Zoran Milanović se nije oglasio niti dao suglasnost za nabavu Rafala

Andrej Plenković

Tehnički predsjednik Vlade iznosi netočne podatke kada govori o tome da se predsjednik države nije oglasio oko kupnje 12 francuskih Rafala te da nije dao suglasnost za njihovu nabavu.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/vzo-1013x675.png"/>
Izvor Vlada: Sjednica Vijeća za obranu
<blockquote>“Pazite jučer licemjerje… Čovjek koji se u kontekstu nabave Rafala nije oglasio i dao suglasnost za nabavu aviona, došao je jučer kao da nije kršio Ustav mjesec dana i čestitao. Znači, netko tko ne da ono što mu je Vlada poslala u proceduri, ne da suglasnost, sada hvali“, <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/video-zivcani-plenkovic-preko-pola-sata-napadao-novinare-oporbu-milanovica/2559878.aspx?index_vid=26590&amp;index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d">kazao je</a> Andrej Plenković, tehnički predsjednik Vlade govoreći o Zoranu Milanoviću, predsjedniku države u kontekstu njegova dolaska na svečanost prihvata dijela isporučenih borbenih aviona.</blockquote>
Tehnički predsjednik Vlade iznosi netočne podatke kada govori o tome da se predsjednik države nije oglasio oko kupnje 12 francuskih Rafala te da nije dao suglasnost za njihovu nabavu.
Taj je posao bio u nadležnosti Vlade koja nije trebala posebnu suglasnost Milanovića. No, tu je suglasnost ipak dobila kroz Vijeće za obranu čiji je član i Milanović. Osim toga, Milanović je u više navrata govorio o nabavi višenamjenskih borbenih aviona.
<h4>Kako je tekao postupak nabave Rafala</h4>
Vlada je u srpnju 2019. godine donijela odluku o osnivanju Međuresornog povjerenstva za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona (<a href="https://vlada.gov.hr/sjednice/164-sjednica-vlade-republike-hrvatske-26288/26288">Sjednica Vlade, točka 7.</a>). Tom je odlukom pokrenut proces nabave aviona.
Prema <a href="https://www.morh.hr/tijek-postupka-nabave-avion-rafale/">kronologiji postupka nabave borbenih aviona</a>, koju je objavio MORH, u rujnu 2020. godine zaprimljene su ponude za višenamjenske borbene avione. U studenom iste godine najbolju i konačnu ponudu (BAFO) dostavile su SAD za novi avion F-16 Block 70 i korišteni izraelski avion F-16 Block 30 te Francuska za korišteni avion Rafale, dok je Švedska najbolju i konačnu ponudu (BAFO) za novi avion JAS-39 C/D Gripen predala 11. studenog 2020. godine. Tada je „završio proces validacije i započeo proces evaluacije pristiglih ponuda za nabavu višenamjenskog borbenog aviona“.
Odluka o odabiru francuskih Rafala donesena je gotovo sedam mjeseci kasnije nakon sjednice <a href="https://www.predsjednik.hr/vijesti/vijece-za-obranu-dalo-potporu-vladi-u-dovrsetku-postupka-odabira-visenamjenskog-borbenog-aviona/">Vijeća za obranu</a> koju su za 20. svibnja 2021. godine zajednički sazvali Zoran Milanović, predsjednik države i Andrej Plenković, predsjednik Vlade. Na toj je sjednici, održanoj u Uredu predsjednika, „razmotreno pitanje nabave višenamjenskog borbenog aviona za potrebe opremanja Oružanih snaga Republike Hrvatske“.
<h4>Vijeće za obranu dalo potporu Vladi za odabir aviona</h4>
„Na sjednici je Vijeće za obranu razmotrilo zaključke Međuresornog povjerenstva za nabavu višenamjenskog borbenog aviona. Vijeće je zahvalilo Međuresornom povjerenstvu za nabavu višenamjenskog borbenog aviona i Radnoj skupini za stručnu potporu međuresornom povjerenstvu na kvalitetno odrađenom poslu te dalo potporu Vladi u dovršetku postupka odabira višenamjenskog borbenog aviona, za što je nadležna Vlada“, stoji u priopćenju s te sjednice Vijeća za obranu na kojoj su bili svi njeni članovi.
Dakle, Vlada je bila nadležna za nabavu višenamjenskog borbenog aviona, što znači da predsjednik države nije trebao dati posebnu suglasnost za taj posao. Uostalom, da je takva suglasnost bila potrebna pitanje je kako bi Vlada dovršila posao bez potrebne suglasnosti. A nju je, uostalom, dobila putem Vijeća za obranu.
Nakon sjednice Vijeća za obranu Milanović se zaputio u vojarnu „1. gardijske brigade Tigrovi-Croatia“ na svečanost obilježavanja 19. obljetnice ustrojavanja Zapovjedništva za potporu. U razgovoru s novinarima osvrnuo se i na proces nabave borbenih aviona. Pritom nije želio govoriti o tome oko kojeg su se aviona složili na Vijeću za obranu.
„No comment“, <a href="https://www.youtube.com/watch?v=Vxo5FjwyyGw">odgovorio je</a> Milanović na pitanje zna li, nakon Vijeća za obranu, koji će se borbeni avioni nabaviti.
<h4>Milanović: Htio bih da Vlada odluku donese što prije</h4>
„Ono što vam mogu reći i ponovit ću, htio bih da Vlada donese odluku što prije jer je do sada proces bio dobar, nije kompromitiran“, kazao je Milanović, objašnjavajući kako je dobro da u tom složenom procesu odabira borbenih zrakoplova nije bilo curenja podataka „koji su stroga tajna i jedino takvi trebaju biti dok ne iziđu u javnost“ kojoj se na kraju trebaju položiti računi.
„Dakle, ne možemo reći ne znamo koliko to košta. Imat ćete pravo znati koliko to košta i što je to što se dobiva“, rekao je Milanović, objašnjavajući na primjeru automobila kako cijena, ovisno o dodatnoj opremi, može varirati.
Predsjednik države je tada rekao kako će Vlada odluku o odabiru aviona donijeti do 28. svibnja (iako bi on volio da je ta odluka donesena i ranije) te da je bitno da oni budu isporučeni najkasnije 2024. godine.
Odluku o odabiru Rafala, Vlada je donijela 28. svibnja 2021. godine (<a href="https://vlada.gov.hr/sjednice/59-sjednica-vlade-republike-hrvatske-32210/32210">sjednica Vlade, točka 1.</a>) dok su koncem studenog iste godine potpisani Tehnički dogovor i tri ugovora s tvrtkama Dassault Aviation, MBDA France i Safran Electronic &amp; Defense.
Nakon Vladine odluke o odabiru francuskih borbenih aviona, Milanović je ponovo tu odluku podržao, a odgovarajući na pitanje je li to dobra odluka, podsjetio je na svoje riječi da će <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/milanovic-o-nabavi-aviona-amerikanci-bili-malo-preskupi-za-nas-sad-tek-pocinje-proces-foto-20210528?meta_refresh=1">poduprijeti</a> sve ono što Vlada odluči. Tada je, kao i u svim kasnijim istupima Milanović naglašavao potrebu daljnje modernizacije i opremanja Oružanih snaga.
U studenom 2021. godine, primjerice, u <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/milanovic-pozdravlja-nabavu-rafalea-ali-istice-stratesku-vaznost-nabave-bradleya-20211123?meta_refresh=1">priopćenju</a> je pozdravio nabavu višenamjenskog borbenog aviona Rafale, ali i istaknuo da je od strateškog značaja i nabava borbenog vozila pješaštva novije generacije Bradley u sklopu modernizacije Hrvatske kopnene vojske kao najveće i najvažnije grane u sustavu obrane. Bez njenog opremanja i modernizacije, kako je istaknuo, nema dugoročnog povećanja obrambenih sposobnosti.
<h4>Milanović postavljao pitanja što za 1,1 milijardu eura kupujemo</h4>
Iako je podržao nabavu francuskih Rafala, Milanović je redovito ukazivao kako nema informacija o tome što je sve Hrvatska uz 12 aviona kupila te je tražio da mu se dostave ugovori o kupnji borbenih aviona. Sve se to zbivalo od konca 2021. godine, kada se saznalo da će Hrvatska Rafale platiti 1,1 milijardu eura, a ne 999 milijuna eura koliko je iznosila ponuda Francuske na natječaju za nabavku borbenih aviona. Dokumente o kupnji Rafala tražila je i saborska oporba. Bezuspješno, kao i predsjednik države (1, <a href="https://www.nacional.hr/macron-stigao-u-zagreb-pa-dignuo-cijenu-aviona-rafale-cemo-ipak-platiti-100-milijuna-eura-vise/">2</a>, <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/kod-nabave-rafalea-maznuto-je-200-milijuna-banozic-vjerojatno-se-radi-na-njegovoj-smjeni-15131487">3</a>, <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/banozic-ne-da-ugovor-o-kupnji-rafalea-saboru-oporba-bijesna-obrazlozenje-je-necuveno-15146818">4</a>).
Prvih šest od 12 Rafala u Hrvatsku su stigli 24. travnja, a na svečanosti je sudjelovao cijeli državni vrh (<a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/sletjeli-rafalei-plenkovic-zahvalio-banozicu-milanovic-citirao-na-francuskom/2559559.aspx">1</a>, <a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/milanovic-ovo-je-velik-i-lijep-dan-za-hrvatsku-oni-koji-su-radili-na-tome-napravili-su-veliki-posao-tu-spora-nema-1764335">2</a>). Predsjednik Milanović razgledao je jedan od aviona – nakon čega ga je <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/hdz-napao-milanovica-prijetio-da-ce-zabraniti-prelete-rafalea-danas-se-naslikava/2559717.aspx">napao HDZ</a>.
„Kao da do jučer nije prijetio da će zabraniti prelete Rafale (…). Danas se ‘hladno’ naslikavao uz borbene avione čiju je nabavu neprestano osporavao (…)“, među ostalim je napisao HDZ na svom Facebook profilu.
<h4>Preleti</h4>
Predsjednik Milanović zabranio je prelete vojnih aviona iznad Zagreba i ostalih gradova u ožujku 2022. godine (<a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/nakon-akcije-rafalea-i-mig-ova-milanovic-zabranio-prelete-vojnih-zrakoplova-iznad-zagreba-i-svih-drugih-gradova-u-hrvatskoj-20220315?meta_refresh=1">1</a>, <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/milanovic-izdao-zapovijed-hranju-najstroze-zabranjujem-prelete-vojnih-aviona-iznad-zagreba-i-svih-drugih-gradova-15170665">2</a>), kada je stanovništvo bilo uznemireno zbog početka rata u Ukrajini i pada drona još uvijek nepoznatog porijekla u Zagrebu.
Naime, 15. ožujka u sklopu bilateralnih aktivnosti Hrvatske vojske s francuskom ratnom mornaricom provedena je zajednička vježba pilota 191. eskadrile lovačkih aviona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i francuskih pilota aviona Rafale s nosača zrakoplova Charles de Gaulle. Domaći MiG-ovi i francuski Rafali vježbu su provodili u zračnom prostoru iznad Istre i Kvarnera, Like i Korduna te iznad gradova Rijeke, Pule i Zadra. Iznad Zagreba su proletjeli u popodnevnim satima probijajući zvučni zid, nakon čega je Milanović zabranio prelete vojnih aviona iznad Zagreba i naseljenih mjesta te je naložio načelniku Glavnog stožera OSRH da se odmah istraži i utvrdi odgovornost za uznemiravanje građana.
Dan kasnije svoju je odluku dodatno obrazložio, navodeći kako je to učinio zbog „samovoljnog ponašanja nekoga tko uopće nije u zapovjednom lancu“.
„Zajednički prelet iznad Zagreba dogovoren je osobno između predsjednika Vlade RH i zapovjednika francuskih pomorskih snaga prilikom posjeta nosaču zrakoplova Charles de Gaulle“, <a href="https://www.predsjednik.hr/vijesti/predsjednik-milanovic-prelet-aviona-dogovorio-je-osobno-premijer-to-je-samovoljno-ponasanje-nekoga-tko-nije-u-zapovjednom-lancu/">rekao je</a> Milanović pozivajući se na izvješće koje je zatražio i dobio od admirala Roberta Hranja, tadašnjeg načelnika Glavnog stožera OSRH.
„Jučer sam zabranio prelete vojnih zrakoplova nad naseljenim mjestima do daljnjega, dok ne dobijem izvještaj što se točno događalo. Jučer je došlo do nepotrebnog i grubog uznemiravanja ljudi u situaciju nabijenoj strahom zbog onoga što se događalo zadnjih dana. Dobio sam očitovanje načelnika Glavnog stožera“, dodao je predsjednik Milanović i najavio kako će se od sada voditi računa o tome da se takve situacije ne ponove. Pritom je naglasio kako Hrvatska cijeni pomoć saveznika i kako će vojni zrakoplovi i dalje letjeti, ali sve u okviru plana.

Zoran Milanović je podržao kupnju Rafala, a suglasnost za to nije niti trebao dati - Faktograf.hr

Ana Horvat Vuković s Pravnog fakulteta u Zagrebu potvrdila nam je da se ovdje ne može govoriti o državnom udaru ni sa koje strane, a riječi predsjednika i premijera namijenjene su političkom nadmetanju.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/ds-1200x675.jpg"/>
ilustracija: Faktograf.hr/HINA/Damir Senčar, Admir Buljubašić
<blockquote>„Ovo je ustavna kriza. Čisti puč“, <a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zoran-milanovic-komentira-odluku-ustavnog-suda---838575.html">kazao je</a> predsjednik Zoran Milanović u ponedjeljak nakon <a href="https://sljeme.usud.hr/Usud/Praksaw.nsf/C12570D30061CE54C1258AE400450E70/%24FILE/U-VII-1263-2024.pdf">Upozorenja</a> koje je njemu i SDP-u dao Ustavni sud.“Sve moramo nazvati pravim riječima – to je pravi mini državni udar“,<a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/andrej-plenkovic-o-odluci-ustavnog-suda---838582.html"> kazao je</a> istog dana premijer Andrej Plenković, misleći na prethodno najavljenu kandidaturu Zorana Milanovića na listi SDP-a s pozicije predsjednika države.</blockquote>
Hrvatska enciklopedija “državni udar” <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/drzavni-udar">definira</a> kao „neustavnu i obično nasilnu smjenu vlasti, često uz pomoć vojske“.
Dalje piše kako je to „posljedica šire društvene nestabilnosti i slabosti državnih institucija“ te navodi kako je „za uspjeh državnog udara ključna brza uspostava kontrole nad sigurnosnim sustavom (vojska, policija, obavještajne službe i dr.), te prevlasti u informacijskom i medijskome prostoru“. Još se dodaje i kako se „državni udar“ naziva i „puč“.
<h4>Optužbe za državni udar ili puč dio su političke borbe</h4>
Očigledno je da se u Hrvatskoj (barem ne još) nije dogodila neustavna ili nasilna smjena vlasti.
I ustavna stručnjakinja Ana Horvat Vuković s Pravnog fakulteta u Zagrebu potvrdila nam je da se ovdje ne može govoriti o „državnom udaru“ ni sa koje strane, a riječi predsjednika i premijera, smatra, namijenjene su političkom nadmetanju.
„Ponašanje proteklih dana možemo nazvati udarom ili napadom na Ustav, no nije to ‘državni udar’ u smislu (pokušaja) destabilizacije samog ustavnog poretka. Istina jest da Ustav u ovom političkom sukobu može biti promatran kao kolateralna žrtva, međutim ustavni sustav je stabiliziran promptnom intervencijom Ustavnog suda. Pravila igre dodatno su pojašnjena (iako nikad nisu niti bila u pitanju) pa nam samo preostaje očekivati od svih sudionika izbornog nadmetanja da budu u stanju poštovati Ustav države kojom bi htjeli upravljati. Međusobna optuživanja premijerskih (protu)kandidata o državnim udarima i mini-pučevima treba ostaviti u političkom ringu i domeni afekta“, pojašnjava.
<h4>Ustavni sud ima alate, uz poštovanje načela razmjernosti</h4>
Jesmo li, ipak, u ustavnoj krizi, odnosno možemo li se naći u takvoj krizi ako Milanović nastavi ne slušati upozorenje Ustavnog suda? Profesorica Ana Horvat Vuković je i tu odlučna:
„Nismo, niti smo bili, u ustavnoj krizi. Diskurs ‘krize’ ne može se koristiti u situaciji u kojoj Ustav regulira izazove s kojima se hrvatska demokracija suočava i u kojoj Ustavni sud svojim reakcijama osigurava stabilnost. Samorazumljivo je da Ustav ne može detaljno propisati svaku situaciju do koje u životu jedne države može doći. Iracionalno je to očekivati, kao što je i neprihvatljivo nastojati stjecati političke bodove na toj notornoj činjenici. Kako znamo reći, Ustav nije tehnološki priručnik, kao za pametni sat ili pećnicu. Kao i svaki drugi propis, on mora biti protumačen u skladu s temeljnim vrednotama ustavnog poretka kao što su vladavina prava i demokratski višestranački poredak. Ako Predsjednik Republike ne bude uvažavao odluke Ustavnog suda, jedinog tijela koje je ovlašteno tumačiti Ustav i autoritativno reći što on znači, i dalje se nećemo naći u ‘krizi’ sve dok se svi ostali sudionici sustava ponašaju u skladu sa svojim ustavnim dužnostima. U svom Upozorenju od 18. ožujka 2024., Ustavni sud je jasno izložio širinu odluka na koje je ovlašten kako bi osigurao zaštitu načela diobe vlasti i integriteta izbornog postupka, tako da je ‘protokol postupanja’ jasan i iznad svega definiran pravom – naravno, uz pažljivu primjenu i duboko poštovanje načela razmjernosti“.
Doajen HDZ-a Vladimir Šeks s Općeg Sabora HDZ-a <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/je-li-to-seks-najavio-da-ce-vlada-zatraziti-da-se-milanovica-proglasi-nesposobnim/2548144.aspx">poručio je</a> kako postoji članak 97. Ustava prema kojem Ustavni sud na prijedlog Vlade može utvrditi da je predsjednik nesposoban za obnašanje dužnosti, a Zoran Milanović je, kazao je Šeks, svojom najavom kandidiranja na listi SDP-a „pokazao da nije sposoban obnašati dužnost predsjednika te biti zagovaratelj stabilnosti i redovitog usklađenog djelovanja u Hrvatskoj. Umjesto toga je oporbeni lider.”
Smije li Ustavni sud smijeniti Milanovića na osnovi članka 97. Ustava?
„Članak 97. moramo čitati objedinjeno s odredbom članka 105. Ustava, koja ovlašćuje Ustavni sud da dvotrećinskom većinom svih sudaca utvrdi posebnu odgovornost Predsjednika za povredu Ustava koju počini u obavljanju svoje dužnosti, no isključivo nakon što taj postupak pokrene Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika. I s obzirom na političku konstelaciju u Saboru (gdje bi se teško našla 101 ‘ruka’ za ovakvu odluku), i činjenicu da je isti raspušten i kao kolektivno tijelo trenutno de facto ne postoji, ovaj postupak se ne bi mogao ni započeti do konstituiranja novog Sabora nakon provedenih parlamentarnih izbora.
Ustavni sud, doduše, ima temeljem stavka. 2. članka 97. ovlast na prijedlog Vlade odlučivati o ‘nesposobnosti’ Predsjednika Republike, no nezamislivo bi bilo tu odredbu koristiti u ovom kontekstu. Potezi predsjednika Milanovića od petka, 15. ožujka do danas jesu ustavnopravno neprihvatljivi, no ni u kojem razumnom tumačenju ne indiciraju njegovu ‘nesposobnost’ za obnašanje istog“, kaže Ana Horvat Vuković.
Ustavni sud poručio je Milanoviću da dade ostavku pa se onda uključi u kampanju za parlamentarne izbore. &nbsp;Bi li bili u ustavnoj krizi kada bi Milanović podnio ostavku, a predsjednik Sabora ne bi želio prihvatiti mjesto privremenog predsjednika zbog želje da sudjeluje u izbornoj trci? Nameće se i pitanje može li to mjesto zauzeti neki potpredsjednik koji ne namjerava u izbornu trku te tko o tome odlučuje.
„I ovdje, govoru o ‘ustavnoj krizi’ nema mjesta u državi vladavine Ustava. Odredbom članka 97. Ustava regulirana je i situacija Predsjednikove ostavke, na način da ex constitutione, temeljem snage samog Ustava, dužnost privremenog Predsjednika Republike preuzima predsjednik Hrvatskog sabora. On tu dužnost ne može u tom trenutku ‘ne prihvatiti’, jer do toga dolazi automatizmom, po sili Ustava. Ali Poslovnik Hrvatskog sabora ga zato ovlašćuje da podnese ostavku na dužnost predsjednika Sabora, što bi istodobno značilo i njegov prestanak obavljanja dužnosti privremenog Predsjednika Republike. Bilo bi neprihvatljivo tumačiti suprotno i onemogućiti mu korištenje takvog prava, jer bi u tom slučaju predsjednik Milanović dispozitivno mogao raspolagati pasivnim biračkim pravom Gordana Jandrokovića (njegovim pravom da bude kandidiran i biran na parlamentarnim izborima) tako da mu ga oduzme pukim činom podnošenja svoje ostavke. S obzirom da je Sabor raspušten i novi saziv se tek treba izabrati i konstituirati, Poslovnik bi trebali svrhovito tumačiti na način da bi dužnost predsjednika-Sabora-kao-privremenog-Predsjednika-Republike u tom slučaju trebao preuzeti potpredsjednik iz reda zastupnika dotadašnje parlamentarne većine“, zaključuje Ana Horvat Vuković.

U Hrvatskoj se nije dogodio državni udar, niti smo u ustavnoj krizi - Faktograf.hr

Na Facebook profilu Živčana Žirafa objavljen je video (arhivirano <a href="https://archive.li/1cVlk">ovdje</a>) o S vjetskom ekonomskom forumu (WEF) uz koji stoji sljedeći opis: “WEF kaže da SAD moraju provesti ‘Politiku jednog djeteta’ za bijele obitelji. Svjetski ekonomski forum najavio je novu kontroverznu politiku koja bi trebala natjerati sve koji se protive eugenici. WEF Klausa Schwaba sada poziva SAD da nametne strogu ‘politiku jednog djeteta’ svim bijelim obiteljima u nastojanju da promovira različitost, smanji nejednakost i uvede novu eru “post-politike” u kojoj se nitko u društvu ne slaže o glavnim političkim pitanjima. Schwabova nova politika za Ameriku očito je pod utjecajem kineske socijalne politike što ne treba čuditi“.
 
<figure><img src="https://remedia-staging.s3.eu-central-1.amazonaws.com/zivcana_zirafa_neistinita_tvrdnja_politika_jednog_djeteta.jpg" height="auto" width="auto" alt="Živčana Žirafa - neisitna"/></figure>
 
Video je objavljen 13. ožujka, a od tada je prikupio 13 dijeljenja, 1 komentar i 13 ostalih reakcija.
<h2>Jedini izvor tvrdnje je portal NewsPunch</h2>
Video je prenesen s portala NewsPunch. Taj portal originalno je krenuo kao NewsWire i jedan je od najvećih širitelja dezinformacija na internetu, stoga je svaku njihovu objavu potrebno uzeti s dozom opreza. Netočnosti s tog portala već je <a href="https://faktograf.hr/?s=News+Punch">u više navrata istraživao Faktograf</a>.&nbsp;
“Svjetski ekonomski forum nikada nije objavio takav tvit niti je dao takvu izjavu”, rekao je za <a href="https://www.reuters.com/article/factcheck-wef-one-child/fact-check-wef-does-not-have-a-policy-encouraging-one-child-per-white-family-in-the-us-idUSL1N35M1JP">Reuters</a> Yann Z opf, glasnogovornik WEF-a. Pretragom interneta nije moguće pronaći niti jedan kredibilni medijski izvor koji bi potvrdio takve tvrdnje.
<h2>Tvit nije moguće pronaći na internetu</h2>
Umanjena slika (eng. thumbnail) videa News Puncha sadrži snimku zaslona navodnog tweeta objavljenog na službenom Twitter profilu WEF-a koji glasi: “Amerika mora smanjiti svoju bijelu populaciju.”
<a href="http://archive.is/wip/sP0WF">Pretraga navedene rečenice</a> &nbsp;na Twitter profilu Svjetskog ekonomskog foruma nije otkrila takvu tvrdnju. &nbsp;<a href="https://web.archive.org/web/20230308134649/https://twitter.com/wef">Arhivirane verzije</a> &nbsp;objava Svjetskog ekonomskog foruma u ožujku također ne sadrže takvu objavu.
Reuters se za provjeru tvrdnje obratio i glasnogovorniku NewsPuncha, ali nisu dobili odgovor.
Zaključno, tvrdnja da je Svjetski ekonomski forum poručio SAD-u da ‘mora provesti politiku jednog djeteta za bijele obitelji’ je netočna. Za takve navode nije moguće pronaći dokaze u kredibilnim medijskim izvorima, a glasnogovornik WEF-a potvrdio je da takvo nešto nikad nije predloženo.
U videu, kao i u pratećem članku na NewsPunchu, se tvrdi da je Svjetski ekonomski forum (WEF) pokrenuo kampanju “Jedna Amerika, jedno dijete” (eng. One America, One Child) pozivajući SAD da nametne “striktnu politiku ‘jednog djeteta’ svim bijelim obiteljima” kako bi se smanjila nejednakost i politička podjela, kao i promicala raznolikost. Međutim, u videu se ne navode nikakvi izvori ili reference koje bi potvrdile da takva politika postoji kao ideja.

WEF ne zagovara politiku “jednog djeteta u bijelim obiteljima”

“Španjolska službeno priznala Palestinsku državnost i poručila ‘Izrael je teroristička nacija'”, naslov je članka objavljenom na portalu Epoha 4. travnja 2024. godine (arhiviran <a href="https://archive.ph/drike" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/screenshot-2024-04-08-at-14-29-35-facebook-540x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
Tvrdnje iznesene u naslovu autor članka nije ničim potkrijepio. Štoviše, dalje u tekstu se objašnjava kako priznavanje Palestine nije još gotova stvar. Međutim, po komentarima i dijeljenjima na Facebooku, <a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/spanjolska-priznala-palestinu-komentari.jpg" rel="noopener" target="_blank">vidljivo</a> je da su korisnici iz naslova shvatili da je Španjolska već priznala Palestinu.
<h4>Službeno se priznanje još nije dogodilo</h4>
Čelnici Španjolske, Irske, Slovenije i Malte 22. ožujka 2024. godine zajedno su potpisali <a href="https://www.lamoncloa.gob.es/presidente/actividades/Documents/2024/220324-Statement-of-four-Prime-Ministers-on-the-Middle-East.pdf" rel="noopener" target="_blank">izjavu</a> u kojoj su potvrdili da su spremni priznati državu Palestinu.
“Slažemo se da je jedini način za postizanje trajnog mira i stabilnosti u regiji implementacija rješenja s dvije države, prema kojima će izraelska i palestinska država živjeti jedna uz drugu, u miru i sigurnosti. Zajedno smo razgovarali o našoj spremnosti da priznamo Palestinu i rekli da ćemo to učiniti kada to bude moglo stvoriti pozitivan doprinos i kad okolnosti budu dobre”, stoji u izjavi koju su zajedno potpisali četvorica premijera, irski Leo Varadkar, malteški Robert Abela, slovenski Robert Golob i španjolski Pedro Sánchez.
Dakle, iako je Španjolska među zemljama koje su izrazile snažnu namjeru da uskoro priznaju Palestinu, ta država to još nije službeno napravila. Sánchez je, tijekom svoje bliskoistočne turneje početkom ovog mjeseca, <a href="https://www.reuters.com/world/middle-east/spain-recognise-palestinian-statehood-by-july-leader-says-reports-2024-04-02/" rel="noopener" target="_blank">izjavio</a> novinarima da će Španjolska priznati Palestinu do srpnja ove godine. Ovog je utorka <a href="https://www.reuters.com/world/middle-east/spanish-pm-lobby-eu-partners-palestinian-state-recognition-2024-04-09/" rel="noopener" target="_blank">najavio</a> kako će se tijekom sljedećeg tjedna sastati s nekoliko svojih kolega iz Europske unije kako bi pokušao pridobiti potporu za priznanje palestinske države.
Od 1988. godine 139 od 193 države članice Ujedinjenih naroda <a href="https://www.aljazeera.com/news/2024/4/8/un-security-council-refers-palestines-full-membership-bid-to-committee" rel="noopener" target="_blank">priznalo</a> je palestinsku državu. Devet od 27 država članica <a href="https://www.euronews.com/my-europe/2024/03/22/spain-ireland-and-slovenia-say-they-are-ready-to-recognise-the-state-of-palestine" rel="noopener" target="_blank">EU-a</a>, trenutačno priznaje pravo Palestinaca na državu prema granicama predloženim 1967. godine, što uključuje Zapadnu obalu, Pojas Gaze i istočni Jeruzalem.
<h4>Odgovor Izraela: priznanje je nagrađivanje terorizma</h4>
Španjolska je, unutar Europske unije, doista <a href="https://www.france24.com/en/europe/20240405-in-a-divided-europe-spain-emerges-as-a-champion-of-palestinian-statehood" rel="noopener" target="_blank">predvodnica</a> u zalaganju za priznanje palestinske države. Nasuprot većine članica bloka koje su veoma oprezne kad je u pitanju Izrael, španjolski premijer Pedro Sánchez uporni je kritičar izraelske ofenzive na Pojas Gaze od početka <a href="https://faktograf.hr/live-blog-rat-na-bliskom-istoku/" rel="noopener" target="_blank">najnovije eskalacije sukoba</a>, u listopadu 2023. godine.
Sukob koji traje preko <a href="https://faktograf.hr/2021/06/10/izrael-palestina-70-godina-sukoba/" rel="noopener" target="_blank">sedamdeset godina</a> krvavo je eskalirao nakon 7. listopada 2023. kada je Hamas, militantna islamistička skupina koja kontrolira palestinski Pojas Gaze, pokrenuo višestruki napad na Izrael. Izraelu nije dugo trebalo da odgovori i već pola godine ne odustaje od plana potpune opsade Gaze. Izraelski vojni napadi dosad su odnijeli <a href="https://www.ochaopt.org/content/hostilities-gaza-strip-and-israel-reported-impact-day-184" rel="noopener" target="_blank">preko 33 tisuće</a> palestinskih života, te 1.7 milijun interno raseljenih osoba, što je 75 posto ukupnog stanovništva Gaze. Od siječnja se time bavi i najviši UN-ov sud, nakon što je Južnoafrička Republika pokrenula <a href="https://faktograf.hr/2024/01/17/genocid-u-svetoj-zemlji-moze-li-sud-zaustaviti-izrael/" rel="noopener" target="_blank">postupak protiv Izraela</a> zbog počinjenja genocida.
Na završetku svog nedavnog putovanja po Bliskom istoku, 4. travnja 2024. godine, Sánchez je u Kataru dao intervju za <a href="https://www.aljazeera.com/program/talk-to-al-jazeera/2024/4/4/pedro-sanchez-championing-gaza-ceasefire-and-palestine-statehood" rel="noopener" target="_blank">Al Jazeeru</a> u kojem je zagovarao trajni prekid vatre koji bi mogao biti vrlo važan korak prema mirovnom procesu, što bi moglo dovesti do međunarodnog priznanja Palestine, ali i “uzajamno priznanje za Izraelce i za palestinski narod”.
“Mislim da je sada trenutak kada međunarodna zajednica kao cjelina mora priznati punopravno članstvo Palestine u sustavu UN-a, i naravno bilateralno. Što se tiče Španjolske, spremni smo podržati i priznati državu Palestinu jer ovaj momentum mora biti drugačiji od ostalih kojima smo svjedočili u proteklih sedam desetljeća”, rekao je Sánchez.
Također je rekao kako bi EU trebala preispitati svoj strateški odnos s Izraelom ako utvrdi da je Izrael prekršio humanitarno pravo u Gazi. “Sve više zemalja, posebno u zapadnom svijetu, nevoljko podupire i podržava ono što [izraelski] premijer [Benjamin] Netanjahu i njegova vlada rade u Gazi i postoji hitnost da se zaustavi ovaj užasan rat i otvori nova faza stabilnosti, mira i prosperiteta u regiji”, nastavio je.
Internetska pretraga, kako na <a href="https://archive.ph/wip/Mv7PR" rel="noopener" target="_blank">španjolskom</a>, tako i na <a href="https://archive.ph/wip/acB1s" rel="noopener" target="_blank">engleskom</a> jeziku, ne daje rezultate o tome da je Sánchez, ili koji drugi visoki državni dužnosnik njegove vlade, izgovorio kako je Izrael “teroristička nacija”. Jedina poveznica s riječju “terorizam” zapravo je <a href="https://www.reuters.com/world/israel-warns-4-european-countries-against-palestinian-statehood-recognition-2024-03-25/" rel="noopener" target="_blank">reakcija</a> izraelskih vlasti na najavu četiri europske zemlje o priznavanju Palestine.
Lior Haiat, glasnogovornik izraelskog ministarstva vanjskih poslova, napisao je 25. ožujka na <a href="https://archive.ph/s7t45" rel="noopener" target="_blank">X-u</a> kako komentari španjolskog premijera, kao i zajednička izjava Španjolske, Malte, Slovenije i Irske o spremnosti da priznaju palestinsku državu, predstavljaju “nagrađivanje terorizma”. “Priznanje palestinske države nakon masakra 7. listopada šalje poruku Hamasu i drugim palestinskim terorističkim organizacijama da će se na ubilačke terorističke napade na Izraelce uzvratiti političkim gestama prema Palestincima”, stoji u njegovom postu.
Kako je pisala <a href="https://maldita.es/malditobulo/20240327/espana-reconoce-palestina-pais-terrorista/" rel="noopener" target="_blank">Maldita</a>, španjolski portal za provjeru činjenica, ta je izjava izraelskog glasnogovornika potakla korisnike društvenih mreža na drugačije tumačenje, odnosno širenje dezinformacije. Oni su netočno tvrdili da je izraelska vlada upozorila Španjolsku da će ju smatrati terorističkom zemljom, ukoliko prizna Palestinu.
<h4>Netočna tumačenja šire se od početka sukoba</h4>
Kako smo već ranije <a href="https://faktograf.hr/2023/10/20/internet-preplavile-dezinformacije-o-izraelsko-palestinskom-sukobu/" rel="noopener" target="_blank">pisali</a>, od početka sukoba društvenim mrežama širili su se netočni citati svjetskih lidera o palestinskom pitanju. Mnoge promatrače zanimalo je hoće li se rat proširiti na cijelu regiju, a neki su otišli i dalje, pitajući se hoće li doći do novog <a href="https://net.hr/danas/svijet/crna-vizija-buducnosti-svijeta-dobiva-sve-vise-prostora-cijene-goriva-opet-bi-mogle-otici-u-nebesa-a-mozda-nece-ni-biti-c3831f36-6c66-11ee-a4db-0ee8f36581c7" rel="noopener" target="_blank">svjetskog rata</a>. Ulje na vatru u ionako kaotičnom trenutku dolile su i dezinformacije o umiješanosti drugih država u konflikt.
Takve dezinformacije nastavljaju se širiti i dalje. Oko same podrške, a i oko priznavanja, Palestine pojavilo ih se nekoliko. Primjerice, kad je Južnoafrička Republika pokrenula postupak pred Međunarodnim sudom pravde protiv Izraela, strani korisnici društvenih mreža pisali su kako je slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon izjavila da slovenska vlada službeno podupire tužbu Južne Afrike. No, kako je pisala <a href="https://neja.sta.si/2749" rel="noopener" target="_blank">Ne/Ja</a>, sekcija Slovenske tiskovne agencije za provjeru činjenica, unatoč želji za aktivnim sudjelovanjem, ta se zemlja trenutačno ne može pridružiti južnoafričkoj tužbi. Možda će moći kasnije, ali za to je predviđena posebna procedura.
Pisalo se nedavno, nakon što su Španjolska, Irska, Slovenija i Malta javno priopćile da su spremne priznati Palestinu, kako je i <a href="https://misbar.com/en/factcheck/2024/04/01/belgium-has-not-officially-recognized-palestine-as-an-independent-state" rel="noopener" target="_blank">Belgija</a> u tom klubu te kako je službeno priznala tu zemlju. Arapski portal Misbar je provjerio točnost te viralne tvrdnje i otkrio da je obmanjujuća. Belgija nije proglasila Palestinu neovisnom državom nakon razgovora između belgijske ministrice vanjskih poslova i njenog saudijskog kolege. Točno je da Belgija <a href="https://www.belganewsagency.eu/recognition-of-palestinian-state-will-come-says-belgian-foreign-minister" rel="noopener" target="_blank">razmatra</a> tu ideju, ali ona se još nije ostvarila.
Nije ju još ostvarila ni Španjolska, unatoč jasno iskazanoj namjeri. Stoga zaključujemo da gore citirani čanak, odnosno njegov naslov, ne sadrži točan podatak. Španjolska nije službeno priznala Palestinu, a nema ni naznaka da je španjolski premijer niti netko od visokih dužnosnika te zemlje izjavio da je Izrael teroristička država.

Španjolska se zalaže za priznanje Palestine, ali nisu rekli da je Izrael teroristička nacija - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Zoran Milanović se nije oglasio niti dao suglasnost za nabavu Rafala" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: