"15 minutni grad" služi za ograničavanje kretanja ljudi

Portal Epoha - com hr

Francuski arhitekt i urbanist Carlos Moreno za ideju 15-minutnog grada nagrađen je prestižnom nagradom Obel.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/04/park-gf317ca82b-1280-1013x675.jpg"/>
Ilustracija: Pixabay
“Agenda stigla u Hrvatsku: Zagreb kreće s realizacijom WEF projekta „15 minutni grad“”, naslov je članka (arhiviran <a href="https://archive.li/jUyuT#selection-1535.0-1535.84" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>) objavljenog na rubnom portalu Epoha za kojega je Faktograf.hr u <a href="https://faktograf.hr/?s=epoha" rel="noopener" target="_blank">više navrata</a> ustvrdio da širi dezinformacije.
Portal Epoha ponavlja teoriju zavjere o konceptu ’15-minutnog grada’ kao načinu kontrole kretanja ljudi, pa se tako u članku navodi da i u Zagreb dolazi koncept 15-minutnog grada u “sklopu agende Ujedinjenih Naroda i Svjetskog ekonomskog foruma vezanim za ‘klimatske promjene’, gdje se ljudima pod izlikom zaštite klime, doslovno želi ograničiti njihov radijus i sloboda kretanja“.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/04/dadfakfkahdjfad-800x326.jpg"/>
<h4>Dostupnost svih sadržaja unutar 15 minuta hoda</h4>
Potom se prenosi izjava zamjenice zagrebačkog gradonačelnika Danijele Dolenec da su pred Zagrebom “veliki projekti”, kao i “realizacija projekta ’15-minutni grad’ za kojim posebno vape novije četvrti grada“.
Točno je da je Dolenec rekla da je ostvarenje koncepta “15-minutnog grada” u planu gradske vlasti (arhivirano <a href="https://archive.li/ax1jT" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>), da su starija naselja u Novom Zagrebu građena s logikom dostupnosti sadržaja unutar 15 minuta hoda te da će gradska vlast na idućoj sjednici Gradske skupštine “pokrenuti postupak izmjene Generalnog urbanističkog plana za Zagreb i Sesvete”, što je prilika da “uz pažljivo mapiranje gradskih četvrti, isplaniramo izgradnju društvenih sadržaja u postojećim, ali i novim zonama izgradnje”.
Međutim, nije točno da je ’15-minutni grad’ zamišljen kao način kontrole kretanja ljudi i ograničavanja radijusa njihova kretanja.
O konceptu 15-minutnog grada Faktograf.hr <a href="https://faktograf.hr/2022/05/10/kako-stvoriti-odrzivi-15-minutni-grad/" rel="noopener" target="_blank">već je pisao</a>, kao i o procesu prilagodbe Zagreba klimatskoj krizi koji bi trebao ići paralelno s obnovom grada od potresa. Koncept je to koji podrazumijeva da svi stanovnici moraju zadovoljiti svoje osnovne potrebe u kratkoj šetnji ili vožnji biciklom od kuće, u trajanju od najviše 15 minuta.
<h4>Ideja nagrađena prestižnom nagradom Obel</h4>
Ideja je to francuskog arhitekta i urbanista Carlosa Morena, koji ju je počeo razvijati 2016. godine, i za koju je kasnije bio nagrađen prestižnom <a href="https://www.e-architect.com/awards/obel-award-2021-15-minute-city" rel="noopener" target="_blank">nagradom Obel</a>. Moreno je radio kao savjetnik u kampanji aktualnoj pariškog gradonačelnici Anni Hidalgo. Ona je, naime, prihvatila koncept ’15-minutnog grada’ kao jednu od okosnica svoje kampanje, da bi ga kasnije prihvatili i u drugim europskim gradovima kao što su Barcelona, Dublin, Milano, Lisabon i Rim (<a href="https://www.dezeen.com/2021/10/26/15-minute-city-carlos-moreno-obel-award/" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.transformative-mobility.org/assets/publications/TUMI_The-15-Minute-City_2021-07.pdf" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://www.politico.eu/article/what-the-city-of-the-future-borrows-from-the-past/" rel="noopener" target="_blank">3</a>).
Teorije zavjere koje se tiču 15-minutnog grada pokrenuli su medijski napisi o planovima okružnog vijeća Oxfordshirea u Velikoj Britaniji koje je 29. studenog 2022. godine donijelo <a href="https://letstalk.oxfordshire.gov.uk/traffic-filters-2022" rel="noopener" target="_blank">odluku</a> o probnom uvođenju šest ‘prometnih filtera’ u Oxfordu. Prometni filteri, o čemu je <a href="https://faktograf.hr/2022/12/16/ne-novi-prometni-plan-u-oxfordshireu-nije-klimatski-lockdown/" rel="noopener" target="_blank">Faktograf također pisao</a>, bili su dizajnirani da reduciraju gužve u prometu, učine putovanje autobusima bržim te pješačenje i vožnju biciklom u gradu sigurnim.
Kako su tada javne vlasti napisale na službenim stranicama u kojima je predstavljen novi prometni plan, radilo se o želji da se smanji nepotrebno putovanje privatnim automobilima te da se hodanje, bicikliranje, javni prijevoz i dijeljenje prijevoza učine prirodnim prvim izborom. Nije se radilo o blokiranju pristupa bilo kojem dijelu grada Oxforda ili ostatku države, niti o pokušaju da se ljude zatvori u njihovim četvrtima.
No, bez obzira na pojašnjenja okružnog vijeća, koncept ’15-minutnog grada’ razvio se u zasebnu teoriju zavjere da se radi o ‘međunarodnoj socijalističkoj uroti’ ili ‘uroti da se ograniči kretanje ljudi’, o čemu su pisali i brojni mainstream mediji (<a href="https://www.theguardian.com/business/2023/feb/26/uk-economic-uncertainty-adds-fuel-to-fire-for-conspiracy-theorists" rel="noopener" target="_blank">Guardian</a>, Bloomberg).
Međutim, koncept ’15-minutnog grada’ predstavlja pokušaj organiziranja grada tako da se stanovnicima omogući zadovoljavanje osnovnih potreba u kratkoj šetnji ili vožnji biciklom od kuće, u trajanju od najviše 15 minuta. Zbog svega toga ocjenjujemo kako članku portala Epoha nedostaje kontekst.

Ne, cilj 15-minutnog grada nije ograničavanje kretanja ljudi - Faktograf.hr

Tvrdnja da grad u Massachusettsu uvodi policijski sat nakon što je jednom stanovniku dijagnosticiran virus zapadnog Nila je netočna. Virus zapadnog Nila i istočni encefalitis konja (EEE) su različite bolesti, a mjere su uvedene zbog EEE.
Virus zapadnog Nila je bolest koju prenose komarci i koja može uzrokovati blage simptome poput groznice, glavobolje i osipa, ali u rijetkim slučajevima može dovesti do težih komplikacija poput encefalitisa ili meningitisa. Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), virus zapadnog Nila je prisutan u Sjedinjenim Državama od 1999. godine i izaziva sporadična izbijanja.
S druge strane, istočni encefalitis konja (EEE) je rijetka, ali vrlo ozbiljna bolest koja također prenose komarci. EEE ima visoku stopu smrtnosti, oko 30%, i mnogi preživjeli trpe trajna oštećenja. Prema CDC-u, EEE je rijetka bolest, ali je vrlo opasna.
U članku se navodi da je grad Oxford u Massachusettsu uveo ograničenja aktivnosti na otvorenom zbog EEE nakon što je jedan stanovnik hospitaliziran zbog te bolesti. Ovo je prvi slučaj EEE u Massachusettsu u četiri godine. Gradska vijećnica Jennifer Callahan izjavila je da su ograničenja uvedena kako bi se zaštitili stanovnici od ove ozbiljne bolesti.
Mnogi roditelji u gradu su zabrinuti kako će ograničenja utjecati na djecu i njihovo sudjelovanje u jesenskim sportovima. Philip Davis, predsjednik Oxford Little League, izrazio je mišljenje da roditelji trebaju imati pravo odlučivati što je najbolje za njihovu djecu.
Državne vlasti su najavile da će prskati pesticidima u 10 zajednica za koje se sumnja da EEE ubija komarce. Ova situacija podsjeća na ograničenja i zahtjeve tijekom pandemije, ali grad Oxford prepušta odluku roditeljima.
Zaključak: Tvrdnja da grad u Massachusettsu uvodi policijski sat zbog virusa zapadnog Nila je netočna. Mjere su uvedene zbog istočnog encefalitisa konja (EEE), koji je rijetka, ali vrlo ozbiljna bolest.
Izvori:
<ul>
 <li><a href="https://www.cdc.gov/westnile/index.html">CDC - West Nile Virus</a></li>
 <li><a href="https://www.cdc.gov/easternequineencephalitis/index.html">CDC - Eastern Equine Encephalitis</a></li>
</ul>

Provjera tvrdnje: Grad u Massachusettsu uvodi policijski sat zbog virusa zapadnog Nila

Tvrdnja da je 93% ljudi koji su umrli nakon cijepljenja ubijeno cjepivom potječe od istraživanja koje su provedili patolozi dr Sucharit Bhakdi i dr Arne Burkhardt.
Međutim, ovo istraživanje ima nekoliko značajnih nedostataka koji čine ovu tvrdnju netočnom.
Prvo, istraživanje spominje samo 15 slučajeva, što je premalo da bi se došlo do zaključka o postotku smrti uzrokovanih cjepivom.
Drugo, istraživanje nije recenzirano, što znači da nije prošlo kroz standardni proces provjere i potvrde znanstvene zajednice.
Treće, tvrdnja se temelji na podacima iz Njemačke i možda nije primjenjiva na druge zemlje ili populacije. &nbsp;Prema Centrim za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), smrti nakon cijepljenja su rijetki i obično su uzrokovani drugim čimbenicima, a ne cjepivom. CDC i druge zdravstvene organizacije nastavljaju praćenje sigurnosti i učinkovitosti cjepiva kako bi se osiguralo da su sigurni i učinkoviti.
Zbog ovih razloga, tvrdnja da je 93% ljudi koji su umrli nakon cijepljenja ubijeno cjepivom je netočna.

Provjera tvrdnje: Da li je 93% ljudi koji su umrli nakon cijepljenja ubijeno cjepivom?

Više rubnih portala prenijelo je tvrdnju Gordana Lauca da epidemiološke mjere ubijaju jednako ljudi koliko i Covid-19. Provjerili smo ima li Laucova tvrdnja utemeljenje.
<img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2022/01/dimitry-b-ftozmrlju-o-unsplash-1013x675.jpg"/>
Photo by Dimitry B on Unsplash
Molekularni biolog Gordan Lauc, bivši član znanstvenog savjeta Vlade RH, na Facebooku je napisao da epidemiološke mjere ubijaju jednaki broj ljudi kao i virus SARS-CoV-2.
Laucove tvrdnje prenijelo je više rubnih portala (<a href="https://archive.li/wnoXN">Priznajem.hr</a>, <a href="https://archive.li/cZ2CB">Kroativ.at</a>, <a href="https://archive.li/X53ox">Hrvatska danas</a>, <a href="https://archive.li/bXnBU">Dugopolje.org</a>).
Podsjećamo, Faktograf je u više navrata utvrdio da je Lauc na Facebooku objavljivao činjenično neutemeljene i netočne tvrdnje (<a href="https://faktograf.hr/site/2021/12/24/nije-tocno-da-omikron-vise-napada-cijepljene-nego-necijepljene-osobe/">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/site/2022/01/07/gordan-lauc-ponavlja-netocne-tvrdnje-o-omikronu-i-cijepljenju/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/site/2021/11/08/gordan-lauc-netocno-tvrdi-da-new-york-times-zaziva-cijepljenje-jelena/">3</a>, <a href="https://faktograf.hr/site/2021/12/07/cijepljenje-visak-smrtnosti-hrvatska-gordan-lauc/">4</a>, <a href="https://faktograf.hr/site/2021/03/10/gordan-lauc-na-facebooku-netocno-i-neutemeljeno-proziva-faktograf/">5</a>).
Do zaključka da su epidemiološke mjere jednako smrtonosne kao i virus, Lauc je došao usporedbom Švedske i Austrije. Evo što je napisao u objavi od 4. siječnja (arhiviranoj <a href="https://archive.li/ak1VB">ovdje</a>):
<blockquote>“Švedska i Austrija su dosta slične zemlje koje su imale jako različite pristupe pandemiji. Šveđani su uglavnom imali preporuke, a Austrijanci brojne zabrane, obavezne maske, covid-potvrde, najave obaveznog cijepljenja i slično.Nakon dvije godine završili su na gotovo jednakom broju umrlih od COVID-19. Dakle sve one zabrane i ostale mjere u Austriji bile su potpuno beskorisne.Štoviše, osim što su bile beskorisne, bile su i iznimno štetne što vidimo po ukupnom višku smrtnosti koji je u Austriji gotovo dvostruko veći. Već u ove dvije godine ‘mjere’ su ubile jednako ljudi kao i virus, a pravi račun zbog izostanka dijagnostike karcinoma, upravljanja kroničnim bolestima poput dijabetesa, izluđivanja ljudi strahom i slično tek će doći na naplatu u sljedećim godinama”.</blockquote>
Lauc, dakle, zaključuje kako usporedba tijeka epidemije u Švedskoj i Austriji otkriva da su epidemiološke mjere ne samo beskorisne, nego i smrtonosne. Parametri koji to dokazuju su, prema Laucovoj tvrdnji, višak smrtnosti, ukupan broj mrtvih i razina strogosti epidemioloških mjera.
Svojoj objavi Lauc prilaže screenshotove sa stranice <a href="https://ourworldindata.org/">Our World in Data</a>, koja agregira svjetske statističke podatke o mnogim stvarima pa tako i o pandemiji Covida-19. Međutim, detaljniji uvid u podatke iz istog izvora otkriva da je Laucova usporedba pretjerano simplificirana, tj. da se uspoređivanje Austrije i Švedske ne može tretirati kao dokaz da epidemiološke mjere uzrokuju jednak broj smrtnih slučajeva kao i virus SARS-CoV-2.
<h4>Sličnosti i razlike</h4>
Najprije treba reći da Austrija i Švedska po brojnim parametrima koji mogu utjecati na širenje virusa doista jesu slične države.
Među izraženim sličnostima su broj stanovnika (oko 9 milijuna u Austriji, nešto više od 10 milijuna u Švedskoj), srednja dob stanovnika (<a href="https://www.worldometers.info/world-population/austria-population/">oko 43 godine</a> u Austriji, <a href="https://www.worldometers.info/world-population/sweden-population/">oko 41 godinu</a> u Švedskoj), broj samačkih kućanstava (<a href="https://www.statistik.at/web_en/statistics/PeopleSociety/population/households_families_living_arrangements/households/index.html">oko 1,5 milijun</a> u Austriji, <a href="https://www.statista.com/statistics/524909/sweden-number-of-single-person-households/">skoro 2 milijuna</a> u Švedskoj), bruto domaći proizvod po glavi stanovnika (u Austriji <a href="https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD?locations=AT">oko 48 tisuća</a>, a u Švedskoj <a href="https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD?locations=SE">oko 52 tisuće dolara</a>), ulaganja u zdravstveni sustav (<a href="https://www.statista.com/statistics/429179/healthcare-expenditure-as-a-share-of-gdp-in-austria/">11,5 posto BDP-a</a> u Austriji, <a href="https://www.statista.com/statistics/429229/healthcare-expenditure-as-a-share-of-gdp-in-sweden/">11,4 posto BDP-a</a> u Švedskoj) te udio cijepljenog stanovništva (barem jednu dozu cjepiva protiv Covida-19 primilo je <a href="https://ourworldindata.org/coronavirus/country/austria#how-many-covid-19-vaccine-doses-have-been-administered-in-total">oko 73 posto</a> Austrijanaca te <a href="https://ourworldindata.org/coronavirus/country/sweden">oko 76 posto</a> Šveđana).
