Hrvatski porezni prihodi porasli su 9,3 posto, ali to ne znači da su povećane porezne stope

Hrvatska je 2025. zabilježila rast prihoda od poreza i socijalnih doprinosa od 9,3 posto u odnosu na godinu ranije. Prema podacima Eurostata, koje prenose Istra24, Index.hr, tportal i Večernji list, samo su Rumunjska (10,5 posto), Bugarska (10,4 posto) i Malta (9,4 posto) imale veći rast. Prosjek Europske unije iznosio je 5,5 posto.

Ovi podaci ne znače da su porezne stope u Hrvatskoj povećane za 9,3 posto. Kako objašnjavaju Istra24 i tportal, ukupni prihodi ovise o više čimbenika, među kojima su gospodarski rast, zaposlenost, visina plaća, potrošnja i inflacija. Eurostat među razlozima rasta prihoda navodi i povećanje socijalnih doprinosa.

Važan je i način na koji Hrvatska prikuplja poreze. Prema podacima Eurostata koje prenose sva četiri portala, prihodi od poreza na proizvodnju i uvoz, uključujući PDV i trošarine, iznosili su 19 posto BDP-a. To je drugi najveći udio u EU-u, iza Švedske s 20,8 posto.

S druge strane, Hrvatska je među državama s najmanjim udjelom prihoda od poreza na dohodak, dobit i imovinu. Taj je udio iznosio 7,8 posto BDP-a, dok je prosjek EU-a bio 13,2 posto.

Na razini cijele Unije prihodi od poreza i socijalnih doprinosa dosegnuli su 7.686 milijardi eura, odnosno 40,7 posto BDP-a. To je 0,5 postotnih bodova više nego 2024. godine. Prihodi su nominalno porasli u svim članicama.

Zaključno, Hrvatska doista bilježi jedan od najvećih godišnjih porasta poreznih prihoda u EU-u. No taj podatak sam po sebi ne dokazuje da su povećane porezne stope niti govori koliko je pojedinom građaninu poraslo porezno opterećenje. Za takvu procjenu potrebno je razlikovati ukupno prikupljene prihode od pojedinačnih poreznih stopa i strukture poreza.