Kibernetički napadi poremetili rashladne sustave u europskim trgovinama, počinitelji još nisu poznati

Kibernetički incidenti pogodili su rashladne sustave trgovina u nekoliko europskih zemalja, a u pojedinim slučajevima napadači su uspjeli promijeniti postavke hladnjaka i zamrzivača. Zbog porasta temperature dio hrane morao je biti povučen iz prodaje ili bačen. Ipak, zasad nema naznaka da je riječ o poremećaju opskrbe hranom na široj razini.

Prema izvještajima Reutersa koje prenose tportal, N1 i 24sata, problemi su zabilježeni u Belgiji, Luksemburgu, Švedskoj, Irskoj, Nizozemskoj i Estoniji. O sličnim poteškoćama izvještavalo se i u Finskoj, ali ondje još nije potvrđeno da su povezane s kibernetičkim napadom. Među pogođenima su trgovine lanaca Delhaize, Carrefour, Spar, ICA, Coop i SuperValu. Reuters navodi da je pogođeno više od 100 prodajnih mjesta i drugih poslovnih objekata.

Temperatura od 50 stupnjeva Celzija zabilježena je u pojedinim uređajima, a ne u svim pogođenim trgovinama. Prema objašnjenju Stephana Moelansa, direktora belgijske tvrtke Sabcobel, koje prenose tportal i 24sata, napadači su rashladne uređaje prebacivali u način rada za odmrzavanje. Takva promjena može zaustaviti pravilno hlađenje i uzrokovati kvarenje hrane.

Razmjeri štete razlikuju se od trgovine do trgovine. Belgijski Carrefour potvrdio je da je problem zahvatio 15 od više od 700 njegovih trgovina u toj zemlji te da su sve ostale otvorene. Švedski Coop prijavio je probleme u sedam od svojih više od 800 trgovina, dok je irski Musgrave potvrdio incident u 13 trgovina SuperValua. N1 prenosi i procjenu jedne belgijske trgovine Delhaize da je izgubila proizvode vrijedne oko 100.000 eura. To je pojedinačna procjena, a ne ukupna šteta svih pogođenih trgovaca.

Belgijsko savezno tužiteljstvo pokrenulo je istragu, a nadležna tijela za kibernetičku sigurnost prate situaciju. Za sada nije poznato tko stoji iza napada niti je potvrđeno da su svi europski incidenti dio jedne koordinirane operacije. Sličan napad pogodio je stotine francuskih trgovina u listopadu, ali povezanost tih slučajeva još nije utvrđena.

Index.hr objašnjava da povezivanje kućanskih uređaja s internetom može otvoriti prostor za napade ako imaju sigurnosne propuste ili zastarjele programe. To, međutim, ne znači da su obični kućanski hladnjaci automatski izloženi istom riziku kao sustavi pogođenih trgovina. Rizik ovisi o načinu povezivanja i zaštiti konkretnog uređaja. Promjena tvorničkih lozinki, redovito ažuriranje programa i korištenje sigurnih mrežnih veza osnovne su mjere zaštite.

Incidenti pokazuju da povezani uređaji mogu biti meta napada i kada nisu računala ili telefoni. Stvarni problem u ovom slučaju jest šteta za pojedine trgovce i gubitak hrane, dok su šire posljedice i odgovornost počinitelja još predmet istrage.