Većina recenzenata medicinskih časopisa prima uplate iz industrije, što predstavlja sukob interesa i utječe na njihovu nepristranost.

Logično (com)

Istina o uplatama recenzenata medicinskih časopisa

Nedavno objavljeno istraživačko pismo u časopisu Journal of the American Medical Association (JAMA) otkrilo je da većina recenzenata medicinskih časopisa prima uplate iz industrije. Te uplate, koje liječnicima koji provode recenzije daju proizvođači lijekova i medicinskih uređaja, ukupno su iznosile 1,06 milijardi dolara tijekom tri proučavane godine. Ovo je očito sukob interesa, i dok časopisi često imaju politike sukoba interesa koje se primjenjuju na autore, vrlo malo njih postavlja iste standarde za recenzente.
Istraživači su proučavali opće i istraživačke uplate koje su liječnicima koji služe kao recenzenti za vodeće časopise dali proizvođači lijekova i uređaja od 2020. do 2022. Neke od proučavanih publikacija uključivale su The Lancet, The New England Journal of Medicine, BMJ pa čak i JAMA, koji je objavio istraživačko pismo. Liječnik urološki specijalizant sa Sveučilišta u Torontu David-Dan Nguyen, koji je autor studije, rekao je: „Iako su sukobi interesa urednika časopisa i autora istraživani, tradicionalno netransparentna priroda recenziranja otežala je njihovu procjenu među recenzentima, unatoč njihovoj ključnoj ulozi u akademskom izdavaštvu.“
Proučavali su popise recenzenata svakog časopisa i usporedili ih s informacijama iz baze podataka Open Payments o općim i istraživačkim uplatama. Prvotno je navedeno više od 7.000 recenzenata, ali taj je broj smanjen na 1.962 nakon isključivanja onih koji nisu bili liječnici ili se nisu nalazili u SAD-u. Otkrili su da je gotovo 59% recenzenata primilo barem jednu uplatu iz industrije tijekom proučavanog razdoblja. Među tom skupinom, više od polovice primilo je opće uplate, a 31,8% primilo je istraživačke uplate.
Dodijeljeni novac uključivao je više od 1 milijarde dolara danih pojedincima ili njihovim institucijama, više od 64 milijuna dolara u općim uplatama, 11,8 milijuna dolara u naknadama za govore i više od 34 milijuna dolara u konzultantskim naknadama. Recenzenti su također primali tisuće dolara od farmaceutskih tvrtki. Medijan istraživačke uplate bio je velikodušnih 153.173 dolara, dok je medijan opće uplate bio 7.614 dolara. Postojala je primjetna razlika među spolovima, pri čemu su muški recenzenti uživali medijan ukupne uplate od 38.959 dolara naspram 19.586 dolara za žene; razlika u općim uplatama bila je medijan od 8.663 dolara za muške recenzente naspram 4.183 dolara za ženske recenzente. Uplate su također varirale po specijalnosti, s time da su neki zarađivali značajno više od drugih.
Autori su istaknuli da nisu uzeli u obzir uplate od subjekata kao što su tehnološke tvrtke i osiguravajuća društva, što znači da bi mogli podcjenjivati uplate koje recenzenti primaju. Mnogo puta se studije smatraju pouzdanijima ako nose oznaku „recenzirano“, ali istraživanja poput ovog pokazuju nam koliko malo taj pojam zapravo znači.
„Recenzenti djeluju kao kritički arbitri i valjanosti i relevantnosti recenziranih studija. Stoga je razumijevanje potencijalnih intelektualnih i financijskih odnosa koji mogu utjecati na njihovo odlučivanje ključno za razumijevanje kako ti utjecaji djeluju na recenziranu literaturu,“ rekao je koautor studije dr. Christopher Wallis sa Sveučilišta u Torontu.
Nepristrane informacije o medicinskoj skrbi teško je pronaći; čak ni liječnici nisu pouzdani jer sve više primaju mito od farmaceutskih tvrtki za propisivanje njihovih lijekova. Jedna studija ProPublice otkrila je više od 700 liječnika koji su primili najmanje 1 milijun dolara mita od farmaceutskih tvrtki, što izaziva sumnje o tome što ih motivira da propišu lijek i je li on doista potreban u svakom slučaju kada napišu recept za njega.
Iako je ova studija otkrila značajne uplate koje recenzenti primaju, ne dokazuje da su svi recenzenti korumpirani. Važno je napomenuti da su mnoge studije i istraživanja koja se objavljuju u medicinskim časopisima i dalje pouzdana i temeljena na znanstvenim dokazima. Međutim, potrebno je ojačati politike sukoba interesa i transparentnosti kako bi se osigurala nepristranost i integritet medicinskih istraživanja.
Za više informacija o sukobu interesa u medicinskim časopisima, pogledajte sljedeće studije:
<ul>
 <li><a href="https://jamanetwork.com/journals/jama/article-abstract/2824834">JAMA Study on Payments to Medical Journal Reviewers</a>&nbsp;</li>
 <li><a href="https://www.propublica.org/article/we-found-over-700-doctors-who-were-paid-more-than-a-million-dollars-by-drug-and-medical-device-companies">ProPublica Study on Payments to Doctors</a>&nbsp;</li>
</ul>
Ove studije pružaju dodatne uvide u problem sukoba interesa i potencijalnih utjecaja na medicinska istraživanja.

U članku „Eter i njegove kontroverze: Kako je znanje o neograničenoj energiji potisnuto?“ tvrdi se da je koncept etera, sveprožimajuće tvari koja ispunjava svemir i potencijalno pruža neograničene izvore energije, bio potisnut zbog interesa određenih lobija koji su se borili za monopolizaciju energije i sprječavanje dostupnosti besplatnih resursa za čovječanstvo. Provjerit ćemo je li ova tvrdnja ima znanstvenu podršku i istražiti povijesni kontekst.

Eter je bio popularan koncept u ranim teorijama fizike, ali je u 20. stoljeću uglavnom napušten. Albert Einsteinova teorija relativnosti, objavljena 1905. godine, eliminirala je potrebu za eterom kao medijem za širenje svjetlosti. Einsteinova opća teorija relativnosti, objavljena 1915. godine, pružila je alternativno objašnjenje gravitacije, zamijenivši eter zakrivljenošću prostor-vremena. Ove teorije su dobro dokumentirane i prihvaćene u znanstvenoj zajednici.

Tvrdnja da je Einstein bio „instrument lobija“ nije potvrđena niti ima čvrstu znanstvenu podršku. Einsteinove teorije su temeljene na rigoroznim znanstvenim metodama i eksperimentalnim dokazima. Eksperiment Michelsona i Morleyja, koji se često navodi kao dokaz protiv etera, bio je ključan u razvoju moderne fizike i nije bio interpretiran na način koji odgovara unaprijed zacrtanim ciljevima.

Nikola Tesla je istaknuti znanstvenik koji je istraživao mogućnosti iskorištavanja energije etera, ali njegove ideje nisu bile uspješno implementirane. Teslin toranj Wardenclyffe nije uspio u svojoj namjeri da pruži besplatnu bežičnu energiju, a projekt je napušten zbog financijskih poteškoća i tehničkih izazova.

Tvrdnja da su određene zgrade iz 19. stoljeća bile osmišljene s idejom iskorištavanja energije etera nije potvrđena znanstvenim dokazima. Arhitektura drevnih zgrada, poput piramida ili megalitskih struktura, također ne pruža čvrste dokaze o upotrebi znanja o eteru za energetske svrhe.

Moderne znanstvene teorije, poput teorija o kvantnom vakuumu i tamnoj energiji, temelje se na suvremenim znanstvenim principima i ne podržavaju koncept etera kao sveprožimajuće tvari koja pruža neograničene izvore energije.

Zaključno, tvrdnja da je koncept etera potisnut zbog interesa energetskih lobija je nepotvrđena i nedostaje znanstvena podrška. Povijest znanosti pokazuje da su teorije o eteru napuštene zbog znanstvenih razloga i razvoja bolje objašnjenja prirodnih pojava.

Za više informacija o modernim znanstvenim teorijama, pogledajte sljedeće studije:

<ul>
 <li><a href="https://journals.aps.org/pr/abstract/10.1103/PhysRev.48.73">Einstein, Podolsky, and Rosen (1935). Can Quantum-Mechanical Description of Physical Reality Be Considered Complete?</a></li>
 <li><a href="https://link.springer.com/article/10.1007/BF02780966">Penzias i Wilson (1965). A Measurement of Excess Antenna Temperature at 4080 Mc/s</a></li>
</ul>

Provjera tvrdnje: Je li koncept etera potisnut zbog interesa energetskih lobija?

U članku objavljenom na portalu Atma, tvrdi se da soda bikarbona može ispirati otpad iz bubrega i poboljšati njihovu funkciju za svega 3 dana, smanjujući potrebu za dijalizom. Ova tvrdnja se temelji na navodima dr. Thomasa P. Kennedyja i studiji provedenoj u Whitechapel bolnici. Međutim, potrebno je detaljnije istražiti ove navode kako bismo utvrdili njihovu istinitost.
Soda bikarbona, kemijski poznata kao natrij bikarbonat, često se koristi u domaćinstvu za čišćenje i kuhanje. Također ima neke medicinske primjene, ali njena učinkovitost u liječenju bolesti bubrega nije dovoljno dokazana.
Studija koju spominje članak uključivala je 134 pacijenta s naprednom bubrežnom bolešću i metaboličkom acidozom. Pacijentima je davan natrij bikarbonat u obliku pilule tijekom godine dana. Rezultati su pokazali poboljšanje funkcije bubrega i smanjenje potrebe za dijalizom u grupi koja je primala natrij bikarbonat. Međutim, važno je napomenuti da ova studija nije bila dovoljno velika ni dugotrajna da bi se mogli donijeti konačni zaključci o učinkovitosti ove metode.
Dodatno, prof. Magdi Habib Yacoub ističe da soda bikarbona može biti korisna za ljude s bubrežnim problemima, ali samo ako je doza regulirana i nadgledana. Ova tvrdnja sugerira da bi bilo neodgovorno koristiti sodu bikarbonu kao samopomoć bez medicinskog nadzora.
Prema istraživanju objavljenom u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4548331/">National Center for Biotechnology Information (NCBI)</a>, natrij bikarbonat može imati pozitivan učinak na sprečavanje progresije kronične bubrežne bolesti, ali to ne znači da može 'ispirati otpad' iz bubrega u samo 3 dana. Proces liječenja bubrežnih bolesti je složen i zahtjeva dugotrajnu i pažljivo nadgledanu terapiju.
Stoga, tvrdnja da soda bikarbona može ispirati otpad iz bubrega i poboljšati njihovu funkciju za 3 dana je preuveličana. Iako postoje neki dokazi da natrij bikarbonat može biti koristan u liječenju bubrežnih bolesti, potrebno je više istraživanja kako bi se utvrdila njegova učinkovitost i sigurnost.

Provjera tvrdnje: Može li soda bikarbona ispirati otpad iz bubrega za 3 dana?

U ovom članku ćemo analizirati tvrdnju Helene Begenišić da je osoba koja je primila cjepivo protiv tetanusa i antibiotik Klavocin dobila herpes zbog srušenog imuniteta.
Prvo, važno je napomenuti da Helena Begenišić ne navodi da je doktor ili da ima bilo kakvu medicinsku kvalifikaciju. Stoga, njene tvrdnje treba uzeti s rezervom.
Herpes je virusna infekcija koja se može manifestirati na različite načine, uključujući herpes simplex i herpes zoster. Međutim, tvrdnja da je herpes izazvan cjepivom protiv tetanusa i antibiotikom Klavocin nije podržana znanstvenim dokazima.
Cjepivo protiv tetanusa je sigurno i efikasno sredstvo za prevenciju tetanusa, a antibiotici kao što je Klavocin se koriste za liječenje bakterijskih infekcija. Nema dokaza da ova dva lijeka zajedno mogu izazvati herpes.
Dodatno, simptomi koje je opisao Anonimni Član, uključujući crvene plikove po tijelu, natekline prste i glavu, mogu biti znakovi različitih stanja, uključujući alergijske reakcije, infekcije ili autoimune bolesti. Potrebno je temeljito medicinsko ispitivanje kako bi se utvrdila točna dijagnoza.
Nepodržavanje znanstvenih dokaza i neodgovorno davanje medicinskih savjeta bez odgovarajuće kvalifikacije može dovesti do ozbiljnih posljedica, uključujući odgođeno liječenje i pogoršanje stanja pacijenta.
Za više informacija o herpesu i njegovim uzrocima, pogledajte sljedeće znanstvene članke:
<a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4642651">Herpes Simplex Virus Infections</a>
<a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3205266/">Herpes Zoster</a>&nbsp;
Zaključak: Tvrdnja Helene Begenišić da je herpes izazvan cjepivom protiv tetanusa i antibiotikom Klavocin nije podržana znanstvenim dokazima i predstavlja neodgovorno davanje medicinskih savjeta.
 
<figure><img src="https://remedia-staging.s3.eu-central-1.amazonaws.com/mCDVhqIYvJQIFdU6V5cU3/helena_begenisic_neodgovorna_dijagnoza_zostera_nakon_cijepljenja.jpg" height="auto" width="auto" alt="Helena Begenišić neodgovorna dijagnoza herpes zostera nakon cijepljenja"/></figure>

Provjera dijagnoze Helene Begenišić: Herpes pošizio nakon cjepiva i antibiotika. Srušio se imunitet...

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Većina recenzenata medicinskih časopisa prima uplate iz industrije, što predstavlja sukob interesa i utječe na njihovu nepristranost." is Half True

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: