U Čvrsničkoj ulici pokušana otmica dječaka

“Poštovani svi u grupi, danas (!) je u Čvrsničkoj ulici pokušana otmica jednog našeg dječaka polaznika OŠ I. Filipović. Policija je upoznata s događajem i sigurno rade na tome, ali vama dajem do znanja jer opreza nikad dosta! Šaljem vam i slike auta i dvojice od pet počinitelja pokušaja otmice”, piše na fotografiji koja se brzinom munje proširila društvenom mrežom Facebook.
“Ima li kraja ovome 😠(OS)“, piše u postu (arhiviran ovdje) privatne korisnice Facebooka koja je podijelila navedenu fotografiju o potencijalnom pokušaju otmice dječaka u Osijeku.
Snimku zaslona statusa koji je podijeljen tisuću puta, ima 79 komentara i 71 reakciju donosimo niže.
<figure><img src="https://remedia-staging.s3.eu-central-1.amazonaws.com/neistina_poku%C5%A1aj_otmice_u_osijeku.jpg" height="auto" width="auto" alt="neisitna - pokuaj otmice u Osijeku - Facebook status"/></figure>
Neki komentatori korisnici koja je podijelila fotografiju komentirali su da širenjem neprovjerenih informacija širi paniku i uznemirava ljude, a portalu Faktograf.hr obratili su se čitatelji oko posta koji se jako brzo proširio društvenom mrežom Facebook.
Portal <a href="https://sib.net.hr/vijesti/osijek/4336029/policija-se-oglasila-o-navodnom-pokusaju-otmice-djeteta-u-osijeku/">SIB.hr</a> 25. o žujka na temelju istog statusa objavio je članak s reakcijom PU osječko-baranjske. U svojem pitanju tražili su od policije komentar navedenog slučaja spomenutog u statusu na Facebooku.
“Vezano za navedeno u vašem upitu možemo potvrditi dojavu te provedenim izvidima nisu utvrđeni elementi kaznenog djela ili prekršaja”, stoji u kratkom odgovoru portalu SIB.hr koji potpisuje Kristina Vukojević Rac, policijska službenica za odnose s javnošću PU osječke-baranjske.
Zaključno, PU osječko-baranjska potvrdila je medijima da u navedenom slučaju nema elemenata kaznenog djela ili prekršaja. Bez te činjenice ocjenjujemo da objavi na Facebooku nedostaje kontekst.

Policija je dobila dojavu o pokušaju otmice dječaka. Nisu utvrdili elemente kaznenog djela ili prekršaja

Ana Horvat Vuković s Pravnog fakulteta u Zagrebu potvrdila nam je da se ovdje ne može govoriti o državnom udaru ni sa koje strane, a riječi predsjednika i premijera namijenjene su političkom nadmetanju.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/ds-1200x675.jpg"/>
ilustracija: Faktograf.hr/HINA/Damir Senčar, Admir Buljubašić
<blockquote>„Ovo je ustavna kriza. Čisti puč“, <a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zoran-milanovic-komentira-odluku-ustavnog-suda---838575.html">kazao je</a> predsjednik Zoran Milanović u ponedjeljak nakon <a href="https://sljeme.usud.hr/Usud/Praksaw.nsf/C12570D30061CE54C1258AE400450E70/%24FILE/U-VII-1263-2024.pdf">Upozorenja</a> koje je njemu i SDP-u dao Ustavni sud.“Sve moramo nazvati pravim riječima – to je pravi mini državni udar“,<a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/andrej-plenkovic-o-odluci-ustavnog-suda---838582.html"> kazao je</a> istog dana premijer Andrej Plenković, misleći na prethodno najavljenu kandidaturu Zorana Milanovića na listi SDP-a s pozicije predsjednika države.</blockquote>
Hrvatska enciklopedija “državni udar” <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/drzavni-udar">definira</a> kao „neustavnu i obično nasilnu smjenu vlasti, često uz pomoć vojske“.
Dalje piše kako je to „posljedica šire društvene nestabilnosti i slabosti državnih institucija“ te navodi kako je „za uspjeh državnog udara ključna brza uspostava kontrole nad sigurnosnim sustavom (vojska, policija, obavještajne službe i dr.), te prevlasti u informacijskom i medijskome prostoru“. Još se dodaje i kako se „državni udar“ naziva i „puč“.
<h4>Optužbe za državni udar ili puč dio su političke borbe</h4>
Očigledno je da se u Hrvatskoj (barem ne još) nije dogodila neustavna ili nasilna smjena vlasti.
I ustavna stručnjakinja Ana Horvat Vuković s Pravnog fakulteta u Zagrebu potvrdila nam je da se ovdje ne može govoriti o „državnom udaru“ ni sa koje strane, a riječi predsjednika i premijera, smatra, namijenjene su političkom nadmetanju.
„Ponašanje proteklih dana možemo nazvati udarom ili napadom na Ustav, no nije to ‘državni udar’ u smislu (pokušaja) destabilizacije samog ustavnog poretka. Istina jest da Ustav u ovom političkom sukobu može biti promatran kao kolateralna žrtva, međutim ustavni sustav je stabiliziran promptnom intervencijom Ustavnog suda. Pravila igre dodatno su pojašnjena (iako nikad nisu niti bila u pitanju) pa nam samo preostaje očekivati od svih sudionika izbornog nadmetanja da budu u stanju poštovati Ustav države kojom bi htjeli upravljati. Međusobna optuživanja premijerskih (protu)kandidata o državnim udarima i mini-pučevima treba ostaviti u političkom ringu i domeni afekta“, pojašnjava.
<h4>Ustavni sud ima alate, uz poštovanje načela razmjernosti</h4>
Jesmo li, ipak, u ustavnoj krizi, odnosno možemo li se naći u takvoj krizi ako Milanović nastavi ne slušati upozorenje Ustavnog suda? Profesorica Ana Horvat Vuković je i tu odlučna:
„Nismo, niti smo bili, u ustavnoj krizi. Diskurs ‘krize’ ne može se koristiti u situaciji u kojoj Ustav regulira izazove s kojima se hrvatska demokracija suočava i u kojoj Ustavni sud svojim reakcijama osigurava stabilnost. Samorazumljivo je da Ustav ne može detaljno propisati svaku situaciju do koje u životu jedne države može doći. Iracionalno je to očekivati, kao što je i neprihvatljivo nastojati stjecati političke bodove na toj notornoj činjenici. Kako znamo reći, Ustav nije tehnološki priručnik, kao za pametni sat ili pećnicu. Kao i svaki drugi propis, on mora biti protumačen u skladu s temeljnim vrednotama ustavnog poretka kao što su vladavina prava i demokratski višestranački poredak. Ako Predsjednik Republike ne bude uvažavao odluke Ustavnog suda, jedinog tijela koje je ovlašteno tumačiti Ustav i autoritativno reći što on znači, i dalje se nećemo naći u ‘krizi’ sve dok se svi ostali sudionici sustava ponašaju u skladu sa svojim ustavnim dužnostima. U svom Upozorenju od 18. ožujka 2024., Ustavni sud je jasno izložio širinu odluka na koje je ovlašten kako bi osigurao zaštitu načela diobe vlasti i integriteta izbornog postupka, tako da je ‘protokol postupanja’ jasan i iznad svega definiran pravom – naravno, uz pažljivu primjenu i duboko poštovanje načela razmjernosti“.
Doajen HDZ-a Vladimir Šeks s Općeg Sabora HDZ-a <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/je-li-to-seks-najavio-da-ce-vlada-zatraziti-da-se-milanovica-proglasi-nesposobnim/2548144.aspx">poručio je</a> kako postoji članak 97. Ustava prema kojem Ustavni sud na prijedlog Vlade može utvrditi da je predsjednik nesposoban za obnašanje dužnosti, a Zoran Milanović je, kazao je Šeks, svojom najavom kandidiranja na listi SDP-a „pokazao da nije sposoban obnašati dužnost predsjednika te biti zagovaratelj stabilnosti i redovitog usklađenog djelovanja u Hrvatskoj. Umjesto toga je oporbeni lider.”
Smije li Ustavni sud smijeniti Milanovića na osnovi članka 97. Ustava?
„Članak 97. moramo čitati objedinjeno s odredbom članka 105. Ustava, koja ovlašćuje Ustavni sud da dvotrećinskom većinom svih sudaca utvrdi posebnu odgovornost Predsjednika za povredu Ustava koju počini u obavljanju svoje dužnosti, no isključivo nakon što taj postupak pokrene Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika. I s obzirom na političku konstelaciju u Saboru (gdje bi se teško našla 101 ‘ruka’ za ovakvu odluku), i činjenicu da je isti raspušten i kao kolektivno tijelo trenutno de facto ne postoji, ovaj postupak se ne bi mogao ni započeti do konstituiranja novog Sabora nakon provedenih parlamentarnih izbora.
Ustavni sud, doduše, ima temeljem stavka. 2. članka 97. ovlast na prijedlog Vlade odlučivati o ‘nesposobnosti’ Predsjednika Republike, no nezamislivo bi bilo tu odredbu koristiti u ovom kontekstu. Potezi predsjednika Milanovića od petka, 15. ožujka do danas jesu ustavnopravno neprihvatljivi, no ni u kojem razumnom tumačenju ne indiciraju njegovu ‘nesposobnost’ za obnašanje istog“, kaže Ana Horvat Vuković.
Ustavni sud poručio je Milanoviću da dade ostavku pa se onda uključi u kampanju za parlamentarne izbore. &nbsp;Bi li bili u ustavnoj krizi kada bi Milanović podnio ostavku, a predsjednik Sabora ne bi želio prihvatiti mjesto privremenog predsjednika zbog želje da sudjeluje u izbornoj trci? Nameće se i pitanje može li to mjesto zauzeti neki potpredsjednik koji ne namjerava u izbornu trku te tko o tome odlučuje.
„I ovdje, govoru o ‘ustavnoj krizi’ nema mjesta u državi vladavine Ustava. Odredbom članka 97. Ustava regulirana je i situacija Predsjednikove ostavke, na način da ex constitutione, temeljem snage samog Ustava, dužnost privremenog Predsjednika Republike preuzima predsjednik Hrvatskog sabora. On tu dužnost ne može u tom trenutku ‘ne prihvatiti’, jer do toga dolazi automatizmom, po sili Ustava. Ali Poslovnik Hrvatskog sabora ga zato ovlašćuje da podnese ostavku na dužnost predsjednika Sabora, što bi istodobno značilo i njegov prestanak obavljanja dužnosti privremenog Predsjednika Republike. Bilo bi neprihvatljivo tumačiti suprotno i onemogućiti mu korištenje takvog prava, jer bi u tom slučaju predsjednik Milanović dispozitivno mogao raspolagati pasivnim biračkim pravom Gordana Jandrokovića (njegovim pravom da bude kandidiran i biran na parlamentarnim izborima) tako da mu ga oduzme pukim činom podnošenja svoje ostavke. S obzirom da je Sabor raspušten i novi saziv se tek treba izabrati i konstituirati, Poslovnik bi trebali svrhovito tumačiti na način da bi dužnost predsjednika-Sabora-kao-privremenog-Predsjednika-Republike u tom slučaju trebao preuzeti potpredsjednik iz reda zastupnika dotadašnje parlamentarne većine“, zaključuje Ana Horvat Vuković.

U Hrvatskoj se nije dogodio državni udar, niti smo u ustavnoj krizi - Faktograf.hr

Požar je buknuo u blizini trgovačkog centra Beo, a ne u trgovačkom centru Ušće, kao što se netočno navodi u objavi.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/img-20240326-021528-1144x675.jpg"/>
Foto: Faktograf
Na Facebook profilu Neznani junak 21. ožujka objavljen je video (status arhiviran <a href="https://archive.li/xNwd5" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>, a video <a href="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/433861975-441397031639464-4304175079708214580-n.mp4" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>) požara u Beogradu za koji se navodi da se dogodio u tamošnjem trgovačkom centru:
<blockquote>“BEOGRAD: Ušće šoping centar – crni dim najavljuje dolazak novog investitora…”</blockquote>
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/beograd-409x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
Snimka zaista prikazuje požar koji se 21. ožujka dogodio u Beogradu, ali netočna je informacija da se požar dogodio u trgovačkom centru, a naveden je i pogrešan trgovački centar.
Naime, požar je izbio na krovu napuštene tvornice u Učiteljskom naselju, točnije u Mis Irbijevoj ulici. Napuštena tvornica nalazi se odmah pokraj velikog <a href="https://beoshoppingcenter.rs/" rel="noopener" target="_blank">trgovačkog centra Beo</a> pa se gledajući snimke iz daleka može činiti kao da se radilo o požaru koji je izbio u samom trgovačkom centru. S obzirom na to da smo se i sami zatekli u blizini u trenutku izbijanja požara, uvjerili smo se da se radi o požaru u neposrednoj blizini Bea koji je brzom intervencijom vatrogasaca uskoro ugašen.
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/whatsapp-image-2024-03-25-at-164432-1-338x450.jpeg"/>Zgrada napuštene tvornice u Mis Irbijevoj – Foto: Faktograf</figure>
Da se požar uistinu dogodio kod trgovačkog centra Beo, a ne u trgovačkom centru Ušće, dokazuje i vijest objavljena na <a href="https://n1info.rs/vesti/pozar-u-uciteljskom-naselju-u-beogradu/" rel="noopener" target="_blank">portalu N1Info.rs</a> naslovljenoj “Goreo krov napuštene fabrike u Učiteljskom naselju u Beogradu”.
U vijesti se navodi da je požar izbio oko 11.40 sati u napuštenoj tvornici u Mis Irbijevoj ulici te da je izgorjelo oko 1000 metara kvadratnih krova, a požar je gasilo 46 vatrogasaca s 14 vatrogasnih vozila. Na stranicama trgovačkog centra stoji da je adresa ulica Vojislava Ilića 141, a pretragom na <a href="https://www.google.com/maps/place/Beo+Shopping+Center/@44.7864181,20.4984487,17z/data=!3m1!4b1!4m6!3m5!1s0x475a719098d6fed9:0x6c89c009962c520c!8m2!3d44.7864181!4d20.501029!16s%2Fg%2F11j8lbltsc?entry=ttu" rel="noopener" target="_blank">Google Mapsu</a> vidljivo je da se taj centar nalazi na križanju te ulice i Mis Irbijeve u kojoj se požar i dogodio.
Naime, trgovački centar Ušće nalazi se u Novom Beogradu na adresi Bulevar Mihajla Pupina 4 i nije ni blizu lokacije na kojoj se požar dogodio.

Požar u Beogradu buknuo je u napuštenoj tvornici, a ne u trgovačkom centru - Faktograf.hr

Justin Bieber aka Pfizer face. Otkazao kompletnu turneju u 2023. Misli na druge

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "U Čvrsničkoj ulici pokušana otmica dječaka" is False

Articles reviewing this claim:

Content you might like: