Treba zadržati gotovinu kao način plaćanja

crodex.net

U novijem tekstu objavljenom na Crodex.net, autor se pitajući bavi temom gotovinskog i bezgotovinskog plaćanja, te tvrdi da bi banke i kartične kuće bile glavni profiteri u slučaju ukidanja gotovine.
Međutim, u ovom mišljenju postoje neke pretjerivanja i netočnosti koje valja razjasniti.
Prvo, autor tvrdi da bi banke i kartične kuće eliminirale svoje troškove i počele zarađivati na naplatama naknada za transakcije u slučaju potpunog prelaska na bezgotovinsko plaćanje. Iako je to djelomično točno, valja napomenuti da banke i dalje imaju troškove povezane s održavanjem sustava za obradu bezgotovinskih transakcija, sigurnosti i sprječavanja prijevara.
Također, treba uzeti u obzir da bi neke banke i dalje morale ponuditi usluge gotovinskog plaćanja, zbog potreba određenih klijenata ili zbog pravnih obveza.
Drugo, autor iznosi primjer da bi nakon 36 transakcija od 50 € ostalo samo 5 €, a preostalih 45 € postalo vlasništvo banke ili kartičnih kuća zbog naknada. Ovaj primjer je pretjeran i netočan, jer se naknade za transakcije ne naplaćuju na taj način. Naknade se obično naplaćuju kao postotak iznosa transakcije ili kao fiksna naknada, a ne kao kumulativni iznos koji raste s brojem transakcija.
Treće, autor tvrdi da bi eliminacijom gotovine status financijskog sektora u društvu dodatno bio učvršćen, a banke bi postale istinski nedodirljive. Ovo je pretjerivanje, jer bi i dalje postojali propisi i regulativni mehanizmi koji bi kontrolirali rad banaka i zaštitili prava potrošača.
Također, valja napomenuti da bi bezgotovinsko plaćanje moglo doprinijeti većoj transparentnosti i smanjenju korupcije, jer bi sve transakcije bile evidentirane i lakše praćene.
Četvrti, autor tvrdi da bi u društvu bez gotovine moglo doći do ograničavanja slobode i kontrole nad novcem, koja bi mogla biti zloupotrijebljena od strane vlasti ili drugih moćnih aktera. Iako je ovo valjano upozorenje, treba naglasiti da bi zaštita privatnosti i osiguranje pravednog pristupa financijskim uslugama bile ključne komponente bilo kojeg budućeg sustava bezgotovinskog plaćanja.
Ukratko, iako je potrebno biti oprezan s potpunim eliminiranjem gotovine, treba izbjegavati pretjerivanja i netočnosti kao što su one navedene u ovom tekstu. Umjesto toga, valja voditi računa o tome da bi budući sustavi plaćanja trebali biti dizajnirani tako da budu učinkoviti, pristupačni i sigurni za sve korisnike.

Razbijanje mitova o bezgotovinskom društvu

Na Facebooku objavljena je netočna interpretacija govora koji je Šimpraga održala na otvaranju Srpskog kulturnog centra u Kninu.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/hn20240328463700-1013x675.jpg"/>
Foto: HINA/ Denis CERIĆ /dc
Na Facebook profilu privatne korisnice 25. travnja objavljen je status (arhivirano <a href="https://archive.ph/xU9DG">ovdje</a>) u kojem se problematizira gradnja srpskih kulturnih centara u Hrvatskoj, neprecizno navodi njihova cijena, netočno piše da Milorad Pupovac nije predstavnik srpske manjine u Hrvatskoj, a potom se i iznosi netočna izjava potpredsjednice tehničke Vlade iz redova SDSS-a Anje Šimprage.
U status je umetnut i prikaz zaslona na vijest objavljenu 24. travnja na portalu Portal53.hr s naslovom: “Do kraja godine počinje gradnja Srpskog kulturnog centra u Petrinji” (arhivirano <a href="https://archive.ph/aWPVk">ovdje</a>).
