Što je El Niño i zašto bi ovogodišnji mogao biti toliko snažan?

Što je El Niño i zašto bi ovogodišnji mogao biti toliko snažan?

El Niño je prirodni klimatski fenomen koji nastaje kada se površinske vode u središnjem i istočnom tropskom Pacifiku neuobičajeno zagriju. Nije riječ o oluji niti o jednom konkretnom vremenskom događaju. El Niño je velika promjena u sustavu oceana i atmosfere koja može utjecati na vremenske prilike tisućama kilometara dalje.

Zbog toga jedan El Niño može donijeti više oborina u nekim dijelovima svijeta, dok istodobno povećava rizik od suše, požara ili toplinskih valova u drugim područjima.

Kako El Niño nastaje?

U uobičajenim uvjetima pasati guraju toplu površinsku vodu prema zapadnom Pacifiku, prema području Indonezije i Australije. Uz obalu Južne Amerike iz dubine oceana uzdiže se hladnija voda bogata hranjivim tvarima.

Kada se taj sustav poremeti, toplija voda pomiče se prema središnjem i istočnom Pacifiku. To mijenja isparavanje, tlak zraka i atmosfersku cirkulaciju, a posljedice se mogu osjetiti i na drugim kontinentima.

Zašto je ovogodišnji El Niño posebno zanimljiv?

El Niño koji se razvija tijekom 2026. godine pokazuje znakove iznimne snage. Američki NOAA u rujnu je objavio da se događaj dodatno pojačava te da postoji vrlo velika vjerojatnost da će tijekom jeseni dosegnuti vrlo snažnu razinu.

Drugim riječima, ne radi se samo o medijskoj konstrukciji. Aktualni El Niño doista je neuobičajeno snažan i meteorološke institucije očekuju njegov daljnji razvoj tijekom jeseni i zime 2026./27.

Što znači „super El Niño“?

Izraz „super El Niño“ nije naziv za zaseban prirodni fenomen. Mediji ga koriste za opisivanje vrlo snažnog El Niña.

Tu već može nastati problem. Snažan El Niño ne znači automatski da će cijeli svijet istodobno doživjeti istu vrstu katastrofe. Njegov učinak ovisi o području, godišnjem dobu i drugim atmosferskim i klimatskim čimbenicima.

Kakve posljedice El Niño može imati?

El Niño može promijeniti raspored oborina i temperatura na velikim udaljenostima od Pacifika. Posljedice mogu uključivati ekstremnu vrućinu, suše, obilne oborine i poplave, veći rizik od požara te probleme u poljoprivredi i opskrbi vodom.

Neće svaka od tih posljedica pogoditi svaku zemlju. Upravo suprotno: ono što povećava rizik od suše u jednom području može povećati rizik od obilnih oborina u drugom.

A što je s pričom o 450.000 mrtvih?

Ovdje je potreban poseban oprez s medijskim naslovima.

Climate Impact Lab objavio je procjenu prema kojoj bi dodatna vrućina povezana s aktualnim El Niñom mogla biti povezana s čak oko 451.000 dodatnih smrti.

Međutim, to nije isto što i tvrdnja da će El Niño izravno ubiti 451.000 ljudi.

Istraživači su koristili povijesne podatke o odnosu između temperature i smrtnosti u više od 24.000 regija te ih kombinirali s prognozama budućih temperatura. Dobiveni broj predstavlja modeliranu procjenu dodatnih smrti povezanih s vrućinom u odnosu na ono što bi se očekivalo pri uobičajenim temperaturnim uvjetima.

Važno je i da to istraživanje u trenutku objave još nije prošlo znanstvenu recenziju.

Znači li to da će 450.000 ljudi sigurno umrijeti?

Ne.

Brojka od 450.000 nije popis ljudi koji će umrijeti niti precizna prognoza budućeg broja žrtava. To je rezultat statističkog modela koji ovisi o pretpostavkama o budućim temperaturama i odnosu između temperature i smrtnosti.

Model može biti koristan za procjenu rizika, ali njegova procjena ne znači da je ishod unaprijed poznat.

Jednako je važno razumjeti što brojka uključuje. Govori se prvenstveno o dodatnoj smrtnosti povezanoj s vrućinom. To nije ukupna procjena svih mogućih smrti koje bi se mogle povezati s El Niñom, primjerice kroz poplave, požare ili druge posredne posljedice.

Zašto su neke zemlje posebno izložene?

Rizik od ekstremne vrućine nije jednak svugdje. Važna je početna temperatura, ali i mogućnost stanovništva da se zaštiti od vrućine.

Na posljedice utječu dostupnost vode i električne energije, mogućnost hlađenja prostora, zdravstveni sustav, upozorenja na toplinske valove, uvjeti rada na otvorenom i opća ranjivost stanovništva.

Zbog toga ista temperatura može imati potpuno različite posljedice u različitim dijelovima svijeta.

A kakve veze s tim ima globalno zagrijavanje?

El Niño nije posljedica globalnog zagrijavanja. To je prirodna pojava koja se pojavljivala i prije suvremenih klimatskih promjena.

Problem je u tome što se današnji El Niño događa na planetu koji je već topliji nego prije nekoliko desetljeća.

Ako prirodni El Niño dodatno povisi temperaturu na području koje je već vrlo toplo, veća je mogućnost da će temperatura prijeći prag na kojem toplina postaje opasna za ljudsko zdravlje.

Zato klimatsko zagrijavanje ne znači da će svaki budući El Niño nužno biti snažniji. Znači da se njegove posljedice mogu nadovezivati na višu osnovnu temperaturu, čime se povećava rizik od ekstremne vrućine.

Treba li onda očekivati globalnu katastrofu?

Ne postoji jedan jedinstveni scenarij koji će se dogoditi cijelom planetu.

Za neke regije glavni problem može biti ekstremna vrućina. Za druge suša, požari ili problemi s poljoprivredom. Negdje drugdje El Niño može povećati rizik od obilnih oborina i poplava.

Zato je korisnije pratiti lokalne meteorološke prognoze i upozorenja nego jednu globalnu brojku iz modela pretvarati u prognozu budućnosti cijelog svijeta.

Ukratko

El Niño je prirodni klimatski fenomen povezan sa zagrijavanjem površinskih voda tropskog Pacifika.

Ovogodišnji El Niño prema aktualnim mjerenjima i prognozama mogao bi biti iznimno snažan.

Njegovi učinci razlikuju se od regije do regije i mogu uključivati vrućinu, suše, poplave, požare i probleme u poljoprivredi.

Procjena od oko 450.000 smrti dolazi iz klimatskog modela i odnosi se na moguće dodatne smrti povezane s vrućinom.

To nije sigurna prognoza da će El Niño „ubiti 450.000 ljudi“.

Procjena je ozbiljno upozorenje o mogućem zdravstvenom riziku, ali treba je čitati kao modeliranu procjenu, a ne kao unaprijed poznat broj žrtava.

El Niño je stvaran i ovogodišnji događaj zahtijeva praćenje. Ali između ozbiljnog klimatskog rizika i tvrdnje da je 450.000 smrti već praktički određeno postoji velika razlika.