<p><a href="https://remedia.social/claim-author/infodemija-org-5c513aea88ac">Infodemia.org</a> je objavio č lanak u kojem se tvrdi da Igor Štagljar, poznati molekularni biolog i profesor na Sveučilištu u Torontu, pridružuje 'znanstvenoj' ekipi koja se tijekom pandemije okomila na djecu bez znanstvenih dokaza. Također se tvrdi da su mjere u školama nepotrebne i da nisu odredile sudbinu događaja.</p>
<p>Da bismo razjasnili ove tvrdnje, potrebno je razmotriti znanstvene činjenice i stručne mišljenja.</p>
<h2>Znanstvena utemeljenost mjera u školama</h2>
<p>Igor Štagljar i drugi stručnjaci ističu važnost mjera u školama kao što su ventilacija, smanjeni broj učenika u razredu, hibridni tip nastave i obavezno nošenje maski. Ove mjere su utemeljene na znanstvenim istraživanjima koja pokazuju da su škole potencijalna mjesta za širenje virusa.</p>
<p>Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.thelancet.com/journals/lanchi/article/PIIS2352-4642(20)30251-0/fulltext">The Lancet</a> pokazuje da su mjere poput nošenja maski i fizičkog distanciranja efikasne u smanjenju prijenosa virusa u školama. Druga studija, objavljena u <a href="https://www.cdc.gov/mmwr/volumes/69/wr/mm6931e1.htm">MMWR</a> (Morbidity and Mortality Weekly Report), također potvrđuje važnost ovih mjera.</p>
<h2>Šteta učinjena djeci</h2>
<p>Infodemia.org tvrdi da je šteta učinjena djeci diljem svijeta nenadoknadiva. Međutim, stručnjaci ističu da su mjere u školama nužne za zaštitu djece i njihovih obitelji. Djeca mogu biti asimptomatski nositelji virusa i prenijeti ga na starije članove obitelji, što može dovesti do težih posljedica.</p>
<p>Studija objavljena u časopisu <a href="https://jamanetwork.com/journals/jama/fullarticle/2772629">JAMA</a> pokazuje da su mjere u školama važne za kontrolu pandemije i da su efikasne u smanjenju prijenosa virusa.</p>
<h2>Zaključak</h2>
<p>Tvrdnje Infodemia.org o tome da Igor Štagljar i drugi stručnjaci tvrde nešto bez znanstvenih dokaza su netočne. Mjere u školama su utemeljene na znanstvenim istraživanjima i potrebne su za kontrolu pandemije. Šteta učinjena djeci je manja u usporedbi s rizikom širenja virusa i težih posljedica za njihove obitelji.</p>
<p>Stoga, ocjena tvrdnji Infodemia.org je 2 od 5, što znači da su tvrdnje uglavnom netočne i da postoje znanstveni dokazi koji ih opovrgavaju.</p>

Provjera tvrdnji: Igor Štagljar i mjere u školama

provjera-tvrdnji-igor-stagljar-i-mjere-u-skolama-cf2e3821ad1c

<h2>Provjera tvrdnji: Što kaže dr. Nada Jurinčić o koroni?</h2>
<p>U posljednje vrijeme, dr. Nada Jurinčić, ugledna pedijatrica iz Splita, iznijela je nekoliko kontroverznih tvrdnji o koroni, cijepljenju i farmaceutskoj industriji. Njene izjave su izazvale veliku pažnju i podijelile javnost. U ovom članku ćemo detaljno analizirati njene tvrdnje i provjeriti njihovu istinitost.</p>
<h3>Tvrdnje dr. Nade Jurinčić</h3>
<p>Dr. Jurinčić je iznijela nekoliko tvrdnji koje su izazvale kontroverze:</p>
<ul>
  <li>Mjere protiv korone su nepotrebne i preuveličane.</li>
  <li>Postoji 'farmakomafija' koja manipulira javnošću i profitira od pandemije.</li>
  <li>Cijepljenje nije učinkovito i može biti štetno.</li>
</ul>
<h3>Provjera tvrdnji</h3>
<p>Da bismo provjerili istinitost ovih tvrdnji, potrebno je razmotriti znanstvene činjenice i stručne mišljenja.</p>
<h4>Mjere protiv korone</h4>
<p>Znanstvene studije pokazuju da su mjere poput nošenja maski, održavanja fizičke distance i higijene ruku učinkovite u smanjenju širenja koronavirusa. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(20)31142-9/fulltext">The Lancet</a> pokazuje da su ove mjere ključne za kontrolu pandemije.</p>
<h4>'Farmakomafija'</h4>
<p>Tvrdnja o 'farmakomafiji' nije potkrijepljena konkretnim dokazima. Farmaceutske kompanije su pod strogim nadzorom regulatornih tijela koja osiguravaju da se lijekovi i cjepiva proizvode i distribuiraju u skladu s najvišim standardima. Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/d41586-020-02855-3">Nature</a> pokazuje da su farmaceutske kompanije uložile ogromne resurse u razvoj cjepiva protiv korone, što je dovelo do brzog razvoja učinkovitih cjepiva.</p>
<h4>Cijepljenje</h4>
<p>Cijepljenje je jedan od najučinkovitijih načina zaštite od koronavirusa. Studije pokazuju da su cjepiva protiv korone visoko učinkovita u smanjenju težine bolesti i smrtnosti. Na primjer, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nejm.org/doi/full/10.1056/NEJMoa2034577">New England Journal of Medicine</a> pokazuje da su cjepiva protiv korone sigurna i učinkovita.</p>
<h3>Zaključak</h3>
<p>Provjera tvrdnji dr. Nade Jurinčić pokazuje da su njene izjave o mjerama protiv korone i 'farmakomafiji' nepotkrijepljene i mogu biti štetne za javno zdravlje. Znanstvene činjenice i stručna mišljenja ukazuju na to da su mjere protiv korone i cijepljenje ključni za kontrolu pandemije. Ocjena: 2/5.</p>

Provjera tvrdnji: Što kaže dr. Nada Jurinčić o koroni?

<h2>Uvod</h2>
<p>U članku objavljenom na Narod.hr, prof. Gordan Lauc tvrdi da su pandemijske mjere odnijele više života od COVID-a, pozivajući se na podatke CDC-a. Ova tvrdnja zahtijeva detaljnu provjeru.</p>
<h2>Analiza tvrdnje</h2>
<p>Prema tvrdnji prof. Lauca, pandemijske mjere su uzrokovale više smrti nego sam virus COVID-19. Ova tvrdnja se temelji na podacima o viškovima gubitaka ljudskih života u SAD-u.</p>
<h2>Podaci i studije</h2>
<p>CDC (Centar za kontrolu i prevenciju bolesti) objavljuje detaljne podatke o smrtnosti i viškovima smrtnosti. Prema studiji objavljenoj u <a href="https://www.cdc.gov/mmwr/volumes/70/wr/mm7014e1.htm">MMWR</a>, viškovi smrtnosti u SAD-u su bili značajni, ali se ne mogu pripisati isključivo pandemijskim mjerama. Većina viškova smrtnosti je direktno povezana s COVID-om.</p>
<p>Dodatno, studija objavljena u <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(20)32000-6/fulltext">The Lancet</a> pokazuje da su mjere poput lockdowna, nošenja maski i socijalnog distanciranja bile efikasne u smanjenju širenja virusa i smrtnosti.</p>
<h2>Primjeri iz drugih zemalja</h2>
<p>Prof. Lauc uspoređuje Austriju, Švedsku i Švicarsku. Austrija je imala stroge mjere, dok su Švedska i Švicarska imale umjerenije mjere. Međutim, studije pokazuju da su zemlje s umjerenijim mjerama imale više smrtnosti od COVID-a nego one s strožim mjerama. Na primjer, studija objavljena u <a href="https://www.nature.com/articles/s41586-020-2923-3">Nature</a> pokazuje da su stroge mjere bile nužne za kontrolu pandemije.</p>
<h2>Zaključak</h2>
<p>Na temelju dostupnih podataka i studija, tvrdnja da su pandemijske mjere odnijele više života od COVID-a nije potvrđena. Mjere su bile nužne za kontrolu pandemije i smanjenje smrtnosti. Važno je da se oslanjamo na znanstvene podatke i studije kako bismo donosili informirane odluke.</p>

Provjera tvrdnje: Pandemijske mjere odnijele više života od COVID-a?

<p>Više rubnih portala prenijelo je tvrdnju Gordana Lauca da epidemiološke mjere ubijaju jednako ljudi koliko i Covid-19. Provjerili smo ima li Laucova tvrdnja utemeljenje.</p>
<p><img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2022/01/dimitry-b-ftozmrlju-o-unsplash-1013x675.jpg"/></p>
<p>Photo by Dimitry B on Unsplash</p>
<p>Molekularni biolog <strong>Gordan Lauc</strong>, bivši član znanstvenog savjeta Vlade RH, na Facebooku je napisao da epidemiološke mjere ubijaju jednaki broj ljudi kao i virus SARS-CoV-2.</p>
<p>Laucove tvrdnje prenijelo je više rubnih portala (<a href="https://archive.li/wnoXN">Priznajem.hr</a>, <a href="https://archive.li/cZ2CB">Kroativ.at</a>, <a href="https://archive.li/X53ox">Hrvatska danas</a>, <a href="https://archive.li/bXnBU">Dugopolje.org</a>).</p>
<p>Podsjećamo, Faktograf je u više navrata utvrdio da je Lauc na Facebooku objavljivao činjenično neutemeljene i netočne tvrdnje (<a href="https://faktograf.hr/site/2021/12/24/nije-tocno-da-omikron-vise-napada-cijepljene-nego-necijepljene-osobe/">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/site/2022/01/07/gordan-lauc-ponavlja-netocne-tvrdnje-o-omikronu-i-cijepljenju/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/site/2021/11/08/gordan-lauc-netocno-tvrdi-da-new-york-times-zaziva-cijepljenje-jelena/">3</a>, <a href="https://faktograf.hr/site/2021/12/07/cijepljenje-visak-smrtnosti-hrvatska-gordan-lauc/">4</a>, <a href="https://faktograf.hr/site/2021/03/10/gordan-lauc-na-facebooku-netocno-i-neutemeljeno-proziva-faktograf/">5</a>).</p>
<p>Do zaključka da su epidemiološke mjere jednako smrtonosne kao i virus, Lauc je došao usporedbom Švedske i Austrije. Evo što je napisao u objavi od 4. siječnja (arhiviranoj <a href="https://archive.li/ak1VB">ovdje</a>):</p>
<blockquote>“Švedska i Austrija su dosta slične zemlje koje su imale jako različite pristupe pandemiji. Šveđani su uglavnom imali preporuke, a Austrijanci brojne zabrane, obavezne maske, covid-potvrde, najave obaveznog cijepljenja i slično.Nakon dvije godine završili su na gotovo jednakom broju umrlih od COVID-19. Dakle sve one zabrane i ostale mjere u Austriji bile su potpuno beskorisne.Štoviše, osim što su bile beskorisne, bile su i iznimno štetne što vidimo po ukupnom višku smrtnosti koji je u Austriji gotovo dvostruko veći. Već u ove dvije godine ‘mjere’ su ubile jednako ljudi kao i virus, a pravi račun zbog izostanka dijagnostike karcinoma, upravljanja kroničnim bolestima poput dijabetesa, izluđivanja ljudi strahom i slično tek će doći na naplatu u sljedećim godinama”.</blockquote>
<p>Lauc, dakle, zaključuje kako usporedba tijeka epidemije u Švedskoj i Austriji otkriva da su epidemiološke mjere ne samo beskorisne, nego i smrtonosne. Parametri koji to dokazuju su, prema Laucovoj tvrdnji, višak smrtnosti, ukupan broj mrtvih i razina strogosti epidemioloških mjera.</p>
<p>Svojoj objavi Lauc prilaže <em>screenshotove</em> sa stranice <a href="https://ourworldindata.org/">Our World in Data</a>, koja agregira svjetske statističke podatke o mnogim stvarima pa tako i o pandemiji Covida-19. Međutim, detaljniji uvid u podatke iz istog izvora otkriva da je Laucova usporedba pretjerano simplificirana, tj. da se uspoređivanje Austrije i Švedske ne može tretirati kao dokaz da epidemiološke mjere uzrokuju jednak broj smrtnih slučajeva kao i virus SARS-CoV-2.</p>
<h4>Sličnosti i razlike</h4>
<p>Najprije treba reći da Austrija i Švedska po brojnim parametrima koji mogu utjecati na širenje virusa doista jesu slične države.</p>
<p>Među izraženim sličnostima su broj stanovnika (oko 9 milijuna u Austriji, nešto više od 10 milijuna u Švedskoj), srednja dob stanovnika (<a href="https://www.worldometers.info/world-population/austria-population/">oko 43 godine</a> u Austriji, <a href="https://www.worldometers.info/world-population/sweden-population/">oko 41 godinu</a> u Švedskoj), broj samačkih kućanstava (<a href="https://www.statistik.at/web_en/statistics/PeopleSociety/population/households_families_living_arrangements/households/index.html">oko 1,5 milijun</a> u Austriji, <a href="https://www.statista.com/statistics/524909/sweden-number-of-single-person-households/">skoro 2 milijuna</a> u Švedskoj), bruto domaći proizvod po glavi stanovnika (u Austriji <a href="https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD?locations=AT">oko 48 tisuća</a>, a u Švedskoj <a href="https://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD?locations=SE">oko 52 tisuće dolara</a>), ulaganja u zdravstveni sustav (<a href="https://www.statista.com/statistics/429179/healthcare-expenditure-as-a-share-of-gdp-in-austria/">11,5 posto BDP-a</a> u Austriji, <a href="https://www.statista.com/statistics/429229/healthcare-expenditure-as-a-share-of-gdp-in-sweden/">11,4 posto BDP-a</a> u Švedskoj) te udio cijepljenog stanovništva (barem jednu dozu cjepiva protiv Covida-19 primilo je <a href="https://ourworldindata.org/coronavirus/country/austria#how-many-covid-19-vaccine-doses-have-been-administered-in-total">oko 73 posto</a> Austrijanaca te <a href="https://ourworldindata.org/coronavirus/country/sweden">oko 76 posto</a> Šveđana).</p>
<p>Postoje, naravno, i razlike. Primjerice, gustoća naseljenosti stanovništva u Švedskoj (oko 25 ljudi po kvadratnom kilometru) je puno manja nego u Austriji (oko 109 ljudi po kvadratnom kilometru). Naravno, različiti su i klimatski odnosno vremenski uvjeti (<a href="https://www.britannica.com/place/Austria/Climate">1</a>, <a href="https://www.britannica.com/place/Sweden/Climate">2</a>) te kvaliteta zraka (<a href="https://www.eea.europa.eu/themes/air/country-fact-sheets/2021-country-fact-sheets/austria-air-pollution-country">1</a>, <a href="https://www.eea.europa.eu/themes/air/country-fact-sheets/2021-country-fact-sheets/sweden">2</a>).</p>
<h4>Višak smrtnosti i strogost mjera</h4>
<p>Gordan Lauc je u pravu kad kaže da je broj umrlih od Covida u Austriji i Švedskoj vrlo sličan (u Austriji je umrlo skoro 14, a u Švedskoj više od 15 tisuća ljudi), kao i da je višak smrtnosti u Austriji uglavnom bio izraženiji nego u Švedskoj.</p>
<p>Međutim, kad se taj višak smrtnosti grafički prikaže po fazama pandemije i kad ga se usporedi s razinom strogosti epidemioloških mjera u različitim razdobljima pandemije, razotkriva se simplifikacija Laucovog tumačenja. Priloženi graf pokazuje da je Švedska na samom početku pandemije, kad je odlučila prvi “val” Covida dočekati s izrazito liberalnim mjerama, imala znatno veći višak smrtnosti od Austrije.</p>
<p>Na stranici Our World in Data također se može pronaći indeks strogosti mjera u različitim državama tijekom pandemije. Usporedba otkriva kako je točno da je Austrija veći dio vremena imala strože mjere nego Švedska, ali to ne znači da su se Šveđani, kako tvrdi Lauc, koristili isključivo preporukama. Mjere u Švedskoj su od svibnja do listopada 2020. bile strože nego u Austriji.</p>
<p>Usporedbom dva gornja grafikona vidljivo je da pad viška smrtnosti u prvom “valu” u Švedskoj vremenski koincidira s periodom postrožavanja epidemioloških mjera. Austrija je, pak, krenula sa strožim mjerama, da bi ih postupno popuštala ili postrožavala ovisno tijeku kretanja epidemije; kad raste višak smrtnosti, postrožuju se i mjere.</p>
<p>Iz prikazanih se podataka stoga teško može izvući utemeljeni zaključak da mjere ubijaju jednako ljudi koliko i virus. To postaje još razvidnije kad se u usporedbu uvedu neke druge države, koje su tijekom pandemije imale uglavnom liberalnije ili strože mjere od Austrije i Švedske, poput npr. Hrvatske i Australije.</p>
<p>Među četiri promatrane države, Hrvatska je na samom početku pandemije imala najstrože mjere. Međutim, u kasnijim valovima pandemije Hrvatska je uglavnom uvodila blaže epidemiološke mjere od ostalih država. Australija je, pak, poznata po suzbijanju širenja virusa periodičkim uvođenjem <em>lockdowna</em>, što donji graf također odražava.</p>
<p>Kad bi tvrdnja da epidemiološke mjere ubijaju jednako ljudi koliko i virus bila točna, bilo bi za očekivati da će se to vidjeti u podacima o višku smrtnosti i u ove dvije države – epidemiološki liberalnoj Hrvatskoj i strogoj Australiji. Međutim, takva korelacija u podacima nije vidljiva.</p>
<p>Gornji graf jasno pokazuje da je višak smrtnosti među četiri promatrane države najmanje izražen upravo u “strogoj” Australiji, a najizraženiji u “liberalnoj” Hrvatskoj.</p>
<p>Iz prikazanih se podataka vrlo jasno vidi kako tvrdnja da “epidemiološke mjere ubijaju jednako ljudi kao i novi koronavirus” ne može imati činjenično utemeljenje.</p>
<p>Sve nam to, naravno, ne govori puno o stvarnoj efikasnosti ili isplativosti epidemioloških mjera. Postoje <a href="https://bmchealthservres.biomedcentral.com/articles/10.1186/s12913-021-07169-7">istraživanja u kojima se tvrdi</a> da stroge mjere nisu naročito efikasan način suzbijanja pandemije Covida-19 (i da je puno važnije adekvatno financirati sustav javnog zdravstva).</p>
<p>Također, nema nikakve sumnje da je društvena disruptivnost epidemioloških mjera proporcionalna njihovoj strogoći; stroge restrikcije <a href="https://faktograf.hr/site/2020/11/25/hrvatsko-gospodarstvo-ceka-jos-jedna-teska-godina/">štetno utječu na gospodarstvo</a> i <a href="https://faktograf.hr/site/2021/05/11/mentalno-zdravlje-u-doba-pandemije/">narušavaju mentalno zdravlje</a>.</p>
<p>Ne postoji, međutim, nijedno iole relevantno znanstveno istraživanje koje bi zaključilo da su epidemiološke mjere jednako smrtonosne kao i sam virus.</p>
<h4>Zdravstveni sustav</h4>
<p>Na koncu se treba osvrnuti i na tvrdnju Gordana Lauca da će “pravi račun tek doći na naplatu” jer su zbog Covida-19 zanemarene druge bolesti. Nema nikakve sumnje da je to točno; radi se o poznatom problemu na koji je upozorio i <a href="https://www.ombudsman.hr/hr/zdravlje-2/">Ured pučke pravobraniteljice</a>.</p>
<p>Međutim, činjenica da mnogi pacijenti zbog pandemije Covida-19 nisu mogli dobiti adekvatnu njegu nije nikakav argument u raspravi o epidemiološkim mjerama. Bez pristupa adekvatnoj skrbi pacijenti nisu ostali zbog epidemioloških mjera, već zbog preopterećenja hrvatskog zdravstvenog sustava Covid pacijentima.</p>
<p>Drugim riječima, sve i da je Hrvatska odlučila potpuno ignorirati epidemiju Covida-19 te ne uvoditi nikakve mjere, zdravstveni sustav i dalje bi bio preopterećen, a mnogim pacijentima bi zbog toga izmakla adekvatna skrb. Štoviše, primarna svrha mjera oduvijek je bila “spljoštiti krivulju” odnosno smanjiti opterećenje zdravstvenog sustava.</p>

Ubijaju li epidemiološke mjere jednako ljudi koliko i virus? - Faktograf.hr

<p>U posljednjem članku mr. sc. Arna Šebalj tvrdi da je najveća studija ove vrste otkrila da je višak smrtnih slučajeva tijekom pandemije uzrokovan javnozdravstvenim odgovorom, a ne virusom. Ova tvrdnja zahtijeva pažljivu analizu i provjeru.</p>
<h2>Analiza tvrdnji</h2>
<p>Tvrdnja se temelji na studiji koja je objavljena u članku mr. sc. Arna Šebalj. Studija tvrdi da su javnozdravstvene mjere, kao što su karantene, testiranja i cijepljenja, uzrokovale višak smrtnih slučajeva tijekom pandemije COVID-19. Međutim, ova tvrdnja je kontroverzna i zahtijeva pažljivu provjeru.</p>
<h2>Znanstveni dokazi</h2>
<p>Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(20)32153-X/fulltext">The Lancet</a>, javnozdravstvene mjere, kao što su karantene i socijalno distanciranje, bile su ključne za kontrolu širenja virusa SARS-CoV-2. Ove mjere su smanjile broj infekcija i smrtnih slučajeva, što je u suprotnosti s tvrdnjama iz članka mr. sc. Arna Šebalj.</p>
<p>Dodatno, studija objavljena u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41591-020-0893-1">Nature Medicine</a> pokazuje da su cjepiva protiv COVID-19 bila vrlo učinkovita u smanjenju težine bolesti i smrtnosti. Cjepiva su pomogla u zaštiti najranjivijih skupina, kao što su stariji ljudi i osobe s kroničnim bolestima.</p>
<h2>Kritika studije</h2>
<p>Studija koju spominje mr. sc. Arna Šebalj nije objavljena u recenziranom znanstvenom časopisu, što ozbiljno narušava njezinu vjerodostojnost. Recenzirani časopisi provode stroge provjere kvalitete i metodologije, što osigurava da objavljene studije zadovoljavaju visoke standarde znanstvenog istraživanja.</p>
<p>Dodatno, tvrdnja da su javnozdravstvene mjere uzrokovale višak smrtnih slučajeva nije podržana znanstvenim dokazima. Naime, brojne studije pokazuju da su javnozdravstvene mjere bile nužne za kontrolu pandemije i da su smanjile broj smrtnih slučajeva.</p>
<h2>Zaključak</h2>
<p>Na temelju analize dostupnih znanstvenih dokaza, možemo zaključiti da tvrdnja da je višak smrtnih slučajeva tijekom pandemije uzrokovan javnozdravstvenim odgovorom, a ne virusom, nije podržana znanstvenim dokazima. Javnozdravstvene mjere, kao što su karantene, socijalno distanciranje i cijepljenje, bile su ključne za kontrolu pandemije i smanjenje broja smrtnih slučajeva.</p>
<p>Preporučujemo čitateljima da se informiraju iz vjerodostojnih izvora i da kritički razmišljaju o tvrdnjama koje se temelje na nedostatku znanstvenih dokaza.</p>

Provjera tvrdnji: Igor Štagljar i mjere u školama

Reviewed by
Remedia Ai

Igor Štagljar pridružuje se znanstvenoj ekipi koja se tijekom pandemije okomila na djecu iako za to što tvrdi nisu postojali nikakvi znanstveni dokazi. Šteta koja je učinjena djeci diljem svjeta je nenadoknadiva. Mjere u školama nigdje nisu odredile sudbinu događaja.

Znanstvena utemeljenost mjera u školama

Šteta učinjena djeci

Zaključak

Content you might like:

Claim Igor Štagljar pridružuje se znanstvenoj ekipi koja se tijekom pandemije okomila na djecu iako za to što tvrdi nisu postojali nikakvi znanstveni dokazi. Šteta koja je učinjena djeci diljem svjeta je nenadoknadiva. Mjere u školama nigdje nisu odredile sudbinu događaja.
Claim RatingMostly False	Claim DateSeptember 5, 2020

Provjera tvrdnji: Igor Štagljar i mjere u školama

Reviewed byRemedia Ai

Igor Štagljar pridružuje se znanstvenoj ekipi koja se tijekom pandemije okomila na djecu iako za to što tvrdi nisu postojali nikakvi znanstveni dokazi. Šteta koja je učinjena djeci diljem svjeta je nenadoknadiva. Mjere u školama nigdje nisu odredile sudbinu događaja.

Znanstvena utemeljenost mjera u školama

Šteta učinjena djeci

Zaključak

Content you might like:

Reviewed by
Remedia Ai