suočava. Na primjer, cilj 1 je eliminacija ekstremnog siromaštva, cilj 3 je osiguranje zdravlja i dobrobiti za sve, a cilj 13 je poduzimanje hitnih mjera za borbu protiv klimatskih promjena i njihovih učinaka.
Četvrta industrijska revolucija, koju spominje tvrdnja, odnosi se na tehnološke promjene koje mijenjaju način na koji živimo i radimo. Ove promjene uključuju digitalizaciju, umjetnu inteligenciju, internet stvari i druge napredne tehnologije. Iako ove tehnologije mogu imati duboke društvene i ekonomske posljedice, one nisu nužno povezane s totalitarizmom. Umjesto toga, one mogu biti korištene za poboljšanje kvalitete života i rješavanje globalnih problema.
Važno je razumjeti da tehnologija sama po sebi nije dobra ni loša; to je način na koji je korištena. Globalne organizacije i vlade mogu koristiti tehnologiju za promicanje održivog razvoja i poboljšanje života ljudi. Na primjer, digitalna valuta može olakšati financijske transakcije i povećati pristup financijskim uslugama, dok socijalni krediti mogu biti korišteni za promicanje pozitivnog ponašanja i društvene odgovornosti.
Zaključno, tvrdnja da je Agenda 2030 skup mjera za uvođenje totalitarizma je netočna. Agenda 2030 je skup ciljeva za održivi razvoj koji su usvojeni od strane Ujedinjenih naroda i koji imaju za cilj stvaranje boljeg svijeta za sve ljude. Važno je da se informiramo iz pouzdanih izvora i da kritički razmišljamo o informacijama koje dobivamo.
Za više informacija o Agendi 2030, posjetite službenu stranicu Ujedinjenih naroda: <a href="https://sdgs.un.org/goals">https://sdgs.un.org/goals</a>.

Provjera tvrdnje: Agenda 2030 i totalitarizam

Agenda 2030, poznata i kao <a href="https://sdgs.un.org/goals">Održivi razvojni ciljevi (SDGs)</a> , predstavlja globalni plan Ujedinjenih naroda za postizanje održivog razvoja do 2030. godine. Usvojena je na Samitu za održivi razvoj 2015. u New Yorku, s ciljem rješavanja globalnih izazova poput siromaštva, nejednakosti, klimatskih promjena i očuvanja okoliša.
Povijest i ciljevi Agende 2030
Agenda 2030 je nastavak <a href="https://www.un.org/millenniumgoals/">Milenijskih razvojnih ciljeva (MDGs)</a> , koji su bili usvojeni 2000. godine i trajali do 2015. Za razliku od MDGs-a, SDGs-ovi su mnogo ambiciozniji i obuhvatniji, sa 17 ciljeva i 169 podciljeva koji pokrivaju širok spektar društvenih, ekonomskih i ekoloških izazova.
Neki od ključnih ciljeva Agende 2030 su:
<ul>
 <li>Cilj 1: Okončanje siromaštva u svim njegovim oblicima svugdje.
 <ul>
 <li>Primjer: Program "Ruralna elektrifikacija" u Indiji, koji je povezao milijune ljudi s električnom energijom.</li>
 </ul>
 </li>
 <li>Cilj 2: Okončanje gladi, postizanje sigurnosti hranjivih sredstava i poboljšanje prehrane i promicanje održive poljoprivrede.
 <ul>
 <li>Primjer: Inicijativa "Zero Hunger" Svjetskog programa za hranu, koja se bori protiv gladi i malnutricije u različitim dijelovima svijeta.</li>
 </ul>
 </li>
 <li>Cilj 3: Osiguranje zdravog života i promicanje blagostanja za sve uzraste.
 <ul>
 <li>Primjer: Globalna kampanja "End TB" za iskorjenjivanje tuberkuloze.</li>
 </ul>
 </li>
 <li>Cilj 4: Osiguranje kvalitetnog obrazovanja.
 <ul>
 <li>Primjer: Projekt "Girls' Education Challenge" koji podržava obrazovanje djevojčica u zemljama s niskim prihodima.</li>
 </ul>
 </li>
 <li>Cilj 13: Poduzimanje hitnih mjera za borbu protiv klimatskih promjena i njihovih učinaka.
 <ul>
 <li>Primjer: Pariški sporazum, koji je usvojio globalni cilj ograničenja porasta globalne temperature na ispod 2°C.</li>
 </ul>
 </li>
</ul>
Teorije zavjera i Agenda 2030
Iako je Agenda 2030 široko prihvaćena među državama, međunarodnim organizacijama i civilnim društvom, neki teoretičari zavjera vide u njoj prikrivenu agendu za globalnu kontrolu. Ovi teoretičari često tvrde da SDGs-ovi imaju skrivene motive, kao što su stvaranje 'Novog svjetskog poretka' ili ograničavanje nacionalnog suvereniteta.
Jedan od najčešćih argumenata je da Agenda 2030 promovira centraliziranu globalnu vladu koja će nadzirati sve aspekte ljudskog života. Ovi tvrdnje često su povezane s konceptom 'Novog svjetskog poretka', koji se koristi za opisivanje navodne globalne elite koja teži totalitarističkoj kontroli.
Psihološki aspekti teorija zavjera
Vjerovanje u teorije zavjere često je povezano s osjećajem gubitka kontrole nad vlastitim životom. Kada se ljudi suočavaju s kompleksnim i neizvjesnim situacijama, skloni su tražiti jednostavna objašnjenja, čak i ako su ona neutemeljena. Teorije zavjere pružaju osjećaj reda i smisla u kaotičnom svijetu, te omogućuju pojedincima da se osjećaju kao dio nečega većeg.
Uloga medija i društvenih mreža
Mediji i društvene mreže igraju značajnu ulogu u širenju teorija zavjera. Clickbait naslovi, lažne vijesti i algoritmi koji favoriziraju kontroverzne sadržaje mogu doprinijeti širenju dezinformacija. Stoga je važno kritički procijeniti informacije koje se konzumiraju i provjeriti ih iz više izvora.
Zaključak
Agenda 2030 predstavlja ambiciozan i potreban plan za postizanje održivog razvoja. Međutim, važno je razlikovati činjenice od fikcije i ne nasjedati na teorije zavjera koje često nemaju uporište u stvarnosti. Kritičko mišljenje i provjera informacija ključni su za donošenje informiranih odluka i aktivno sudjelovanje u izgradnji bolje budućnosti za sve.&nbsp;

Agenda 2030: Činjenice nasuprot fikciji

Na dan 23. siječnja 2021., Zlatko Trobonjača, imunolog i profesor na riječkom Medicinskom fakultetu, izrazio je svoje zabrinutosti u vezi s popuštanjem mjera protiv širenja koronavirusa. Trobonjača je istaknuo da se moramo bojati ponovnog pokretanja školskog sustava i da je prerano za popuštanje mjera.
<a href="https://remedia.social/claim-author/infodemija-org-5c513aea88ac">Infodemija.org</a> tvrdi da su b rojevi najniži u zadnja tri mjeseca, ali da to nije dovoljno za dr. Trobonjaču. Ova tvrdnja je manipulativna i ne uzima u obzir cjelokupni kontekst njegovih izjava.
Trobonjača je istaknuo da, iako su brojevi zaraza niži, još uvijek nisu na razini koja bi omogućila popuštanje mjera. On je također izrazio zabrinutost zbog mogućnosti da se epidemija ponovno rasplamsa s početkom školske godine, što je potvrđeno znanstvenim istraživanjima. Na primjer, studija objavljena u <a href="https://www.thelancet.com/journals/lanchi/article/PIIS2352-4642(20)30279-3/fulltext">The Lancet</a> pokazuje da su škole važan faktor u širenju virusa.
Trobonjača je također govorio o virusnim mutacijama i njihovim potencijalnim posljedicama. On je istaknuo da se boji triju situacija: da mutacija ne stekne prednost u širenju, da ne izazove težu bolest i povećavaju smrtnost, te da nove varijante ne izbjegavaju imunosni odgovor stvoren na prethodnu varijantu. Ove zabrinutosti su opravdane, jer studije pokazuju da nove varijante virusa mogu biti otpornije na postojeće cjepiva i imunosni odgovor. Na primjer, studija objavljena u <a href="https://www.nature.com/articles/s41586-021-03490-8">Nature</a> pokazuje da neke mutacije mogu smanjiti učinkovitost cjepiva.
Infodemija.org pokušava diskreditirati Trobonjačine tvrdnje tako što ih predstavlja kao preterano opreznost. Međutim, njegove tvrdnje su temeljene na znanstvenim činjenicama i opreznosti koja je potrebna u borbi protiv pandemije. Trobonjača je također istaknuo da je proizvodnja cjepiva protiv mutanata relativno jednostavan postupak, što je u skladu s trenutnim znanstvenim saznanjima.
Zaključno, tvrdnje Infodemija.org su manipulativne i ne uzimaju u obzir cjelokupni kontekst i znanstvene činjenice na kojima se temelje Trobonjačine izjave. Njegova opreznost je opravdana i potrebna u borbi protiv pandemije.

Provjera tvrdnji: Je li prerano za popuštanje mjera protiv koronavirusa?

Branko Kolarić, voditelj službe za javno zdravstvo NZJZ-a 'Andrija Štampar' i epidemiolog iz Vladina Znanstvenog savjeta za COVID-19, izjavio je 17. kolovoza 2020. da na jesen ponovno treba razmisliti o radu od kuće gdje god je to moguće te podržava da učenici starijeg uzrasta prate nastavu online. Po njemu je mjera koja bi nas najviše mogla spasiti na jesen – držanje distance.
Kolarić je također naglasio važnost nošenja maske tamo gdje nije moguće držati distancu, iako još nije siguran da li će nošenje maski postati obavezno. Dodao je da će najvjerojatnije još samo ova jesen i zima biti zahtjevni i puni mjera koje ćemo morati poštovati, ali nakon toga, uvjeren je, stiže cjepivo i moći ćemo odahnuti što se korona virusa tiče.
Tvrdnje Branka Kolarića su u skladu s preporukama stručnjaka za javno zdravstvo i epidemiologa. Držanje distance je ključna mjera za smanjenje širenja COVID-19. Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(20)31142-9/fulltext">The Lancet</a> pokazuje da fizičko distanciranje može smanjiti rizik od prijenosa virusa za 82%.
Online nastava i rad od kuće su također preporučeni kao mjere za smanjenje kontakta i time širenja virusa. Prema istraživanju objavljenom u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41591-020-0895-1">Nature Medicine</a>, ove mjere su pokazale značajan učinak na smanjenje broja novih slučajeva COVID-19.
Nošenje maske je također važna mjera za smanjenje širenja virusa. Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.pnas.org/content/117/26/14857">PNAS</a> pokazuje da nošenje maske može smanjiti rizik od prijenosa virusa za 70%.
Zaključno, tvrdnje Branka Kolarića su temeljene na znanstvenim dokazima i preporukama stručnjaka za javno zdravstvo. Držanje distance, online nastava, rad od kuće i nošenje maske su ključne mjere za smanjenje širenja COVID-19.

Provjera tvrdnji: Branko Kolarić o radu od kuće i online nastavi za jesen 2020.

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Agenda 2030 nije skup mjera za spas planeta, već za uvođenje totalitarizma." is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: