Australski stručnjaci smrti od SADS-a, odnosno sindroma iznenadne aritmične smrti, ne povezuju sa kampanjom cijepljenja protiv Covida-19.

Foto: Pixabay

Teoretičari zavjere često vide dokaze za neku prevaru ondje gdje ih uopće nema. Zadnji takav slučaj stiže s Facebook profila Veli Joža s čijim smo se dezinformacijama i ranije susreli.

“Zašto je Portalzdravlje.hr prikrio važne podatke iz svog članka koji jasno ukazuju na ozbiljnost problema u toj jednoj od (kovid) najprocijepljenijih zemalja svijeta i je li i koje je još podatake izostavljao u svojim “informativnim” člancima ostaje nam da sami zaključimo”, stoji u objavi tog korisnika (arhivirano ovdje).

Autor navodi kako je Portalzdravlje.hr u lipnju prošle godine objavio članak pod naslovom “Sindrom iznenadne smrti u odraslih u porastu kod mladih i zdravih”, koji je naknadno u prosincu izmijenjen kako bi se relativizirao broj iznenadno preminulih u Australiji. Pritom je objavi priložio dvije arhivirane verzije istog članka.

“Sindrom iznenadne smrti u odraslih (SADS) pojam je za neobjašnjive smrtne slučajeve, smrti bez jasnog uzroka. Takvi slučajevi su u porastu do te mjere da se i u Australiji formira registar SADS-a”, rečenica je iz uvoda koja izostaje iz jedne od arhiviranih verzija teksta. Točno je da je u arhiviranom članku iz lipnja ta rečenica bila u tekstu.

Veli Jože u tome je odmah našao razlog za posumnjati u namjere ovog portala koji se bavi uglavnom zdravstvenim temama, kako mu i samo ime govori.

“U novoj varijanti članka redakcija portalazdravlje.hr relativizira broj umrlih pa sada u članku pišu kako su trenutno evidentirali 750 slučajeva godišnje ljudi mlađih od 50 godina koji su iznenada preminuli od zastoja rada srca, ali budući se više ne navodi tko je evidentirao i gdje, vrlo lako se može pomisliti kako se taj broj odnosi na cijeli svijet (što je relativno zanemarivo)”, stoji u objavi.

Osim što se u objavi sugerira da Portalzdravlje.hr obmanjuje svoje čitatelje, autor navodi čitatelje i na zaključak kako je za povećan broj slučaja SADS-a odgovorno cjepivo. Pritom ne navodi neke relevantne podatke o sindromu, ali i činjenice o samom registru.

Dio teksta nestao je zbog tehničkog razloga

Objašnjenje zašto iz novije verzije teksta izostaje uvodna rečenica dobili smo od redakcije portala odakle su nam odgovorili da su pri ažuriranju WordPress teme, odnosno sustava preko kojeg se objavljuju članci, ostali bez opcije “ulomak”pa im portalu više nisu vidljivi niti uvodi iz ranijih članaka.

“U praksi je to značilo da su nam svi dotad objavljeni tekstovi ostali bez ulomka. Tako i ova vijest, što se i vidi, počinje tako nezgrapno. Dakle, zbog prelaska na novu temu gospodin s Facebooka naknadno gledajući istu vijest je ostao bez prve rečenice”, odgovorili su nam iz redakcije Portalazdravlje.

Uz svoj odgovor poslali su nam i screenshot teksta u WordPressu iz kojeg se jasno vidi prva uvodna rečenica koja u objavi na stranici izostaje zbog promjene tem

Što je SADS?

SADS, sindrom iznenadne aritmične smrti, termin je koji se koristi za iznenadne smrtne slučaje od srčanog zastoja kojima se ne može naći uzrok, a koji se događaju ljudima mlađima od 40 godina. Smatra se da je SADS uzrokovan genetskim predispozicijama koje remete srčani ritam i mogu dovesti do iznenadne smrti kod mladih ljudi koji izgledaju zdravo. Prema Zakladi SADS sa sjedištem u američkom Utahu, jedan od najboljih znakova upozorenja za SADS je obiteljska povijest iznenadne, neobjašnjive smrti osobe mlađe od 40 godina (FactCheck).

Bilo je za očekivati da će se ovaj sindrom, dobro poznat i proučavan desetljećima prije pojave pandemije Covida-19, naći kao jedan od argumenata antivaksera koji već neko vrijeme tvrde da je broj slučajeva SADS-a u porastu radi cijepljenja, iako znanstvenici SADS uopće ne povezuju s cjepivom (štoviše, u jeku pandemije, Zaklada SADS preporučila je da svi pacijenti s genetskim srčanim oboljenjima prime cjepivo protiv Covida-19).

U izvornoj vijesti smrti od SADS-a ne povezuju se s cjepivom protiv Covida-19

Jedan takav primjer je i vijest o registru u Australiji koji je zapravo pokrenut 2019. godine, prije nego je pandemija počela.

Naime, glasnogovornica Baker Heart and Diabetes Institut iz Melbournea priopćila je za news.au kako se u toj ustanovi razvija prvi SADS registar u zemlji, budući da brojke kod nacionalnih službi nisu dostupne. Tom prilikom je rekla kako je u registru zabilježeno 750 smrtnih  slučajeva godišnje u saveznoj državi Viktoriji kod ljudi mlađih od 50 godina kojima je srce iznenada stalo. Taj članak portala News.au objavljen 8. lipnja 2022. godine najvjerojatnije je izvor iz kojeg je Portal Zdravlje dva dana kasnije u svom članku naveo da ima “750 slučajeva godišnje ljudi mlađih od 50 godina koji su iznenada preminuli od zastoja rada srca”.

“Od toga, za približno 100 mladih ljudi godišnje neće biti pronađen uzrok čak ni nakon opsežnih istraživanja kao što je potpuna obdukcija (fenomen SADS)”, rekla je glasnogovornica.

U tom tekstu News.au nigdje se ne povezuju te smrti sa cjepivom protiv Covida-19, kao što se to sugerira u statusu na Facebooku spominjući Australiju kao jednu od “najprocjepljenijih država u svijetu”, no navodi se kako znanstvenici smatraju da su pandemijska zatvaranja, odnosno, lockdowni doveli do fenomena postpandemijskog stresnog poremećaja koji su vjerojatno doveli do više smrti od srčanih bolesti.

U tekstu koji je u australskom mediju objavljen 8. lipnja, nešto ranije nego je vijest od SADS-u objavio Portalzdravlje.com, ne stoji da je registar osnovan 2019. godine, što je vjerojatno bio razlog što je ta informacija izostala u prenošenju ove vijesti. Također, brojka od 750 smrti od SADS-a ne odnosi se na neku konkretnu godinu, nego na procjenu godišnjih smrti u australskoj državi Viktoriji. U taj prosjek vjerojatno ulaze i godine prije pandemije, dok konkretne podatke za pandemijske godine, iz kojih bi se mogli povlačiti zaključci o mogućoj povezanosti bolesti Covid-19 ili cjepiva protiv njega s pojavnošću SADS-a, nigdje nisu navedene.

Izostavljanje konteksta

Valja napomenuti i da australski registar nije jedini takav na svijetu – i prije početka pandemije postojalo je desetke takvih baza.

Za kraj, prema najnovijim podacima, Australija ne spada ni u top 20 najprocjepljenijih zemalja. Veli Jože također ne spominje i kako su u toj državi koronarne bolesti srca jedan od najčešćih uzroka smrti i prije pojave pandemije, te da je SADS bio tema prije nego se pojavilo cjepivo protiv Covida-19.

Budući da anonimni Facebook autor izostavlja te činjenice,  ocjenjujemo da ovoj objavi nedostaje kontekst.