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/statussim-800x380.jpg"/>
<h4>Izgradnja Srpskih kulturnih centara u Hrvatskoj</h4>
<blockquote>“Naša izdajnička Vlada sa drugom Pupovcem dogovorila je da se diljem Lijepe naše izgradi 40 Srpskih ‘kulturnih’ centara i to lovom iz našeg državnog proračuna što je van svake pameti jer, svaki taj centar košta 5,2 milijuna eura”, navodi se na početku statusa.</blockquote>
Točna je informacija da je Srpsko narodno vijeće, na čelu s Miloradom Pupovcem, predsjednikom SDSS-a i koalicijskim partnerom HDZ-a u Vladama Andreja Plenkovića, pokrenulo projekt obnove desetaka srpskih kulturnih centara diljem Hrvatske, a točno je i da se ti projekti financiraju novcem iz državnog proračuna.
“Od 2018. godine sa Srpskim domom u Vukovaru i Srpskom kućom u Pakracu počinjemo razvijati zahtjevan i organizacijski i financijski program obnove ili izgradnje kulturnih centara Srba u Hrvatskoj kao novonastala manjina, ono što su druge manjine u Hrvatskoj imale još od jugoslavenskog vremena”, kazao je predsjednik SNV-a Milorad Pupovac Jutarnjem listu u prosincu 2023. godine (<a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pupovac-gradi-40-srpskih-kulturnih-centara-doznajemo-koliko-novca-je-dosad-dobio-od-vlade-15409866">1</a>, <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/veliki-projekt-srpskog-narodnog-vijeca-grade-mnostvo-kulturnih-centara-poznato-i-koliko-su-novca-dosad-dobili-od-vlade/">2</a>).
U članku se navodi i podatak da se ti projekti financiraju “iz dvaju operativnih programa za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske; prvi je donesen za razdoblje od 2017. do 2020., drugi od 2021. do 2024. godine” te da je za sve “planirane projekte SNV dosad dobio 26 milijuna eura”. Jutarnji je u prosincu prošle godine pisao kako je “od planiranih projekata SNV uspio dosad otvoriti vrata svojih domova i centara u Belom Manastiru, Vukovaru, Osijeku, Slavonskom Brodu, Virovitici, Pakracu, Daruvaru, Bjelovaru, Garešnici, Udbini i Kninu”, dok se čekala “građevinska dozvola za gradnju centra u Petrinji s galerijom i uredima na tisuću kvadrata, nadomak pravoslavne crkve sv. Spiridona”.
Potom je najavljeno da “manji multikulturalni domovi tek trebaju nastati u Ogulinu, Zadru, a u Dvoru na obali Une kupljena su dva i pol hektara zemljišta za gradnju centra koji će biti poseban po tome što će čuvati vrijednost banijske tradicionalne drvene arhitekture”.
<h4>Ne košta svaki centar 5,2 milijuna eura</h4>
Korisnica Facebooka u svom statusu neprecizno navodi da će svaki od tih 40 centara državni proračun stajati 5,2 milijuna eura. Kao što smo već naveli, do prosinca prošle godine SNV je za te projekte dobio 26 milijuna eura. Iznos od 5,2 milijuna eura odnosi se samo na cijenu izgradnje Srpskog kulturnog centra u Rijeci. Za taj su <a href="https://www.rijeka.hr/polozen-kamen-temeljac-za-izgradnju-srpskog-kulturnog-centra/">centar tik prije izbora, 15. travnja</a> kamen temeljac položili predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, gradonačelnik Rijeke Mirko Filipović i župan primorsko-goranski Zlatko Komadina.
“Izgradnja Srpskog kulturnog centra investicija je vrijedna 5,2 milijuna eura, a financira se iz državnog proračuna. Planirano je kako bi gradnja Centra trebala biti dovršena u drugoj polovici 2025. godine”, navodi se u vijesti na službenim stranicama Grada Rijeke. No, to se odnosi samo na Srpski kulturni centar u Rijeci, što ne znači da će svaki od 40 najavljenih projekata SNV toliko stajati.
Toj tezi u prilog ide i izjava Milorada Pupovca s predstavljanja projekta Srpskog kulturnog centra u Rijeci iz prosinca 2023. godine. Prema pisanju <a href="https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/na-rujevici-uskoro-nice-srpski-kulturni-dom-pogledajte-kako-bi-trebao-izgledati/?meta_refresh=true">Novog lista</a>, Pupovac je tada naglasio da je “ovo prvo predstavljanje jednog od četrdesetak projekata koje od 2018. godine priprema srpska nacionalna zajednica u Hrvatskoj”. “To su projekti u rasponu od malih seoskih domova do velikih centara poput onih u Zagrebu, Vukovaru, pa i ovog u Rijeci”, kazao je tada Pupovac. Iz toga se jasno može zaključiti da je projekt u Rijeci jedan od skupljih, a ne da će svi ti projekti stajati po 5,2 milijuna eura, kao što se to navodi u statusu korisnice Facebooka.
<h4>Pupovac i SDSS su predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj</h4>
<blockquote>“Škole nam se od starosti i zbog neodržavanja ruše a ‘naši’ vladajući drugu Pupovcu i ‘muzičke’ želje ispunjavaju, a zanemaruju činjenicu da drug Pupovac ne predstavlja niti zastupa srpski narod već isključivo abolirane četnike koji su nam zemlju razarali i naš narod mučki ubijali a mnogi ubijeni još uvijek se vode nestali iako drug Pupi sve te podatke zna kao i sve o doktoru Šreteru ali mudro šuti jer mu se može”, stoji u objavi korisnice Facebooka.</blockquote>
Netočno je da Milorad Pupovac i njegova stranka SDSS ne predstavljaju srpski “narod”, odnosno srpsku manjinu u Hrvatskoj, s obzirom da već godinama lista te stranke dobiva najviše glasova na izborima za predstavnike srpske manjine u Saboru. Tako je na <a href="https://www.izbori.hr/site/UserDocsImages/2024/Izbori_za_zastupnike_u_Hrvatski_sabor/Rezultati/rjesenje_13_0000_012.pdf">nedavno održanim parlamentarnim izborima</a> s najviše glasova u jedinici za predstavnike srpske nacionalne manjine ponovno izabrano troje zastupnika iz redova SDSS-a – Milorad Pupovac, Anja Šimpraga i Dragana Jeckov. I prije četiri godine, na parlamentarnim <a href="https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/2020/izabrani/i_13_012_0000.pdf">izborima 2020. godine</a>, u Sabor je ušlo troje zastupnika SDSS-a, a isti slučaj je bio i <a href="https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/2016/izabrani/i_13_012_0000.pdf">2016.</a> i <a href="https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/2020/izabrani/i_13_012_0000.pdf">2015. godine</a>.
Ako ćemo ići i dalje u prošlost, tri zastupnika SDSS je dobivao i na parlamentarnim izborima 2011., 2007. i 2003. godine, što znači da posljednjih 20 godina predstavljaju srpsku manjinu u Saboru. Posljednji puta kada je neka druga srpska stranka imala zastupnika u Saboru bilo je nakon izbora <a href="https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/data/parlament/2000/izabrani/i_13_012_0000.pdf">2000. godine</a> kada je najviše glasova dobio Milan Đukić iz Srpske narodne stranke.
Iz ovih podataka o izbornim rezultatima na parlamentarnim izborima jasno je zašto je netočna tvrdnja da Milorad Pupovac i njegova stranka SDSS nisu predstavnici srpskog naroda, odnosno srpske manjine, u Hrvatskoj.
<h4>Šimpraga nije kazala da se nalazi u “srpskom gradu Kninu”</h4>
<blockquote>“Ali, mala Anja iz kolone kao potpredsjednica Vlade RH nedavno je u NAŠEM Gradu Kninu prigodom otvaranja tog njihovog centra izjavila; Nalazimo se u srpskom Gradu Kninu i otvaramo Srpski kulturni centar međutim, svi mediji o toj izjavi šute što je nedopustivo jer, u Hrvatskoj Državi ništa nije srpsko niti može biti”, navodi korisnica Facebooka u konfuznom i nepismenom dijelu statusa.</blockquote>
Iz ovako složenih rečenica može se zaključiti da korisnica Facebooka tvrdi da je SDSS-ova potpredsjednica sada tehničke Vlade Andreja Plenkovića, Anja Šimpraga, nedavno u Kninu izjavila: “Nalazimo se u srpskom gradu Kninu i otvaramo Srpski kulturni centar”. Dalje navodi da su svi mediji hrvatskoj javnosti prešutjeli tu izjavu.
No, nisu mediji prešutjeli tu izjavu, već Šimpraga u Kninu nije rekla da se nalazi “u srpskom gradu”.
Korisnica Facebooka referira se na Šimpraginu izjavu prilikom otvaranja Srpskog kulturnog centra u Kninu o kojoj su, suprotno onome što navodi, izvijestili mnogi hrvatski i regionalni mediji kao i hrvatska novinska agencija Hina (<a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/u-kninu-otvoren-srpski-kulturni-centar-pupovac-ova-vrata-bit-ce-otvorena-svima/2554137.aspx">1</a>, <a href="https://radio.hrt.hr/radio-knin/vijesti/u-kninu-otvoren-srpski-kulturni-centar-11453259">2</a>, <a href="https://n1info.hr/vijesti/u-kninu-otvoren-srpski-kulturni-centar-pupovac-ova-vrata-bit-ce-otvorena-svima/">3</a>, <a href="https://seesrpska.com/kultura/u-knini-otvoren-srpski-kulturni-centar-7-4-2024">4</a>). Cijelu izjavu Anje Šimprage s tog događaja u Kninu može se pogledati na <a href="https://youtu.be/nHxbbU3plHc?t=895">YouTube kanalu Banjolučke Hronike</a>, a može se i u audio formu poslušati u vijesti na <a href="https://radio.hrt.hr/radio-knin/vijesti/u-kninu-otvoren-srpski-kulturni-centar-11453259">portalu HRT-a</a>.
Transkript cijele te izjave Anje Šimprage donosimo u nastavku.
“Prijatelji i uzvanici. Posljednjih nedjelja, kako smo to čuli nekoliko puta, imali smo čast prisustvovati otvorenju Srpskih kulturnih centara širom Republike Hrvatske. Prošli smo puno kilometara od Udbine do Slavonskog Broda, ali najljepše je biti ovdje, u svojoj kući, ovdje večeras u Kninu. Danas se mogu osvrnuti na to da smo i kao zajednica, ali i kao grad, prošli dalek put od onih traumatičnih 1991. i 1995. Danas, večeras, smo svi ovdje zajedno da slavimo različitost, saradnju ali i da slavimo budućnost. Knin i okolica, zaleđe naše Dalmacije, Bukovica, ishodište je mnogih naših priča. Nekih ružnih, ali puno više onih lijepih, i ova kuća, ovaj centar, zalog je za nove lijepe priče, zalog je za nova lijepa druženja, nova prijateljstva i novu nadu”, kazala je Šimpraga.
“Kada smo krenuli obnavljati ovu kuću, u starom dijelu našeg grada, koja je bila u ruševnom stanju, obnavljali smo je s mišlju da će ova obnovljena kuća potaknuti i obnavljanje odnosa među ljudima. Obnavljali smo je s idejom da će novi prostor dati novi poticaj da se i glas naše manjinske zajednice u gradu Kninu čuje, ali i da ova kuća i djeluje kao pružena ruka saradnje i prijateljstva prema svim ljudima dobre volje. Prema svakom onom tko živi ovdje na području grada Knina”, kazala je.
“Željela bih zahvaliti svima koji su pomogli i dali svoj doprinos da mi ovdje danas, pravoslavni Srbi u gradu Kninu, imamo svoj Srpski kulturni centar. Na početku sam odmah rekla da se zahvaljujem predsjedniku Srpskog narodnog vijeća, ali isto tako uz pomoć sredstava Vlade i Vladinog ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, do svih naših prijatelja i saradnika s kojima smo skupa uređivali ovaj centar, brinuli se o njemu, zajedno planirali programe i aktivnosti koji će se ovdje odvijati, a neki se već i odvijaju. Vjerujem i znam da je to tako, da Knin može biti primjer mnogima u Hrvatskoj kako se, s jedne strane, čuvaju ovdje običaji i kultura, ali i kako se grade odnosi s većinskim narodom. Sigurna sam da će Srpski kulturni centar svojim radom biti primjer i drugim kulturnim centrima u Hrvatskoj kako raditi, kako se organizirati, kako uključiti što veći broj ljudi i kako imati najbolje programe”, kazala je.
“Ovaj centar zamišljen je kao živo mjesto susreta, učenja, razmjene ideja i mjesto prijateljstva. Ovaj centar ste svi vi, ovaj centar smo svi mi, učinimo ga zajedno snažnim i velikim na diku i ponos svih ljudi ovog ovdje našeg kraja. Dragi prijatelji, večeras smo ovdje otvorili ovaj centar, ali i svoja srca. Jer da nismo takvi mi ovdje u Kninu, ne bismo večeras svi ovdje bili s nama. Zato, zahvaljujem na podršci koju nam dajete, nadam se da ćemo opravdati sve to, vaše povjerenje, i da će se ovdje stvarno događati dobre aktivnosti, da djeca već ovdje imaju mjesto na kojem uče i gdje se igraju, da imaju i repeticije, gdje imaju učenje harmonike, ali i gdje mogu čuti o svom jeziku, o svojoj kulturi, o svom zavičaju i da će im uvijek biti na ponos i diku to što jesu. A mi smo svi ovdje zajedno večeras da čuvamo i njegujemo ovo bogatstvo koje imamo i iskreno se nadam da ćete svaki put, svi vi koji ste došli iz drugih gradova i općina i županija, da ćete znati da vas ovdje uvijek čeka osmijeh, zagrljaj i da će vam biti uvijek toplo oko srca kada se sjetite nas Kninjana”, kazala je Šimpraga.
“Večeras sam govorila kao rođena Kninjanka i uvijek se sjetim kada smo se vratili iz Srbije u Knin, nismo imali prostora da se družimo, da učimo, da njegujemo svoje običaje i meni je to bila velika želja, da zajedno sa svojim kolegama, učinimo nešto dobro za ovaj grad i nadam se da smo svi zajedno u tome uspjeli. Ovo je uspjeh svih nas, želim vam svako dobro i uživajte u ostatku večeri u gradu Kninu”, zaključila je svoj govor Šimpraga.
Iz cijelog transkripta jasno je da Šimpraga nije rekla da “se nalazi u srpskom gradu Kninu”. Kao što smo ranije naveli, u statusu nisu točne niti tvrdnje da će svaki Srpski kulturni centar u Hrvatskoj stajati 5,2 milijuna eura, kao što nije točan niti navod da SDSS i Milorad Pupovac nisu predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj. Zbog svega toga, status hrvatske korisnice Facebooka ocjenjujemo netočnim.

SDSS-ova potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga nije izjavila da je Knin srpski grad - Faktograf.hr

U posljednje vrijeme, s nadolazećim hladnim vremenom, često se raspravlja o tome treba li snižavati povišenu tjelesnu temperaturu. Krešimir Pavelić u svom članku tvrdi da korištenje lijekova za snižavanje temperature može produžiti bolest i povećati smrtnost. Ova tvrdnja zahtijeva detaljniju analizu i provjeru.
<h2>Zašto se smatra da je groznica zaštitna?</h2>
Groznica je prirodna reakcija tijela na infekciju. Kada mikroorganizam napadne tijelo, ono pokreće oslobađanje pirogena, tvari koja signalizira hipotalamusu da podigne temperaturu tijela. Ova reakcija pomaže tijelu da se riješi infekcije. Naime, povišena temperatura stimulira imunološki sustav i stvara negostoljubivo okruženje za mikroorganizme koji napadaju.
<h2>Istraživanja o ulozi groznice</h2>
Brojna istraživanja podupiru stav da je groznica zaštitna. Na primjer, studija objavljena u <a href="https://www.nature.com/articles/nri3693">Nature Reviews Immunology</a> navodi da povišena temperatura stimulira gotovo svaki korak uključen u imunološki proces, promičući i urođeni i adaptivni imunitet. Druga studija, objavljena u <a href="https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fmed.2020.564170/full">Frontiers in Medicine</a>, sugerira da je nekoliko sati blage vrućice korisno za pacijente s COVID-19, jer povećava stanične razine korisnog proteina toplinskog šoka 70 (HSP70), koji štiti u slučajevima ARDS-a izazvanog sepsom.
<h2>Rizici povezani s lijekovima za snižavanje temperature</h2>
Korištenje lijekova za snižavanje temperature može imati negativne posljedice. Studija objavljena u <a href="https://academic.oup.com/jid/article/155/5/991/2192224">Journal of Infectious Diseases</a> pokazuje da kod ljudi s gripom, korištenje lijekova za snižavanje vrućice povezano je s povećanjem smrtnosti od 5%. Američka akademija za pedijatriju također upozorava na 'fobiju od groznice' i prekomjernu upotrebu lijekova za snižavanje vrućice.
<h2>Kada je groznica opasna?</h2>
Iako je groznica u većini slučajeva zaštitna, postoje situacije kada je potrebna liječnička pomoć. To uključuje groznicu dojenčeta mlađeg od 3 mjeseca (na bilo kojoj temperaturi), vrućicu iznad 39°C u djece između 3 i 36 mjeseci, te svaki put kada temperatura poraste preko 40°C. U djece do 5 godina, vrućica također može dovesti do febrilnog napadaja, iako to obično neće uzrokovati trajne posljedice.
<h2>Zaključak</h2>
Na temelju dostupnih istraživanja i stručnih mišljenja, možemo zaključiti da je groznica u većini slučajeva zaštitna i da je treba pustiti da teče svojim tokom. Korištenje lijekova za snižavanje temperature može produžiti bolest i povećati smrtnost. Važno je pratiti simptome i tražiti liječničku pomoć u slučajevima kada je groznica izuzetno visoka ili kada postoje drugi zabrinjavajući simptomi.

Treba li snižavati povišenu tjelesnu temperaturu?

Poljska europarlamentarna zastupnica Eva Zajaczkowska-Hernik nedavno je izazvala kontroverze svojim izjavama u Europskom parlamentu. U svom debitantskom govoru, ona je tvrdila da Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, treba biti u zatvoru. Ova tvrdnja izazvala je veliko zanimanje i podijelila mišljenja. U ovom članku ćemo detaljno analizirati ovu tvrdnju i utvrditi koliko je ona istinita.
<h2>Kontekst tvrdnje</h2>
Eva Zajaczkowska-Hernik, europarlamentarka iz Poljske, izrazila je svoje šokiranje onim što je opisala kao 'hram demoralizacije' u Europskom parlamentu. Ona je tvrdila da zastupnicima u EP-u osigurano gotovo sve što im je potrebno, što bi moglo utjecati na njihovu nezavisnost i kritičko mišljenje. Također je kritizirala postupak glasanja u EP-u, nazvavši ga 'skandalom' ako se tako donose zakoni.
<h2>Analiza tvrdnje</h2>
Tvrdnja da Ursula von der Leyen treba biti u zatvoru je vrlo ozbiljna i zahtijeva temeljitu provjeru. Međutim, Zajaczkowska-Hernik nije pružila konkretne dokaze ili argumente koji bi poduprli ovu tvrdnju. U svojem govoru, ona je samo izrazila svoje osobno mišljenje i osjećaje, što nije dovoljno za ozbiljnu optužbu.
U Europskoj uniji postoje strogi mehanizmi za provjeru i kontrolu radova visokih dužnosnika. Svaka optužba za korupciju ili nezakonito ponašanje mora biti temeljito istražena i dokazana. Do sada nema službenih izvješća ili istraga koje bi potvrdile da Ursula von der Leyen zaslužuje takvu kaznu.
<h2>Zaključak</h2>
Na temelju dostupnih informacija i činjenica, tvrdnja da Ursula von der Leyen treba biti u zatvoru nema temelja. Ova tvrdnja je izražena kao osobno mišljenje i ne podupire se konkretnim dokazima. Stoga, ocjena ove tvrdnje je 1 od 5, što znači da je tvrdnja lažna.
Važno je da se u demokratskim društvima kritički pristupa svim tvrdnjama i da se traže dokazi prije nego što se donose ozbiljne optužbe. Ovo je posebno važno kada se radi o visokim dužnosnicima i institucijama koje imaju veliki utjecaj na naše živote.
Ako želite saznati više o mehanizmima kontrole i provjere u Europskoj uniji, možete pogledati službenu stranicu Europskog parlamenta: <a href="https://www.europarl.europa.eu/">Europski parlament</a>.

Provjera tvrdnje: Eva Zajaczkowska-Hernik tvrdi da Ursula von der Leyen treba biti u zatvoru

Grožđe je popularno voće koje se često navodi kao izvor brojnih zdravstvenih koristi. Međutim, tvrdnje da grožđe može blokirati razvoj tumora, zaštititi krvne žile, srce i mozak treba uzeti s rezervom.
Grožđe sadrži brojne bioaktivne spojeve, uključujući resveratrol, polifenol s antioksidativnim djelovanjem. Resveratrol je najzastupljeniji u kožici crnog grožđa i laboratorijska istraživanja pokazuju da može imati antitumorske učinke. Međutim, većina ovih studija provedena je na životinjama ili u laboratorijskim uvjetima, a rezultati na ljudima su ograničeni.
Studija objavljena u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3025289/">BMC Cancer</a> pokazuje da resveratrol može imati antitumorske učinke, ali samo u visokim koncentracijama koje se teško postižu kroz normalnu prehranu. Druga studija, objavljena u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3259926/">Journal of Agricultural and Food Chemistry</a>, sugerira da proantocijanidini iz grožđa mogu imati zaštitne učinke protiv raka, ali i ovdje su potrebna daljnja istraživanja.
Što se tiče zaštite krvnih žila, srca i mozga, grožđe sadrži flavonole kao što je kvercetin, koji mogu smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Studija objavljena u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3025289/">Journal of Nutrition</a> pokazuje da suplementi ekstrakta sjemenki grožđa mogu sniziti krvni tlak i smanjiti rizik od srčanih bolesti. Međutim, ovi rezultati se odnose na suplemente, a ne na konzumaciju svježeg grožđa.
Grožđe također sadrži kalij, koji može suzbiti štetno djelovanje natrija i pridonijeti snižavanju krvnog tlaka. Studija objavljena u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3025289/">American Journal of Clinical Nutrition</a> pokazuje da dijeta bogata kalijem može smanjiti rizik od hipertenzije.
Za utjecaj na zdravlje mozga, antioksidansi iz grožđa mogu suprotstavljati učinku slobodnih radikala, koji mogu oštetiti krvne žile i time utjecati na opskrbu mozga kisikom. Manja studija objavljena u <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3025289/">Journal of Alzheimer's Disease</a> pokazuje da konzumacija grožđa može poboljšati kognitivne funkcije kod osoba s ranim znakovima kognitivnog pada.
Ukratko, grožđe sadrži korisne sastojke koji mogu imati pozitivan učinak na zdravlje, ali tvrdnje o njegovim čudesnim svojstvima treba uzeti s rezervom. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se potvrdili ovi učinci na ljudima.

Provjera tvrdnji: Grožđe može blokirati razvoj tumora, zaštititi krvne žile, srce i mozak

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Treba zadržati gotovinu kao način plaćanja" is Mostly False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: