Ocjena tvrdnje: Obmanjujuće. Nizozemski sud doista je zakazao raspravu u građanskom postupku povezanom s cijepljenjem protiv covida-19. Također je točno da su regulatorna tijela priznala određene rijetke nuspojave cjepiva i da postoje prijave dugotrajnih tegoba nakon cijepljenja. Međutim, te činjenice ne dokazuju da su tuženici namjerno obmanjivali građane, da su cjepiva općenito bila nesigurna ili da su konkretne zdravstvene tegobe uzrokovane cijepljenjem.

Što se događa na nizozemskom sudu?

Prema službenoj najavi nizozemskog pravosuđa, 22. listopada 2026. u 12:30 sati na sudu u Leeuwardenu trebala bi se održati usmena rasprava u građanskom postupku. Sedmero građana tužilo je 17 osoba i institucija, među kojima su nizozemska država, bivši premijer Mark Rutte, bivši ministar zdravstva Hugo de Jonge, Albert Bourla i Bill Gates. Tužitelji tvrde da su ih tuženici naveli na cijepljenje iako su navodno znali da cjepiva nisu sigurna i učinkovita.

Postojanje tužbe i zakazane rasprave ne znači da je sud potvrdio te optužbe. Odbijanje prigovora na nadležnost suda također nije presuda o odgovornosti tuženika. Riječ je o građanskom postupku u kojem se razmatraju zahtjevi za naknadu štete, a ne o kaznenoj presudi kojom je utvrđena prijevara.

Jesu li nuspojave cjepiva protiv covida stvarne?

Da. Europska agencija za lijekove (EMA) priznaje miokarditis i perikarditis, upale srčanog mišića i ovojnice srca, kao vrlo rijetke nuspojave mRNA cjepiva Comirnaty tvrtke Pfizer/BioNTech i Spikevax tvrtke Moderna. Te su nuspojave češće zabilježene kod mlađih muškaraca, osobito nakon druge doze.

Priznavanje nuspojava važan je dio praćenja sigurnosti lijekova, ali ne dokazuje da su cjepiva općenito bila nesigurna ili da su proizvođači i javne institucije namjerno obmanjivali stanovništvo. Za takve zaključke potrebni su zasebni dokazi.

Što je utvrdio nizozemski Lareb?

Nizozemski centar za praćenje nuspojava Lareb objavio je izvješće o dugotrajnim simptomima nalik dugom covidu nakon cijepljenja. Analizirao je 2.282 prijave osoba koje su prijavile takve tegobe. Opisani simptomi uključuju umor, bolove u mišićima i zglobovima te glavobolje.

Prijave nuspojava mogu pomoći u otkrivanju mogućih sigurnosnih signala, ali same po sebi ne dokazuju uzročnu vezu. Lareb nije mogao utvrditi jesu li prijavljene tegobe uzrokovane cijepljenjem jer nisu bili isključeni drugi mogući uzroci. To ne znači da su iskustva pacijenata nevažna, nego da je za utvrđivanje uzroka potrebno više dokaza i istraživanja.

Što znači prestanak rada C-supporta?

Članak navodi da nizozemska organizacija C-support prestaje s radom krajem 2026. i da pruža podršku osobama s dugotrajnim tegobama nakon cijepljenja. Organizacija je važna za pacijente kojima su potrebne informacije i podrška, a ograničene mogućnosti liječenja dugotrajnih simptoma predstavljaju stvaran problem.

Ipak, prestanak rada organizacije ne dokazuje da su cjepiva bila dio prijevare. Za procjenu razloga prestanka rada potrebno je osloniti se na službene informacije same organizacije, a ne izvoditi zaključke o sigurnosti cjepiva iz njezina zatvaranja.

Jesu li smrti tužitelja povezane s cijepljenjem?

Članak prenosi tvrdnju portala De Nieuwe Media da su dvije osobe iz skupine tužitelja umrle od posljedica cijepljenja, ali izričito navodi da ta tvrdnja i uzrok smrti nisu neovisno potvrđeni. Stoga se ne mogu prikazivati kao utvrđene činjenice. Za zaključak da je cjepivo uzrokovalo određenu smrt potrebni su relevantni medicinski dokazi i procjena uzročne povezanosti.

Jednako tako, tvrdnje tužitelja o nepostojanju virusa SARS-CoV-2 nisu u skladu sa znanstvenim dokazima. Virus je identificiran i proučavan u brojnim neovisnim istraživanjima.

Zaključak

Nizozemska tužba i određene poznate nuspojave cjepiva stvarne su činjenice. Međutim, sudska rasprava nije dokaz krivnje tuženika, a prijave dugotrajnih simptoma ne dokazuju same po sebi da ih je uzrokovalo cijepljenje. Tvrdnje o namjernoj prijevari, uzročnosti pojedinačnih smrti i općoj nesigurnosti cjepiva zahtijevaju zasebne dokaze. Zdravstvene tegobe treba ozbiljno istraživati, poznate rizike jasno komunicirati, a odgovornost za eventualnu štetu utvrđivati na temelju dokaza.