Zelenski je pokrenuo invaziju na Rusiju pod kontrolom SAD-a i NATO-a s ciljem stvaranja šireg ratnog kaosa.

provjeri.hr

Tvrdnja da je Zelenski pokrenuo invaziju na Rusiju pod kontrolom SAD-a i NATO-a s ciljem stvaranja šireg ratnog kaosa je netočna i nedostaje joj konkretnih dokaza. Ova tvrdnja se temelji na nizu pretpostavki i spekulacija koje nisu potkrijepljene čvrstim dokazima.
Prvo, treba razumjeti kontekst sukoba između Ukrajine i Rusije. Sukob je započeo 2014. godine kada je Rusija anektirala Krim i podržala separatiste u istočnoj Ukrajini. Od tada, sukob je eskalirao u puni rat nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Ukrajina je dobila značajnu vojnu i financijsku pomoć od SAD-a i NATO-a, ali to ne znači da je Zelenski marioneta ili da djeluje po njihovim naredbama.
Drugo, tvrdnja da je Zelenski pokrenuo invaziju na Rusiju je netočna. Ukrajinske snage su izvršile protunapad na ruske pozicije, ali to nije bila invazija na ruski teritorij. Protunapad je bio dio ukrajinske strategije za oslobađanje okupiranih područja, a ne pokušaj invazije na Rusiju.
Treće, tvrdnja da je cilj ovog poteza stvaranje šireg ratnog kaosa je spekulativna i nedostaje joj konkretnih dokaza. Ukrajina ima legitiman interes za obranu svojeg teritorija i suvereniteta, a podrška SAD-a i NATO-a je dio šireg geopolitičkog konteksta.
Za više informacija o sukobu i njegovim uzrocima, preporučujemo čitanje sljedećih studija:
<ul>
 <li><a href="https://www.jstor.org/stable/10.7249/j.ctv19w3fqf.12">The Ukraine Crisis and the Reshaping of the International System</a> - Studija koja analizira uzroke i posljedice ukrajinske krize.</li>
 <li><a href="https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/01402390.2021.1976917">The Geopolitics of the Ukraine Crisis</a> - Studija koja istražuje geopolitičke aspekte sukoba.</li>
</ul>
Na temelju ovih informacija, možemo zaključiti da je tvrdnja o invaziji Zelenskog na Rusiju pod kontrolom SAD-a i NATO-a netočna i nedostaje joj konkretnih dokaza.

Provjera tvrdnje: Zelenski je pokrenuo invaziju na Rusiju pod kontrolom SAD-a i NATO-a

U članku se navodi da je Kay Bailey Hutchison, bivša stalna predstavnica SAD-a pri NATO-u, izjavila da je najbolji način za odvraćanje Kine potpuna ekonomska izolacija i propast njezina gospodarstva.&nbsp;
Međutim, ovo je izvučeno iz konteksta i preuveličano. &nbsp;
Prema izvornom izvješću, Hutchison je govorila o mogućim posljedicama ako bi svjetske sile prestale ulagati u Kinu, ali to nije službena politika SAD-a. Također je važno napomenuti da Hutchison više nije na položaju u vladi SAD-a, pa njene izjave ne odražavaju nužno trenutnu politiku. &nbsp;
Dodatno, američka ministrica financija Janet Yellen izjavila je prošle godine da se Washington ne pokušava odvojiti od Kine, naglašavajući da bi 'potpuno odvajanje' gospodarstava bilo 'katastrofalno' za obje zemlje.&nbsp;
Ovo ukazuje na to da SAD ne teži potpunoj ekonomskoj izolaciji Kine. &nbsp;Stoga, tvrdnja o 'opasnom planu' SAD-a za Kinu je preuveličana i izvučena iz konteksta. &nbsp;
Izvori:&nbsp;
[1] <a href="https://www.ft.com/content/a27fbfb8-e87b-4b6f-9b6f-3b3b66d5d62d">https://www.ft.com/content/a27fbfb8-e87b-4b6f-9b6f-3b3b66d5d62d </a>&nbsp;
[2] <a href="https://www.reuters.com/business/yellen-says-us-is-not-seeking-decouple-china-2022-11-15">https://www.reuters.com/business/yellen-says-us-is-not-seeking-decouple-china-2022-11-15</a>/&nbsp;

Procjena istinitosti tvrdnje o 'opasnom planu' SAD-a za Kinu

Na Facebook profilu privatnog korisnika 25. travnja objavljen je reels (status arhiviran <a href="https://archive.li/yyMgZ" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>, a video <a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/an-ucyjf9sllimcajbi-qgqoseodiymb6y7pjjwbz-eepqxt0tomxpv5ip-5qxaaj8ezfce46awthmllhaillj09.mp4" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>) u kojem se izmjenjuju fotografije zarobljenih američkih vojnika u Srbiji 1999. godine, zajedno s videom Associated Pressa u kojem jedan od zarobljenih vojnika razgovara na telefon.
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/amerikanci-328x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
U reelsu se navodi sljedeće: “Zarobljeni Amerikanci u Srbiji tražili azil. Žao im je ljudi koji su ubili za Albanske teroriste“, a u opisu piše: “Terorizam se ne isplati“.
<h4>Vojnici zarobljeni u travnju 1999. godine</h4>
Izvještaji kredibilnih medija iz 1999., ali i nešto recentnije povijesti, potvrđuju da se na snimci zaista nalaze zarobljeni američki vojnici u Srbiji, ali nigdje se ne spominje da su zatražili azil, kao što se to navodi u reelsu. Tako BBC u <a href="http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/309227.stm" rel="noopener" target="_blank">svojoj vijesti</a> od 1. travnja 1999. navodi da je glasnogovornik američke vojske potvrdio da su srpske trupe zarobile tri američka vojnika.
“Trojica vojnika nestala su u Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji (današnja Sjeverna Makedonija, op.a.), blizu granice sa Srbijom. U televizijskom prilogu, pozivajući se na Jugoslavensku vojsku, kaže se da su muškarci zarobljeni na jugoslavenskom teritoriju. NATO ističe da su vojnici bili uključeni u rutinsku ophodnju duž makedonsko-jugoslavenske granice. Srpska televizija objavila je imena trojice muškaraca, transliterirana na ćirilicu, kao Stephen Gonzales, Andrew Ramirez i James Stone“, stoji u izvještaju BBC-a iz 1999.
Dalje se u tekstu navodi da je trojac pružao otpor prilikom uhićenja i da fotografije objavljene na televiziji pokazuju tragove fizičkih ozljeda.
“‘Vojnici će se suočiti s pravdom u skladu s normalnim demokratskim procedurama’, izjavio je 1999. godine za BBC potpredsjednik jugoslavenske vlade Vuk Drašković. On je muškarce opisao kao “agresore”, ali je dao jamstva da će se prema njima postupati u skladu sa Ženevskom konvencijom o političkim zatvorenicima. Nestali vojnici izvijestili su da su se našli u pucnjavi i da su bili opkoljeni dok su obavljali dnevnu izviđačku misiju u području Kumanova u Makedoniji, ističe NATO. Dužnosnici NATO-a nisu rekli tko je okružio vojnike, ali je glasnogovornik Pentagona pukovnik Richard Bridges rekao da je trojac mogao biti otet od strane srpske vojske, paravojnih jedinica ili specijalnih policijskih snaga”, ističe se dalje u izvještaju britanskog javnog servisa iz travnja 1999.
Trupe američke vojske bile su dio onoga što je nekada bila mirovna misija UN-a zadužena za nadzor granice između Makedonije i tadašnje Jugoslavije. Kada je ta misija završila u veljači 1999., trupe su ostale u sastavu graničnih snaga NATO-a. Sličan izvještaj iz travnja 1999. o zatočenju tri američka vojnika u Srbiji, objavila je i američka TV mreža <a href="http://edition.cnn.com/WORLD/europe/9904/01/nato.attack.01/" rel="noopener" target="_blank">CNN</a>, ali niti u jednom od ta dva izvještaja ne spominje se da su uhićeni vojnici zatražili azil u Srbiji.
<h4>Što se događalo u Srbiji 1999.?</h4>
Uhićenje trojice američkih vojnika u Srbiji dogodilo se u tijekom zračnih napada koje je NATO pokrenuo na području Srbije zbog rata na Kosovu.
Zračni napadi trajali su od 24. ožujka 1999. do 10. lipnja 1999. Bombardiranja su nastavljena sve dok nije postignut sporazum koji je doveo do povlačenja jugoslavenske vojske s Kosova i uspostave Privremene administrativne misije Ujedinjenih naroda na Kosovu, mirovne misije UN-a na Kosovu. Službeni kodni naziv operacije NATO-a bio je Operacija saveznička sila, dok su je Sjedinjene Američke Države nazvale Operacija Plemeniti nakovanj, navodi <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/NATO_bombing_of_Yugoslavia" rel="noopener" target="_blank">Wikipedija</a> na engleskom jeziku.
Intervencija NATO-a bila je potaknuta krvoprolićem u tadašnjoj Jugoslaviji i etničkim čišćenjem Albanaca na Kosovu što je moglo dovesti do šire destabilizacije u regiji. Postupci Jugoslavije već su izazvali osude međunarodnih organizacija i agencija poput UN-a, NATO-a i raznih međunarodnih nevladinih organizacija. Odbijanje Jugoslavije da potpiše sporazum iz Rambouilleta isprva je ponuđeno kao opravdanje za NATO-ovu uporabu sile. Zemlje članice NATO-a pokušale su od Vijeća sigurnosti UN-a dobiti odobrenje za vojnu akciju, ali su im se usprotivile Kina i Rusija, koje su nagovijestile da će staviti veto na takvu mjeru. Zbog toga je NATO pokrenuo svoju kampanju bez odobrenja UN-a, navodeći da se radi o humanitarnoj intervenciji.
<h4>Clinton: “Nema osnove da im se sudi”</h4>
U <a href="http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/309833.stm">novom izvještaju BBC-ja</a> objavljenom istog dana kad je objavljena i vijest o zatočenju trojice američkih vojnika u Srbiji navodi se da su tadašnji jugoslavenski mediji potvrdili da će se vojnici suočiti sa suđenjem pred vojnim sudom, što je izazvalo žestoke reakcije američkog State Departmenta koji je tu najavu opisao kršenjem međunarodnog prava. Tadašnji američki predsjednik Bill Clinton na sastanku vojnog osoblja je kazao: “Nije bilo nikakve osnove da oni budu zatočeni… i sigurno nema nikakve osnove da im se sudi.” Ponovio je tada svoju odlučnost da nastavi s NATO-vom kampanjom bombardiranja Jugoslavije sve dok se kosovski Albanci ne budu mogli sigurno vratiti.
Zatočeni američki vojnici su nakon mjesec dana pušteni, a 2. svibnja 1999. stigli su u njemačku kliniku Landstuhl na pregled i liječenje prije povrataka u SAD. Tome svjedoči fotografija i <a href="https://www.gettyimages.com/detail/news-photo/staff-sgt-andrew-ramirez-and-christopher-stone-wave-to-well-news-photo/51101401?adppopup=true">kratki opis koje je objavila agencija Getty Images</a>:
“Stožerni narednik Andrew Ramirez (lijevo) i Christopher Stone mašu dobronamjernicima okupljenima ispod balkona regionalnog medicinskog centra Landstuhl u Njemačkoj 2. svibnja 1999. Dva vojnika, smještena u Schweinfurtu u Njemačkoj, vratila su se nakon mjesec dana zatočeništva kroz napore velečasnog Jesseja Jacksona, koji je bio na čelu međuvjerske delegacije. Gonzales i Ramirez, zajedno s kolegom stožernim narednikom Christopherom Stoneom proći će liječnički pregled i odmoriti se prije povratka svojim obiteljima”.
Također, na <a href="https://www.youtube.com/watch?v=zZcwE5MOIX4">YouTube kanalu AP Archive</a>, agencije Associated Press, objavljena je arhivska snimka oslobađanja američkih vojnika – od njihove predaje u Beogradu pa preko putovanja autobusom do hrvatske granice, sve do leta zrakoplovom u Njemačku. O njihovoj sreći zbog puštanja iz zarobljeništva svjedoči i prizor za granice gdje su pjevali: “Napokon slobodni, hvala Bogu”. To snimka jasan je dokaz da ta trojica vojnika nisu zatražila azil u Srbiji, kao što se navodi u statusu, već su se sretni vratili obiteljima u SAD.
<h4>ABC objavio priču o oslobođenim vojnicima 20 godina kasnije</h4>
Američka televizijska mreža ABC <a href="https://abc7chicago.com/soldiers-freed-by-jessie-jackson-american-balkans-soliders-solders-yugoslavian/5391529/" rel="noopener" target="_blank">objavila je</a> 14. srpnja 2019. reportažu u kojoj se američki vojnici oslobođeni iz zarobljeništva u Srbiji nakon dvadeset godina susreću sa svećenikom Jesseom Jacksonom čijim su naporima oslobođeni. U izvještaju se navodi da su Andrew Ramirez, Christopher Stone i Steven Gonzales uhvaćeni 31. ožujka 1999., a u zatočeništvu su proveli puna 32 dana.
Vojnici su oslobođeni naporima američke delegacije koju su činili svećenik Jesse Jackson te tadašnji američki kongresmen Rod Blagojevich, koji su otišli u Beograd pregovarati s tadašnjim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem. Pregovori su trajali nekoliko dana, a američki vojnici su 2. svibnja pušteni iz zatočeništva. Dvojica vojnika su 2019. godine na ABC-u pričala o sreći zbog toga puštanja što, također, jasno demantira tezu da su ikada zatražili azil u Srbiji.
Zaključno, tri američka vojnika koja su bila u NATO-ovoj misiji na granici Makedonije i tadašnje Jugoslavije zaista su zatočena u Srbiji 31. ožujka 1999., u jeku bombardiranja Srbije koje je NATO provodio kao odgovor na rat na Kosovu. Međutim, suprotno navodu iz statusa ti zarobljeni vojnici nisu zatražili azil u Srbiji. Vojnici su nakon 32 dana, naporom američke delegacije koju su činili svećenik i tadašnji američki kongresmen, oslobođeni te su se preko Hrvatske i Njemačke vratili u SAD. S dvojicom vojnika, koji su i dalje živjeli u SAD-u, TV mreža ABC je razgovarala u srpnju 2019. godine.

Američki vojnici zarobljeni 1999. godine nisu zatražili azil u Srbiji - Faktograf.hr

U posljednje vrijeme, ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret kojim poziva sve one kojima je dosta „zapadnih liberalnih vrijednosti“ da se presele u Rusiju. Ovaj dekret omogućuje pojednostavljeni i ubrzani postupak za dobivanje viza i privremenog boravka. Međutim, treba razumjeti kontekst i namjere iza ove odluke.
Prema ruskom državnom mediju TASS, dekret omogućuje stranim državljanima da podnesu zahtjev za privremeni boravak u Rusiji „izvan kvote koju je odobrila ruska vlada i bez davanja dokumenata koji potvrđuju njihovo znanje ruskog jezika, ruske povijesti i temeljnih zakona.“ Očekuje se da će Rusija početi izdavati tromjesečne vize već sljedećeg mjeseca.
Podnositelji zahtjeva mogu zatražiti prebivalište na temelju odbijanja onoga što dekret opisuje kao „destruktivne neoliberalne ideale“ njihovih matičnih zemalja, za koje kaže da se razlikuju od „tradicionalnih ruskih duhovnih i moralnih vrijednosti“. Očekuje se da će Rusija izraditi popis zemalja koje su uključene u ovu iznimku.
Ova odluka izazvala je različite reakcije u medijima. Mainstream mediji su je opisali kao poziv za krajnje desničare i teoretičare zavjere. Na primjer, Business Insider navodi da je hvaljenje Rusije uobičajena pojava među nekim istaknutim osobama na desnici, uključujući bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je često pozitivno govorio o Putinu.
Međutim, treba uzeti u obzir da je ova odluka dio šire političke strategije Rusije. Putinova retorika često se fokusira na kritiku zapadnih vrijednosti i promociju „tradicionalnih vrijednosti“ kao alternativu. Ovo je dio šireg trenda u kojem se Rusija predstavlja kao bastion tradicionalnih vrijednosti u suprotnosti s liberalnim zapadom.
Prema istraživanju <a href="https://www.pewresearch.org/global/2020/10/06/unfavorable-views-of-russia-and-putin-are-on-the-rise-globally/">Pew Research Centera</a>, negativni stavovi prema Rusiji i Putinu su u porastu globalno. Ovo ukazuje na to da, unatoč Putinovim naporima da privuče one koji se ne slažu s zapadnim vrijednostima, njegova politika i retorika ne nalaze široku podršku u međunarodnoj zajednici.
Zaključno, tvrdnja da Putin poziva sve one kojima je dosta „zapadnih liberalnih vrijednosti“ u Rusiju je djelomično točna. Međutim, treba razumjeti kontekst i namjere iza ove odluke, koja je dio šire političke strategije Rusije. Važno je kritički pristupiti ovim tvrdnjama i razumjeti šire političke i društvene implikacije.

Provjera tvrdnji: Putin poziva u Rusiju sve kojima je dosta „zapadnih liberalnih vrijednosti“

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Zelenski je pokrenuo invaziju na Rusiju pod kontrolom SAD-a i NATO-a s ciljem stvaranja šireg ratnog kaosa." is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: