Društvenim mrežama šire se tvrdnje koje sugeriraju da će se unutar Europske unije ograničiti korištenje specifičnih kršćanskih termina i imena u ime političke korektnosti i multikulturalizma.

“Povjerenica EU-a ‘za jednakost’ smatra riječi poput ‘Božić’ ili kršćanska imena poput Marija diskriminirajućima u novoobjavljenim ‘smjernicama’, koje će biti revidirane nakon revizije dokumenta.
EU smjernice savjetuju protiv korištenja riječi Marija ili Božić.
Kažu da treba biti osjetljiv prema ne-kršćanima”, stoji u objavi na Facebooku (arhivirana ovdje).

Screenshot/Facebook

Korisnik Facebooka taj je status objavio 10. prosinca 2023. godine, ali su se slične objave ranije pojavile na engleskom jeziku: na X-u 3. prosinca te na Facebooku 4. prosinca. U obje verzije, engleskoj i hrvatskoj, uz tekstualni dio statusa objavljena je i snimka zaslona članka objavljenog 1. prosinca 2021. godine u Berliner Zeitungu. Slika sadrži glavnu opremu članka, fotografiju europske povjerenice za ravnopravnost Helene Dalli te naslov i podnaslov koji glase:

“Prema EU smjernicama Božić i Marija smatraju se diskriminirajućimaEU smjernice savjetuju da se ne koriste riječi poput Marija ili Božić. Treba biti osjetljiv prema nekršćanima. Smjernice se sada revidiraju”.

Hrvatski korisnik Facebooka je prijevodu statusa dodao i seksistički komentar na račun izgleda povjerenice Dalli. Još nekoliko korisnika Facebooka podijelilo gnjevne statuse o tome kako Europska unija “ukida Božić” i uništava kršćansku tradiciju (1, 2, 3)

“Ovo je još predlani Ursula van den Layen predložila. Ukinuti će i Božić, zabraniti tu imenicu sve u ime multikulturalizma iako se i muslimani pitaju jesu li ovi normalni.
Podmuklo i sakriveni uništavaju vam tradiciju, identitet. Mediji vas manipuliraju i proguravaju zakone uz vaš pristanak koji na kraju realiziraju globalističke ciljeve!
Da li ste razmislili koliko glupih ljudi utječe na vaš život jer idioti smatraju da imaju prava glasa kao ravnopravni ljudi podržavši i zabranu novogodišnjeg vatrometa, glupi do bola, nesvjesni da bacanje petardi i novogodišnji vatromet nisu isto!
E pa tako će zahvaljujući pristanku glupih ljudi i ovo progurati uz pomoć novinara mainstrem medija koji nikad nisu imali zrnce integriteta. Da jesu, ne bi u tim medijima nikad pristali raditi ovaj posao.
Božić će se smatrati diskriminatorskim prema onima koji nisu krščani. Vrijeme je za…… kojima novac daje slobodu za ovakve prijedloge,” dio je Facebook statusa objavljenog 10. prosinca 2023. godine (arhiviran ovdje).

Dokument je izrađen za dužnosnike, ne za građane

Malteška političarka Helena Dalli na poziciji povjerenice za ravnopravnost je od 2019. godine, a jedna od njenih dužnosti je “jačanje europske predanosti uključivanju i jednakosti u svakom njihovom smislu, bez obzira na spol, rasno ili etničko podrijetlo, vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju”. Vodeći se time, u listopadu 2021. godine predstavila je Smjernice Europske komisije za uključivu komunikaciju. Svrha dokumenta bila je postaviti zajedničke standarde za uključivu komunikaciju te pružiti praktične primjere i savjete službenicima u Europskoj komisiji.

Kako je Dalli pojasnila u uvodu dokumenta, uključiva komunikacija proizlazi iz temeljnih europskih vrijednosti jednakosti i nediskriminacije. “Ona odražava moto Europske unije ‘Ujedinjeni u različitosti’. Kao javna institucija, moramo pružati [dobar] primjer”. Njena je ideja da jezik internih dokumenata Komisije, ali i materijala preko kojih Komisija komunicira s javnošću (priopćenja ili objave na društvenim mrežama) bude osjetljiviji za manjinske skupine te da se neke zastarjele ili stereotipne forme zamijene primjerenijima. Tako su u dokumentu izlistane česte rečenice i u govoru uvriježene fraze te njihove alternative. Pojašnjeno je i zašto je važno te alternative koristiti.

Dokument savjetuje kako se komunikacija može prilagoditi različitim identitetima te je pokriveno nekoliko tema: rod, LGBTIQ identiteti, rasno i etničko porijeklo, invaliditet, dob, kultura, životni stil i vjerovanja. Mnogi prijedlozi iz tog dokumenta zapravo nisu novost. Primjerice, u smjernicama se savjetuje korištenje termina “osoba s invaliditetom” umjesto “hendikepirana osoba” jer bi naglasak prvo trebalo staviti na osobu, a ne na njen invaliditet. Slične smjernice koje se tiču invaliditeta izdao je hrvatski MUP u suradnji s Pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom.

Također, savjetuje se korištenje rodno osjetljivih formulacija i izbjegavanje dodjeljivanja muškog roda po automatizmu. Primjerice, umjesto “Svaki zaposleni građanin treba znati njegova prava” trebalo bi se prikloniti rješenju koji sadrži množinu ili dvojnost (“Svi zaposleni građani i građanke trebaju znati svoja prava”). Prema istim smjernicama, ne bi trebalo koristiti jezik kojim se jačaju rodni stereotipi. Primjerice, ako se govori o “ministrima i njihovim suprugama” implicira se da su ministri muškarci, heteroseksualni i oženjeni. Umjesto “supruge” primjereniji je neutralniji izraz “partner” ili “partnerica”.

Predloženo je i da se u pismenom obraćanju ženama ne koriste skraćenice koje podrazumijevaju njihov bračni status ako one same nisu iskazale preferenciju prema jednom od rješenja. Umjesto engleski Miss (gospođica) ili Mrs (gospođa) predlaže se univerzalno Ms koje ne sadrži tu odrednicu. Ta praksa već postoji u pojedinim zemljama, kako na razini preporuke, tako i na razini propisa (1, 2, 3).

Europskim se dužnosnicima savjetuje i da budu uključivi kada organiziraju panele i slična okupljanja. “Nemojte organizirati panel rasprave sa samo jednim zastupljenim spolom, umjesto toga težite rodnoj ravnoteži”, stoji u smjernicama. Uz rodnu ravnotežu, preporučuje se i uzimanje u obzir “raznolikosti kultura, životnih stilova, religija i socio-ekonomskih pozadina” te rasne i etničke zastupljenosti sudionika panela, fokus-grupa i sličnih događanja.

Preporuka je ne pretpostavljati da su svi kršćani, a ne isključivati kršćane

Dio smjernica koji je najviše zasmetao kritičarima vezan je uz religiju, odnosno kršćansku tradiciju, a obrađen je u poglavlju “Kulture, životni stilovi i vjerovanja”. Autorica smjernica je kao primjer uključive komunikacije navela rečenicu “Blagdansko vrijeme može biti stresno” umjesto rečenice “Božićno vrijeme može biti stresno” jer se tako izbjegava pretpostavka da su svi kršćani. “Ne slave svi kršćanske blagdane, niti ih svi kršćani slave na iste datume. Budite osjetljivi na činjenicu da ljudi imaju različite vjerske tradicije i kalendare”, jedan je od savjeta.

Također zamjerku se našlo i sugestiji da se u pričama ili primjerima, dakle, u navođenju poopćenih ili hipotetskih situacija, ne navode isključivo imena koja su zastupljena u jednoj religiji. Primjerice preporuka je da se umjesto rečenice “Marija i Ivan su međunarodni par” radije koristi rečenica poput “Malika i Julio su međunarodni par”.

Priča iz 2021. godine

No, te su zamjerke isplivale u studenom 2021. godine, mjesec dana nakon što je povjerenica Dalli predstavila svoje smjernice. Talijanske novine Il Giornale tada su objavile priču o navedenom dokumentu pod naslovom “U Europi je zabranjeno reći ‘Božić’, pa čak i nazvati se Marija”. Taj su sadržaj ubrzo u Hrvatskoj prenijeli portali poput Braniteljskog, Narod.hr-a i Croativa.

Konzervativci i talijanski političari s tvrde desnice — među njima Giorgia Meloni, Matteo Salvini i Antonio Tajani — bili su zgroženi prijedlozima povjerenice za ravnopravnost. Kritički nastrojen je bio i Vatikan. “Naravno, znamo da Europa svoje postojanje i svoj identitet duguje mnogim utjecajima, ali svakako ne možemo zaboraviti da je jedan od glavnih utjecaja, ako ne i glavni, bilo samo kršćanstvo. Dakle, uništavati različitost i uništavati korijene znači upravo uništavati osobu”, izjavio je državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin za Vatican News.

Povjerenica je najavila reviziju smjernica

Nakon vala kritika, Smjernice su privremeno povučene, a Povjerenica je najavila njihovu reviziju. “Izražena je zabrinutost u vezi s nekim primjerima navedenim u Smjernicama o uključivoj komunikaciji, koje su, kao što je uobičajeno s takvim smjernicama, još uvijek u izradi. Proučavamo ove nedoumice s ciljem da ih riješimo u ažuriranoj verziji smjernica”, Dalli je napisala još 30. studenog 2021. godine na Twitteru, odnosno današnjem X-u. Kako je Faktografu potvrdio ured povjerenice Dalli, ažurirana verzija Smjernica još nije donesena.

Dakle, inicijalna verzija Smjernica trenutno nije na snazi. I da jest, one se ne bi odnosile na sve političare i institucije država članica, a kamoli na sve građanke i građane Europske unije. Povjerenica Dalli sastavila je preporuke koje se odnose na općenitu, nepersonalnu komunikaciju, u slučajevima kada se službenici Europske komisije obraćaju svim građankama i građanima ili kad komuniciraju s osobama za koje ne znaju, ili nisu sigurni, kojim etničkim, rodnim, dobnim ili drugim identitetima pripadaju. Uz to, navedeni su i neki stereotipizirani izrazi za pripadnike pojedine manjinske skupine (dobne, spolne, rasne, etničke) koji bi se trebali zamijeniti korektnijima, odnosno onima koje pripadnici te zajednice koriste.

U dokumentu na 30 stranica navedeni su rodno neutralni oblici obraćanja i druge fraze koje trebaju osigurati da se nijedan građanin ili građanka ne osjeća isključenim iz komunikacije EU-a.