Zagrebačka banka nagrađuje korisnike Visa karticama udvostručenim iznosima na njihovim računima.

Zagrebačka Banka Online (fake profile)

Zagrebačka banka ne nagrađuje korisnike Facebooka s udvostručenim iznosima na računu - Faktograf.hr

Na Facebook stranici “Zagrebačka Banka Online” objavljen je nagradni natječaj (arhivirano<a href="https://archive.li/tPrTZ" rel="noopener" target="_blank"> ovdje</a>) u sklopu kojeg Zagrebačka banka navodno 15 najsretnijih dobitnika nagrađuje s udvostručenim iznosom sredstava na računu. Uz fotografiju poslovnice Zagrebačke banke objavljen je sljedeći opis:
<blockquote>“Zagrebačka banka ima posebno iznenađenje za sve svoje vjerne korisnike Visa kartica! Planiramo nagraditi 15 sretnih dobitnika s udvostručenim iznosima na njihovim računima. 
Napomena: Minimalni iznos za udvostručenje je 50 eura, a maksimalni iznos je 500 eura. 
Kako sudjelovati? 
1. Jednostavno lajkajte ovaj post! 
2. Podijelite ga s prijateljima kako bi i oni imali priliku sudjelovati. 
3. Pošaljite nam poruku s ključnom riječju “JA” 
Sretno svima!”</blockquote>
<figure><img src="undefined"/>Screenshot/Facebook</figure>
Nagradni natječaj je objavljen 12. ožujka, a prikupio je 48 dijeljenja, 153 komentara i 231 ostalu reakciju.
<h4>Zagrebačka banka: Nismo ni na koji način povezani s ovom nagradnom igrom</h4>
Riječ je, zapravo, o lažnom nagradnom natječaju. Potvrdili su to iz Zagrebačke banke na upit Faktografa.
“Zagrebačka banka nije ni na koji način povezana s ovom lažnom nagradnom igrom, kao ni sa stranicom s koje je ista objavljena na Facebooku.
Nagradna igra i spomenuti račun su prijavljeni, te očekujemo njihovo skoro uklanjanje s Facebooka. Apeliramo još jednom na naše klijente da ne nasjedaju na lažne nagradne igre na društvenim mrežama stranica koje se pretvaraju da su Zagrebačka banka”, poručili su u odgovoru na naš upit.
Napominju da je službene profile Zagrebačke banke moguće pronaći na <a href="https://www.linkedin.com/company/zagrebacka-banka/">LinkedInu</a>, <a href="https://www.youtube.com/channel/UCPO1SAxHj8_K5vLk_zyJSHw">YouTubeu</a> te <a href="https://twitter.com/zabaINFO">platformi X</a>, a sve eventualne nagradne igre mogu se pronaći i na službenim <a href="https://www.zaba.hr/home/">internetskim stranicama Banke</a>.
<h4>Lažni nagradni natječaji česta praksa</h4>
Postoje i neki drugi znakovi koji upućuju na to da se zaista radi o lažnoj nagradnoj igri. Naime, stranica Zagrebačka Banka Online ima svega dva pratitelja, jedina objava (osim profilne fotografije) jest upravo ona o navodnom nagradnom natječaju. Upravo zato je bitno i provjeriti koliko je neka stranica autentična prije upuštanja u različite nagradne igre.
Na društvenim mrežama često se pojavljuju lažne stranice trgovačkih lanaca i tvrtki koje nude poklone, a “poklanjaju” se različite stvari – od mobitela, hladnjaka, do novca, automobila pa čak i kućica. Potrebno je samo javiti se organizatoru “nagradnog natječaja”, a cilj je naravno prijevara, odnosno krađa podataka. O takvim prijevarama Faktograf je pisao u <a href="https://faktograf.hr/tag/lazna-nagradna-igra/" rel="noopener" target="_blank">više navrata</a>.
Internetski prevaranti korisnicima društvenih mreža obećavaju vrijedne nagrade, a zapravo ih pokušavaju opljačkati. Nekima je namjera od korisnika pokušati izvući novac, drugi preferiraju krađu osobnih podataka.
Više o tome kako se putem lažnih Facebook profila i stranica varaju korisnici ove društvene mreže pisali smo <a href="https://faktograf.hr/2019/08/01/lazni-facebook-profili-i-stranice-kako-varaju-tko-ih-kreira-i-kako-se-na-njima-zaraduje/" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>, a o tome kako internetski prevaranti iskorištavaju društveno zanemarivanje starijih osoba pisali smo <a href="https://faktograf.hr/2021/10/29/internetski-prevaranti-iskoristavaju-drustveno-zanemarivanje-starijih-osoba/" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>.

“Clickbait” je termin koji se koristi za opisivanje sadržaja na internetu koji je dizajniran da privuče pažnju i potakne korisnike da kliknu na poveznicu. Ovaj sadržaj često koristi senzacionalističke naslove ili pretjerane tvrdnje kako bi privukao korisnike. Cilj clickbaita je povećati broj klikova i pregleda stranice, što može dovesti do veće zarade od oglašavanja. Međutim, clickbait često dovodi do nezadovoljstva korisnika jer sadržaj iza poveznice često ne ispunjava obećanja iz naslova.&nbsp;
Nekoliko primjera “clickbait” naslova:
<ol>
 <li>“Nećete vjerovati što se dogodilo ovom čovjeku kad je otvorio vrata!”</li>
 <li>“Otkrivena tajna za brzo mršavljenje - liječnici su zapanjeni!”</li>
 <li>“10 stvari koje morate znati prije nego što kupite novi telefon!”</li>
 <li>“Ova poznata osoba je napravila nešto šokantno - saznajte što!”</li>
 <li>“Otkrijte tajnu koju vaša banka ne želi da znate!”</li>
</ol>
Molim vas da imajte na umu da su ovi naslovi samo primjeri i mogu ne odražavati stvarni sadržaj iza poveznica. Clickbait naslovi često koriste senzacionalizam i pretjerivanje kako bi privukli klikove, ali sadržaj iza poveznice često ne ispunjava obećanja iz naslova.&nbsp;
Članak je napisan uz pomoć umjetne inteligencije uz nadzor čovjeka.

Clickbait značenje riječi

„Sjećate se ukidanja prireza? Ja se sjećam kakva je to fama stvorena oko ukidanja prireza. (…) To je gradovima novac, neće biti novca za komunalne djelatnosti, gradovi će spasti na prosjački štap… Katastrofa, kataklizma biblijskih razmjera će se dogoditi. Dogodilo se što? Oni koji su digli prireze kupaju se u novcu, i mi koji smo ga spustili imamo viškove. Možda ne kao Zagreb, Rijeka, Split koji imaju najviše poreze lokalnog karaktera u državi. Doista se kupaju u novcu… Ukidanje prireza, iz ove današnje perspektive, prošlo je godinu dana, pokazuje se kao odličan potez“, <a href="https://enz.hrt.hr/">ustvrdio je</a> Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
U svibnju 2023. godine Vlada je predstavila jedan u nizu paketa poreznih reformi. Tim paketom, među ostalim, smanjene su stope poreza na dohodak, povećan je iznos osobnog odbitka kao i odbitci za uzdržavane članove obitelji. Istodobno, ukinut je prirez dok je gradovima i općinama ostavljena mogućnost da gubitke s osnova prireza nadoknade podizanjem stopa za oporezivanje dohotka (<a href="https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/2016/Sjednice/2023/Svibanj/220%20sjednica%20VRH/Izmjene%20poreznih%20propisa.pdf">1</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/05/24/hrvatski-porezni-sustav-ovim-promjenama-postaje-jedinstven-u-europi/">2</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/09/06/povecanje-stope-poreza-na-dohodak-u-zagrebu-direktni-je-rezultat-vladine-porezne-reforme/">3</a>, <a href="https://faktograf.hr/2023/11/14/zbog-rasta-osobnog-odbitka-oko-850-tisuca-mirovina-nece-biti-oporezivo/">4</a>).
Dio poreznih izmjena predstavljenih u svibnju prošle godine na snagu je stupio tijekom 2023. godine, no, to se ne odnosi na prirez.
Prirez je službeno ukinut s prvim danom 2024. godine. Gradovi i općine su do prosinca 2023. godine mogli odlučiti o novim stopama poreza na dohodak kako bi nadomjestile prihode bez kojih ostaju zbog ukidanja prireza i to tako da niža stopa poreza na dohodak (20 posto) bude u rasponu od 15 do 23,6 posto, a viša stopa (30 posto) bude u rasponu od 25 do 35,4 posto. Niža stopa se plaća na poreznu osnovicu do 50 400 eura, a na iznose više od tog plaća se viša stopa.
Predsjedniku HSLS-a vrijeme brzo prolazi pa mu se nešto više od dva mjeseca od trenutka ukidanja prireza čine kao cijela godina. Stopu prireza gradovi koje Hrebak spominje nisu podigli, niti ga je on u svojoj lokalnoj sredini spustio – jer prirez više ne postoji.
Dio gradova i općina, međutim, odlučio se prihode bez kojih ostaju s osnova ukinutog prireza nadoknaditi korekcijom stopa poreza na dohodak.
Tako je Grad Zagreb, u kojem se plaćala najviša stopa prireza od 18 posto, od siječnja tekuće godine nižu stopu poreza na dohodak povećao s 20 na 23,6 posto. Po toj se stopi porez na dohodak plaća na poreznu osnovicu do 50 400 eura. Na više iznose porez na dohodak se plaća po stopi od 35,4 posto, umjesto po stopi od 30 posto.
U Splitu je niža stopa oporezivanja dohotka od ove godine 21,5 posto, a viša 32,25 posto. Rijeka gubitak prihoda od prireza namjerava namaknuti povećanjem niže stope poreza na dohodak koja se sada plaća po stopi od 22,4 posto, odnosno višom stopom koja je porasla na 33,6 posto.
<h4>Rast proračuna u Zagrebu i Splitu</h4>
Grad Zagreb je, primjerice, <a href="https://www.zagreb.hr/proracun/113894">proračunom za tekuću godinu</a> planirao prihode od poreza u iznosu od nepunih 1,134 milijarda eura. U to su uključeni porez na dohodak, porez na imovinu te porez na robu i usluge. Pritom je porez na dohodak planiran u iznosu od nepunih 1,07 milijarda eura te taj porez predstavlja najznačajniji prohod grada. U odnosu na prethodnu godinu, Grad Zagreb od oporezivanja dohotka planira prikupiti 121,9 milijun eura više.
Pritom se u obrazloženju proračuna navodi kako je učinak viših poreznih stopa identičan kumulativnom učinku poreznih stopa i prireza koji se primjenjivao u prošloj godini.
Grad Split, pak, <a href="https://split.hr/gradska-uprava/proracun">prihode od poreza</a> u tekućoj godini planira na razini 101 milijuna eura, dok su lani planirani na razini nepunih 88 milijuna eura. Računaju i kako će ti prihodi nastaviti rasti u 2025. godini. I za Split je najznačajniji prihod oporezivanje dohotka. Lani je s osnova poreza i prireza taj grad planirao prikupiti 74,42 milijuna eura, dok je plan za tekuću godinu 88,74 milijuna eura. Grad Split objašnjava kako su prihodi od poreza na dohodak za tekuću godinu, kao i u projekcijama idućih godina, procijenjeni s povećanjem „u skladu s porastom broja zaposlenih i pozitivnim gospodarskim trendovima i praćenjem ostvarenja poreznih prihoda tijekom 2023. godine“.
Rijeka je, pak, u narednim godinama planirala smanjiti prirez, ali ju je Vlada preduhitrila njegovim ukidanjem. Izračunali su kako će zbog <a href="https://www.rijeka.hr/proracun-grada-rijeke-za-2024-godinu-predlozen-u-visini-od-170-milijuna-eura/">ukidanja prireza, rasta porezne osnovice i osobnih odbitaka</a> izgubiti oko 12 milijuna eura. To je nadoknađeno rastom poreza na dohodak te Rijeka u tekućoj godini, s osnova poreza na dohodak, planira prikupiti nepuna 64 milijuna eura. I iz <a href="https://www.rijeka.hr/gradska-uprava/proracun/proracun-grada-rijeke-za-2024-godinu/">proračuna</a> tog grada je vidljivo kako je porez na dohodak najznačajniji prihod. Naime, ukupno s osnova svih poreznih prihoda Rijeka u ovoj godini planira prikupiti nešto više od 70 milijuna eura.
<h4>Inflacija</h4>
Pri kreiranju proračuna, kako na nacionalnoj tako i na lokalnim razinama, u obzir se među ostalim uzimaju makroekonomski pokazatelji, poput kretanja BDP-a, cijena, zaposlenosti. <a href="https://www.hnb.hr/statistika/glavni-makroekonomski-indikatori">Prosječna godišnja stopa inflacije</a> mjerena harmoniziranim indexom potrošačkih cijena (HIPC) u 2022. godini je bila 10,7 posto, dok je u 2023. godini iznosila 8,4 posto. Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (IPC) u 2022. godini je bila 10, a u prošloj godini osam posto. Gospodarstvo je u 2022. godini realno raslo 6,3 posto dok je lani taj rast iznosio 2,8 posto.
U trenutku kada su se izrađivali lokalni proračuni za tekuću, 2024. godinu, projekcije su govorile kako bi BDP trebao rasti 2,6 posto, dok je očekivano da će inflacija na godišnjoj razini pasti na 4,7 posto. Hrvatska narodna banka (HNB) u međuvremenu je očekivanja promijenila pa prema nedavno objavljenim <a href="https://www.hnb.hr/analize-i-publikacije/makroekonomske-projekcije">proljetnim makroekonomskim</a> projekcijama predviđa kako će gospodarstvo u ovoj godini ostvariti realan rast od 3,2 posto.
Centralna banka predviđa da će se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u ovoj godini više nego prepoloviti sa 8,4 posto lani na 3,5 posto kao odraz očekivanog smanjivanja inflacije svih glavnih komponenata, a ponajviše temeljne inflacije. „Nakon što su lani stagnirale, cijene energije bi se u ovoj godini mogle vrlo blago smanjiti, uz pretpostavku da se administrativno regulirane cijene plina i električne energije za kućanstva neće mijenjati. Zamjetnom usporavanju inflacije cijena hrane i industrijskih proizvoda moglo bi pogodovati okružje nižih cijena energije i prehrambenih sirovina te normaliziranih lanaca opskrbe“, ustvrdio je HNB.
Kao što je <a href="https://mfin.gov.hr/proracun-86/drzavni-proracun-2024-godina/3504">državnim proračunom</a> za tekuću godinu planiran rast prihoda s osnova obaveznih doprinosa, kao i poreza, zbog očekivanih boljih okolnosti na tržištu, tako i lokalni proračuni računaju na rast prihoda, kako od oporezivanja dohotka, tako i poreza koje prikupljaju.
<h4>Usporedba s ranijim razdobljima</h4>
S obzirom na Hrebakovu poruku da se gradovi koji su podigli stope oporezivanja dohotka (odnosno, kako je on netočno rekao, stopu prireza) kupaju u novcu, provjerili smo koliki su im prihodi s osnova oporezivanja dohotka u siječnju i veljači tekuće godine u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.
Prema podacima Upravnog odjela za ekonomske poslove grada Splita, proračun tog grada je od poreza i prireza na dohodak u siječnju prošle godine prikupio nepunih 7,082 milijuna eura, dok je u siječnju ove godine od poreza na dohodak prikupljeno nešto više od 8,772 milijuna eura. Iz toga proizlazi da je u siječnju ove godine s osnova oporezivanja dohotka prikupljeno 1,69 milijuna eura više nego u istom mjesecu prošle godine.
U veljači ove godine splitski gradski proračun prikupio je s osnova poreza na dohodak nešto više od 8,896 milijuna eura dok je u istom mjesecu prošle godine s osnova poreza i prireza na dohodak prikupljeno nešto više od 7,684 milijuna eura.
Statistika pritom ne prati podatak o broju zaposlenih i prosječno isplaćenim plaćama za područje grada Splita pa veće prihode s osnova doprinosa u Splitu nije moguće staviti u relaciju i s tim podacima.
Podatke o proračunskim prihodima od poreza i doprinosa, odnosno samo poreza na dohodak na području grada Rijeke do zaključenja teksta nismo dobili.
„S obzirom na inflaciju i fluktuacije tijekom godine, siječanj 2023. nije adekvatno usporediti sa siječnjem 2024., već je relevantnija usporedba siječnja 2024. godine s prosincem 2023. godine“, naveli su iz Grada Zagreba na naš upit.
Zagreb je u siječnju ove godine ostvario nešto više od 93,261 milijun eura prihoda od poreza na dohodak, dok je u prosincu 2023. godine od poreza i prireza na dohodak ostvaren prihod od 106,445 milijuna eura.
U siječnju prošle godine, pak, s osnova poreza i prireza na dohodak u gradsku kasu se slilo nešto više od 74,862 milijuna eura.
„Prava usporedba 2023. godine i 2024. godine bit će moguća tek po završetku 2024. godine.“, navode iz Grada Zagreba.
Grad Zagreb, za razliku od drugih gradova, vodi mjesečnu statistiku o zaposlenosti i plaćama. U siječnju 2023. godine u Zagrebu je bilo <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/zaposleni%202023/Zaposleni%20I.%202023._web.pdf">444 246 zaposlenih</a>, odnosno 1,8 posto manje nego u prosincu 2022. godine. <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/pla%C4%87e%202023/Pla%C4%87e%20%20I.%202023_web.pdf">Prosječna bruto plaća</a> isplaćena u pravnim osobama iznosila je 1 766 eura, dok je prosječna neto plaća u siječnju prošle godine iznosila 1 256 eura.
Podaci o zaposlenosti i plaćama za siječanj 2024. godine nisu još dostupni. Zadnji dostupan podatak je za prosinac 2023. godine kada je u Zagrebu bilo <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/zaposleni%202023/Zaposleni%20XII.%202023._web.pdf">zaposleno</a> 451 942 (7 696 zaposlenih više u odnosu na početak godine). <a href="https://www.zagreb.hr/userdocsimages/arhiva/statistika/2023/pla%C4%87e%202023/Place%20XII.2023_web.pdf">Prosječna bruto plaća</a> isplaćena u Zagrebu u prosincu 2023. godine iznosila je 1 902 eura, dok je prosječna neto plaća bila 1 355 eura.
I Zagreb i Split su, u siječnju ove godine, od oporezivanja dohotka prihodovali više nego prije godinu dana. Međutim, taj povećani prihod ne može se gledati isključivo kroz prizmu ukidanja prireza i rasta stope oporezivanja dohotka.

Prirez je ukinut u siječnju ove godine, a ne prije godinu dana - Faktograf.hr

Clickbait naslovi su vrsta naslova koji su dizajnirani da privuku pažnju korisnika i nateraju ih da kliknu na link koji vodi ka određenom sadržaju. Ovi naslovi često sadrže senzacionalističke izjave, pitanja ili klifhengere kako bi stvorili zanimanje i nagnetali ljude da žele da saznaju više.
Prema istraživanju sprovedenom od strane HubSpota, čak 80% korisnika će pročitati naslov, ali samo 20% će pročitati čitav članak. Zbog toga je naslov vrlo bitan dio sadržaja i važno je da bude dobro napisan kako bi privukao pažnju korisnika.
<a href="https://remedia.social/articles/remedia-ai-ed9a06b3b2f4/clickbait-znacenje-rijeci-16fd0d63e125">Clickbait naslovi</a> &nbsp;se često koriste na društvenim mrežama, blogovima i veb sajtovima kako bi se povećao broj poseta i povećala interakcija sa sadržajem. Međutim, prema istraživanju sprovedenom od strane BuzzSumo, čak 85% korisnika će biti razočarano ako sadržaj ne ispunjava očekivanja stvorena clickbait naslovom.
Značenje clickbait naslova je da privuku pažnju korisnika i nateraju ih da kliknu na link. Ovo se postiže korišćenjem jezika i tehnika koje stvaraju zanimanje i nagnetaju ljude da žele da saznaju više. Međutim, ako sadržaj ne ispunjava očekivanja koja su stvorena naslovom, korisnici mogu osetiti da su varani i izgubiti povjerenje u izvor sadržaja.
Prema istraživanju sprovedenom od strane Nielsen Norman Group, korisnici će provesti samo 10 sekundi na stranici ako naslov i sadržaj ne odgovaraju njihovim očekivanjima. Zbog toga je važno da se clickbait naslovi koriste sa odgovornošću i da sadržaj ispunjava očekivanja koja su stvorena naslovom.
Ukratko, clickbait naslovi su sredstvo za privlačenje pažnje korisnika i povećanje broja poseta, ali je važno da se koriste sa odgovornošću i da sadržaj ispunjava očekivanja koja su stvorena naslovom kako bismo izbegli gubitak povjerenja korisnika i štetnog uticaja na reputaciju.
Izvori:
HubSpot, "Why Headlines Are the Most Important Part of Your Content (And How to Write Them)"
BuzzSumo, "Why You Should Stop Writing Clickbait Headlines"
Nielsen Norman Group, "How Users Read on the Web"

Značenje riječi clickbait - (clickbait naslovi)

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Zagrebačka banka nagrađuje korisnike Visa karticama udvostručenim iznosima na njihovim računima." is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: