Ne, cilj 15-minutnog grada nije ograničavanje kretanja ljudi - Faktograf.hr

Francuski arhitekt i urbanist Carlos Moreno za ideju 15-minutnog grada nagrađen je prestižnom nagradom Obel.

Ilustracija: Pixabay

“Agenda stigla u Hrvatsku: Zagreb kreće s realizacijom WEF projekta „15 minutni grad“”, naslov je članka (arhiviran ovdje) objavljenog na rubnom portalu Epoha za kojega je Faktograf.hr u više navrata ustvrdio da širi dezinformacije.

Portal Epoha ponavlja teoriju zavjere o konceptu ’15-minutnog grada’ kao načinu kontrole kretanja ljudi, pa se tako u članku navodi da i u Zagreb dolazi koncept 15-minutnog grada u “sklopu agende Ujedinjenih Naroda i Svjetskog ekonomskog foruma vezanim za ‘klimatske promjene’, gdje se ljudima pod izlikom zaštite klime, doslovno želi ograničiti njihov radijus i sloboda kretanja“.

Dostupnost svih sadržaja unutar 15 minuta hoda

Potom se prenosi izjava zamjenice zagrebačkog gradonačelnika Danijele Dolenec da su pred Zagrebom “veliki projekti”, kao i “realizacija projekta ’15-minutni grad’ za kojim posebno vape novije četvrti grada“.

Točno je da je Dolenec rekla da je ostvarenje koncepta “15-minutnog grada” u planu gradske vlasti (arhivirano ovdje), da su starija naselja u Novom Zagrebu građena s logikom dostupnosti sadržaja unutar 15 minuta hoda te da će gradska vlast na idućoj sjednici Gradske skupštine “pokrenuti postupak izmjene Generalnog urbanističkog plana za Zagreb i Sesvete”, što je prilika da “uz pažljivo mapiranje gradskih četvrti, isplaniramo izgradnju društvenih sadržaja u postojećim, ali i novim zonama izgradnje”.

Međutim, nije točno da je ’15-minutni grad’ zamišljen kao način kontrole kretanja ljudi i ograničavanja radijusa njihova kretanja.

O konceptu 15-minutnog grada Faktograf.hr već je pisao, kao i o procesu prilagodbe Zagreba klimatskoj krizi koji bi trebao ići paralelno s obnovom grada od potresa. Koncept je to koji podrazumijeva da svi stanovnici moraju zadovoljiti svoje osnovne potrebe u kratkoj šetnji ili vožnji biciklom od kuće, u trajanju od najviše 15 minuta.

Ideja nagrađena prestižnom nagradom Obel

Ideja je to francuskog arhitekta i urbanista Carlosa Morena, koji ju je počeo razvijati 2016. godine, i za koju je kasnije bio nagrađen prestižnom nagradom Obel. Moreno je radio kao savjetnik u kampanji aktualnoj pariškog gradonačelnici Anni Hidalgo. Ona je, naime, prihvatila koncept ’15-minutnog grada’ kao jednu od okosnica svoje kampanje, da bi ga kasnije prihvatili i u drugim europskim gradovima kao što su Barcelona, Dublin, Milano, Lisabon i Rim (1, 2, 3).

Teorije zavjere koje se tiču 15-minutnog grada pokrenuli su medijski napisi o planovima okružnog vijeća Oxfordshirea u Velikoj Britaniji koje je 29. studenog 2022. godine donijelo odluku o probnom uvođenju šest ‘prometnih filtera’ u Oxfordu. Prometni filteri, o čemu je Faktograf također pisao, bili su dizajnirani da reduciraju gužve u prometu, učine putovanje autobusima bržim te pješačenje i vožnju biciklom u gradu sigurnim.

Kako su tada javne vlasti napisale na službenim stranicama u kojima je predstavljen novi prometni plan, radilo se o želji da se smanji nepotrebno putovanje privatnim automobilima te da se hodanje, bicikliranje, javni prijevoz i dijeljenje prijevoza učine prirodnim prvim izborom. Nije se radilo o blokiranju pristupa bilo kojem dijelu grada Oxforda ili ostatku države, niti o pokušaju da se ljude zatvori u njihovim četvrtima.

No, bez obzira na pojašnjenja okružnog vijeća, koncept ’15-minutnog grada’ razvio se u zasebnu teoriju zavjere da se radi o ‘međunarodnoj socijalističkoj uroti’ ili ‘uroti da se ograniči kretanje ljudi’, o čemu su pisali i brojni mainstream mediji (Guardian, Bloomberg).

Međutim, koncept ’15-minutnog grada’ predstavlja pokušaj organiziranja grada tako da se stanovnicima omogući zadovoljavanje osnovnih potreba u kratkoj šetnji ili vožnji biciklom od kuće, u trajanju od najviše 15 minuta. Zbog svega toga ocjenjujemo kako članku portala Epoha nedostaje kontekst.