Postoje, naravno, i razlike. Primjerice, gustoća naseljenosti stanovništva u Švedskoj (oko 25 ljudi po kvadratnom kilometru) je puno manja nego u Austriji (oko 109 ljudi po kvadratnom kilometru). Naravno, različiti su i klimatski odnosno vremenski uvjeti (<a href="https://www.britannica.com/place/Austria/Climate">1</a>, <a href="https://www.britannica.com/place/Sweden/Climate">2</a>) te kvaliteta zraka (<a href="https://www.eea.europa.eu/themes/air/country-fact-sheets/2021-country-fact-sheets/austria-air-pollution-country">1</a>, <a href="https://www.eea.europa.eu/themes/air/country-fact-sheets/2021-country-fact-sheets/sweden">2</a>).
<h4>Višak smrtnosti i strogost mjera</h4>
Gordan Lauc je u pravu kad kaže da je broj umrlih od Covida u Austriji i Švedskoj vrlo sličan (u Austriji je umrlo skoro 14, a u Švedskoj više od 15 tisuća ljudi), kao i da je višak smrtnosti u Austriji uglavnom bio izraženiji nego u Švedskoj.
Međutim, kad se taj višak smrtnosti grafički prikaže po fazama pandemije i kad ga se usporedi s razinom strogosti epidemioloških mjera u različitim razdobljima pandemije, razotkriva se simplifikacija Laucovog tumačenja. Priloženi graf pokazuje da je Švedska na samom početku pandemije, kad je odlučila prvi “val” Covida dočekati s izrazito liberalnim mjerama, imala znatno veći višak smrtnosti od Austrije.
Na stranici Our World in Data također se može pronaći indeks strogosti mjera u različitim državama tijekom pandemije. Usporedba otkriva kako je točno da je Austrija veći dio vremena imala strože mjere nego Švedska, ali to ne znači da su se Šveđani, kako tvrdi Lauc, koristili isključivo preporukama. Mjere u Švedskoj su od svibnja do listopada 2020. bile strože nego u Austriji.
Usporedbom dva gornja grafikona vidljivo je da pad viška smrtnosti u prvom “valu” u Švedskoj vremenski koincidira s periodom postrožavanja epidemioloških mjera. Austrija je, pak, krenula sa strožim mjerama, da bi ih postupno popuštala ili postrožavala ovisno tijeku kretanja epidemije; kad raste višak smrtnosti, postrožuju se i mjere.
Iz prikazanih se podataka stoga teško može izvući utemeljeni zaključak da mjere ubijaju jednako ljudi koliko i virus. To postaje još razvidnije kad se u usporedbu uvedu neke druge države, koje su tijekom pandemije imale uglavnom liberalnije ili strože mjere od Austrije i Švedske, poput npr. Hrvatske i Australije.
Među četiri promatrane države, Hrvatska je na samom početku pandemije imala najstrože mjere. Međutim, u kasnijim valovima pandemije Hrvatska je uglavnom uvodila blaže epidemiološke mjere od ostalih država. Australija je, pak, poznata po suzbijanju širenja virusa periodičkim uvođenjem lockdowna, što donji graf također odražava.
Kad bi tvrdnja da epidemiološke mjere ubijaju jednako ljudi koliko i virus bila točna, bilo bi za očekivati da će se to vidjeti u podacima o višku smrtnosti i u ove dvije države – epidemiološki liberalnoj Hrvatskoj i strogoj Australiji. Međutim, takva korelacija u podacima nije vidljiva.
Gornji graf jasno pokazuje da je višak smrtnosti među četiri promatrane države najmanje izražen upravo u “strogoj” Australiji, a najizraženiji u “liberalnoj” Hrvatskoj.
Iz prikazanih se podataka vrlo jasno vidi kako tvrdnja da “epidemiološke mjere ubijaju jednako ljudi kao i novi koronavirus” ne može imati činjenično utemeljenje.
Sve nam to, naravno, ne govori puno o stvarnoj efikasnosti ili isplativosti epidemioloških mjera. Postoje <a href="https://bmchealthservres.biomedcentral.com/articles/10.1186/s12913-021-07169-7">istraživanja u kojima se tvrdi</a> da stroge mjere nisu naročito efikasan način suzbijanja pandemije Covida-19 (i da je puno važnije adekvatno financirati sustav javnog zdravstva).
Također, nema nikakve sumnje da je društvena disruptivnost epidemioloških mjera proporcionalna njihovoj strogoći; stroge restrikcije <a href="https://faktograf.hr/site/2020/11/25/hrvatsko-gospodarstvo-ceka-jos-jedna-teska-godina/">štetno utječu na gospodarstvo</a> i <a href="https://faktograf.hr/site/2021/05/11/mentalno-zdravlje-u-doba-pandemije/">narušavaju mentalno zdravlje</a>.
Ne postoji, međutim, nijedno iole relevantno znanstveno istraživanje koje bi zaključilo da su epidemiološke mjere jednako smrtonosne kao i sam virus.
<h4>Zdravstveni sustav</h4>
Na koncu se treba osvrnuti i na tvrdnju Gordana Lauca da će “pravi račun tek doći na naplatu” jer su zbog Covida-19 zanemarene druge bolesti. Nema nikakve sumnje da je to točno; radi se o poznatom problemu na koji je upozorio i <a href="https://www.ombudsman.hr/hr/zdravlje-2/">Ured pučke pravobraniteljice</a>.
Međutim, činjenica da mnogi pacijenti zbog pandemije Covida-19 nisu mogli dobiti adekvatnu njegu nije nikakav argument u raspravi o epidemiološkim mjerama. Bez pristupa adekvatnoj skrbi pacijenti nisu ostali zbog epidemioloških mjera, već zbog preopterećenja hrvatskog zdravstvenog sustava Covid pacijentima.
Drugim riječima, sve i da je Hrvatska odlučila potpuno ignorirati epidemiju Covida-19 te ne uvoditi nikakve mjere, zdravstveni sustav i dalje bi bio preopterećen, a mnogim pacijentima bi zbog toga izmakla adekvatna skrb. Štoviše, primarna svrha mjera oduvijek je bila “spljoštiti krivulju” odnosno smanjiti opterećenje zdravstvenog sustava.

Ubijaju li epidemiološke mjere jednako ljudi koliko i virus? - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: ""15 minutni grad" služi za ograničavanje kretanja ljudi" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: