Siniša Hajdaš će postati privremeni predsjednik ako Zoran Milanović odstupi

Mirjana Kasapović

Siniša Hajdaš Dončić ne može biti privremeni predsjednik Hrvatske - Faktograf.hr

Profesorica Mirjana Kasapović u svojoj je predizbornoj analizi za Večernji list, u tekstu u kojem se bavila najavom predsjednika Republike Zorana Milanovića da će biti kandidat SDP-a za predsjednika Vlade, napisala netočan podatak da je SDP-ovac Siniša Hajdaš Dončić potpredsjednik Sabora pa sukladno tome i potencijalni privremeni predsjednik Republike.
<blockquote>“Ključno je to što puč nije bio planiran izvan političkoga sustava, nego unutar njega – u središnjima državno-političkim institucijama. Njegovi glavni tvorci i izvođači bili su predsjednik države i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović; potpredsjednik Hrvatskoga sabora i najveće oporbene stranke Siniša Hajdaš Dončić; saborski zastupnik i predsjednik najveće oporbene stranke Peđa Grbin – sva trojica potječu iz SDP-a pa je na djelu bio pokušaj političkog puča institucionalne ljevice”, piše Kasapović u tekstu objavljenom u tiskanom izdanju Večernjeg lista 20. ožujka 2024. godine.</blockquote>
Netočan podatak da je Hajdaš Dončić potpredsjednik Sabora Kasapović navodi i kasnije u tekstu.
<blockquote>“Može mu se pridružiti i performer Hajdaš Dončić, koji podulje pokazuje ozbiljne poremećaje u ponašanju, koji su jedan od vrhunaca dosegnuli u njegovom nastupu u središnjem Dnevniku HTV-a u ponedjeljak, 18. ožujka, izazivajući jezu kod uravnoteženih ljudi pri pomisli da gledaju i slušaju potpredsjednika Sabora koji bi u nekome imaginarnom spletu okolnosti mogao postati i privremeni predsjednik države”, navodi Kasapović.</blockquote>
U tome dijelu netočnoj činjenici da je Hajdaš Dončić potpredsjednik Sabora dodaje i mogućnost da bi on mogao postati privremeni predsjednik Republike.
<h4>Hajdaš Dončić u zadnjem sazivu nije bio potpredsjednik</h4>
Na internetskoj stranici Hrvatskog sabora jasno se navodi <a href="https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/potpredsjednici">tko su bili potpredsjednici u 10. sazivu</a>, odnosno mandatu koji je <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/foto-gotovo-je-sabor-je-konacno-raspusten-ovako-je-to-izgledalo-zadnji-dan/">raspuštanjem završio 14. ožujka</a>.
“Na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga sabora održanoj 22. srpnja 2020. na dužnost potpredsjednika Sabora izabrani su: Željko Reiner (HDZ), Ante Sanader (HDZ), Furio Radin (NZ), Rajko Ostojić (SDP) i Miroslav Škoro (Domovinski pokret). Na 3. sjednici, 14. listopada 2020., Hrvatski sabor donio je odluku o početku mirovanja zastupničkog mandata zastupnika Rajka Ostojića čime je prestala i njegova dužnost potpredsjednika Sabora. Na 3. sjednici, 16. listopada 2020., Hrvatski sabor donio je odluku o izboru zastupnice Sabine Glasovac (SDP) na dužnost potpredsjednice Hrvatskoga sabora. Na 9. sjednici, 15. prosinca 2021., Hrvatski sabor donio je odluku o razrješenju zastupnika Miroslava Škore (nezavisni) s dužnosti potpredsjednika Sabora. Na 9. sjednici, 15. prosinca 2021., Hrvatski sabor donio je odluku o imenovanju zastupnika Davorka Vidovića (nezavisni) na dužnost potpredsjednika Sabora”, stoji na stranicama Hrvatskog sabora.
Iz tih je informacija jasno da <a href="http://www.sdp.hr/nasi-ljudi/potpredsjednici/">potpredsjednik SDP-a</a> Siniša Hajdaš Dončić u zadnjem mandatu nije bio potpredsjednik Sabora. Niti na <a href="https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/hajdas-doncic-sinisa-10-saziv-hrvatskoga-sabora">saborskoj internetskoj stranici zastupnika Hajdaša Dončića</a> ne navodi se da je bio potpredsjednik u zadnjem sazivu Sabora.
Hajdaš Dončić je zaista bio potpredsjednik Sabora, ali ne u zadnjem mandatu nego onome koji je trajao od listopada 2016. do srpnja 2020. godine. Na <a href="https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/hajdas-doncic-sinisa-9-saziv">stranici zastupnika Hajdaša Dončića iz tog mandata</a> među “dužnostima u Saboru” navedeno je i da je Hajdaš Dončić bio potpredsjednikom Sabora od 30. lipnja 2017. godine. U zadnjem sazivu Hajdaš Dončić je od prosinca 2021. obnašao dužnost predsjednika Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a bio je i član Nadzornog odbora Hrvatske banke za obnovu i razvitak iz redova zastupnika, no potpredsjednik Sabora nije bio.
<h4>Kako bi potpredsjednik Sabora mogao postati privremeni predsjednik Republike?</h4>
Zbog činjenice da Hajdaš Dončić nije bio potpredsjednik Sabora ne postoji niti mogućnost, o kojoj se govori od najave Zorana Milanovića da će biti SDP-ov kandidat za predsjednika Vlade, da bi netko od potpredsjednika Sabora mogao postati vršitelj dužnosti predsjednika Republike.
Naime, <a href="https://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske">u 97. članku Ustava</a> piše da u slučaju ostavke predsjednika Republike, dužnost privremenog predsjednika Republike preuzima predsjednik Hrvatskog sabora, što je u zadnjem mandatu bio HDZ-ov Gordan Jandroković. No, i Jandroković je već najavljen kao <a href="https://hdz.hr/article/4385/na-izbore-idemo-ponosni-na-svoja-postignuca-s-jasnom-vizijom-daljnjeg-rasta-razvoja-hrvatske-u-novom-4-godisnjem-mandatu-">nositelj liste HDZ-a u drugoj izbornoj jedinici</a> pa su se, iako se to izrijekom u Ustavu ne navodi, pojavila tumačenja da bi se na mjesto privremenog predsjednika Republike imenovao netko od potpredsjednika Sabora iz zadnjeg saziva.
Kao što smo već naveli, na potpredsjedničkom mjestu zadnji saziv Sabora završili su HDZ-ovi Željko Reiner i Ante Sanader, predstavnik talijanske manjine Furio Radin, SDP-ova Sabina Glasovac i Davorko Vidović iz stranke Socijaldemokrati te bi se među tim imenima, kod scenarija da predsjednik Republike podnese ostavku, a predsjednik Sabora odbije tu dužnost, mogli tražiti privremeni predsjednici Republike.
No, suprotno onome što je navela Kasapović u svojoj analizi u Večernjem listu, Siniša Hajdaš Dončić nije među njima.

U posljednje vrijeme, mediji su puni vijesti o novom soju majmunskih boginja koji se širi po Africi. Tvrdnja da je ovaj novi soj mnogo smrtonosniji i da može postati sljedeća velika globalna prijetnja zdravlju izazvala je zabrinutost kod mnogih. Međutim, treba li se ova tvrdnja uzeti za gotovo?
Majmunske boginje su virusna bolest koja uzrokuje bolne kožne osipe i simptome slične gripi. Virus koji uzrokuje majmunske boginje dolazi iz iste obitelji kao i velike boginje. Prenosi se s čovjeka na čovjeka i sa životinja na ljude izravnim kontaktom.
U svibnju 2023. godine, znanstvenici su izvijestili o novom soju virusa u Demokratskoj Republici Kongo koji je bio virulentniji i mogao se lakše širiti. Prema čelniku Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), ovaj novi soj je već ubio više od 500 ljudi ove godine. Epidemija, koja je započela u Demokratskoj Republici Kongo, ali se nedavno proširila na najmanje tri druge susjedne zemlje, uzrokovala je više od 14.000 prijavljenih slučajeva samo ove godine.
Međutim, treba li se ova tvrdnja uzeti za gotovo? Da li je novi soj majmunskih boginja zaista mnogo smrtonosniji i da li može postati sljedeća velika globalna prijetnja zdravlju?
<h2>Analiza tvrdnje</h2>
Prvo, treba razumjeti da je virus majmunskih boginja poznat još od 1970. godine i da je uglavnom ograničen na područja središnje i zapadne Afrike. Iako je novi soj virusa možda virulentniji, to ne znači da je automatski smrtonosniji.
Prema studiji objavljenoj u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7492269/">The Lancet</a>, smrtnost od majmunskih boginja varira ovisno o soju i regiji. U prošlosti, smrtnost je bila relativno niska, s procjenama od 1-10%.
Drugo, iako se virus širi, to ne znači da će postati globalna prijetnja. WHO i druge zdravstvene organizacije imaju protokole i mjere za kontrolu širenja virusa. Na primjer, u 2022. godini, epidemija majmunskih boginja je bila pod kontrolom i nije postala globalna prijetnja.
Treće, tvrdnja da se virus lakše širi seksualnim kontaktom i drugim načinima je preuveličana. Iako je seksualni kontakt jedan od načina prijenosa, to ne znači da je virus lakše prenosiv nego prije. Prema <a href="https://www.cdc.gov/poxvirus/monkeypox/transmission.html">CDC-u</a>, virus se uglavnom prenosi izravnim kontaktom s kožom ili tjelesnim tekućinama zaražene osobe.
<h2>Zaključak</h2>
Nakon detaljne analize, tvrdnja da je novi soj majmunskih boginja mnogo smrtonosniji i da može postati sljedeća velika globalna prijetnja zdravlju je preuveličana. Iako je novi soj možda virulentniji, to ne znači da je automatski smrtonosniji. Zdravstvene organizacije imaju protokole za kontrolu širenja virusa, a tvrdnja da se virus lakše širi je preuveličana.
Ocjena tvrdnje je 2 od 5.

Provjera tvrdnji: Je li novi soj majmunskih boginja smrtonosnija prijetnja?

Tehnički predsjednik Vlade iznosi netočne podatke kada govori o tome da se predsjednik države nije oglasio oko kupnje 12 francuskih Rafala te da nije dao suglasnost za njihovu nabavu.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/04/vzo-1013x675.png"/>
Izvor Vlada: Sjednica Vijeća za obranu
<blockquote>“Pazite jučer licemjerje… Čovjek koji se u kontekstu nabave Rafala nije oglasio i dao suglasnost za nabavu aviona, došao je jučer kao da nije kršio Ustav mjesec dana i čestitao. Znači, netko tko ne da ono što mu je Vlada poslala u proceduri, ne da suglasnost, sada hvali“, <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/video-zivcani-plenkovic-preko-pola-sata-napadao-novinare-oporbu-milanovica/2559878.aspx?index_vid=26590&amp;index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d">kazao je</a> Andrej Plenković, tehnički predsjednik Vlade govoreći o Zoranu Milanoviću, predsjedniku države u kontekstu njegova dolaska na svečanost prihvata dijela isporučenih borbenih aviona.</blockquote>
Tehnički predsjednik Vlade iznosi netočne podatke kada govori o tome da se predsjednik države nije oglasio oko kupnje 12 francuskih Rafala te da nije dao suglasnost za njihovu nabavu.
Taj je posao bio u nadležnosti Vlade koja nije trebala posebnu suglasnost Milanovića. No, tu je suglasnost ipak dobila kroz Vijeće za obranu čiji je član i Milanović. Osim toga, Milanović je u više navrata govorio o nabavi višenamjenskih borbenih aviona.
<h4>Kako je tekao postupak nabave Rafala</h4>
Vlada je u srpnju 2019. godine donijela odluku o osnivanju Međuresornog povjerenstva za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona (<a href="https://vlada.gov.hr/sjednice/164-sjednica-vlade-republike-hrvatske-26288/26288">Sjednica Vlade, točka 7.</a>). Tom je odlukom pokrenut proces nabave aviona.
Prema <a href="https://www.morh.hr/tijek-postupka-nabave-avion-rafale/">kronologiji postupka nabave borbenih aviona</a>, koju je objavio MORH, u rujnu 2020. godine zaprimljene su ponude za višenamjenske borbene avione. U studenom iste godine najbolju i konačnu ponudu (BAFO) dostavile su SAD za novi avion F-16 Block 70 i korišteni izraelski avion F-16 Block 30 te Francuska za korišteni avion Rafale, dok je Švedska najbolju i konačnu ponudu (BAFO) za novi avion JAS-39 C/D Gripen predala 11. studenog 2020. godine. Tada je „završio proces validacije i započeo proces evaluacije pristiglih ponuda za nabavu višenamjenskog borbenog aviona“.
Odluka o odabiru francuskih Rafala donesena je gotovo sedam mjeseci kasnije nakon sjednice <a href="https://www.predsjednik.hr/vijesti/vijece-za-obranu-dalo-potporu-vladi-u-dovrsetku-postupka-odabira-visenamjenskog-borbenog-aviona/">Vijeća za obranu</a> koju su za 20. svibnja 2021. godine zajednički sazvali Zoran Milanović, predsjednik države i Andrej Plenković, predsjednik Vlade. Na toj je sjednici, održanoj u Uredu predsjednika, „razmotreno pitanje nabave višenamjenskog borbenog aviona za potrebe opremanja Oružanih snaga Republike Hrvatske“.
<h4>Vijeće za obranu dalo potporu Vladi za odabir aviona</h4>
„Na sjednici je Vijeće za obranu razmotrilo zaključke Međuresornog povjerenstva za nabavu višenamjenskog borbenog aviona. Vijeće je zahvalilo Međuresornom povjerenstvu za nabavu višenamjenskog borbenog aviona i Radnoj skupini za stručnu potporu međuresornom povjerenstvu na kvalitetno odrađenom poslu te dalo potporu Vladi u dovršetku postupka odabira višenamjenskog borbenog aviona, za što je nadležna Vlada“, stoji u priopćenju s te sjednice Vijeća za obranu na kojoj su bili svi njeni članovi.
Dakle, Vlada je bila nadležna za nabavu višenamjenskog borbenog aviona, što znači da predsjednik države nije trebao dati posebnu suglasnost za taj posao. Uostalom, da je takva suglasnost bila potrebna pitanje je kako bi Vlada dovršila posao bez potrebne suglasnosti. A nju je, uostalom, dobila putem Vijeća za obranu.
Nakon sjednice Vijeća za obranu Milanović se zaputio u vojarnu „1. gardijske brigade Tigrovi-Croatia“ na svečanost obilježavanja 19. obljetnice ustrojavanja Zapovjedništva za potporu. U razgovoru s novinarima osvrnuo se i na proces nabave borbenih aviona. Pritom nije želio govoriti o tome oko kojeg su se aviona složili na Vijeću za obranu.
„No comment“, <a href="https://www.youtube.com/watch?v=Vxo5FjwyyGw">odgovorio je</a> Milanović na pitanje zna li, nakon Vijeća za obranu, koji će se borbeni avioni nabaviti.
<h4>Milanović: Htio bih da Vlada odluku donese što prije</h4>
„Ono što vam mogu reći i ponovit ću, htio bih da Vlada donese odluku što prije jer je do sada proces bio dobar, nije kompromitiran“, kazao je Milanović, objašnjavajući kako je dobro da u tom složenom procesu odabira borbenih zrakoplova nije bilo curenja podataka „koji su stroga tajna i jedino takvi trebaju biti dok ne iziđu u javnost“ kojoj se na kraju trebaju položiti računi.
„Dakle, ne možemo reći ne znamo koliko to košta. Imat ćete pravo znati koliko to košta i što je to što se dobiva“, rekao je Milanović, objašnjavajući na primjeru automobila kako cijena, ovisno o dodatnoj opremi, može varirati.
Predsjednik države je tada rekao kako će Vlada odluku o odabiru aviona donijeti do 28. svibnja (iako bi on volio da je ta odluka donesena i ranije) te da je bitno da oni budu isporučeni najkasnije 2024. godine.
Odluku o odabiru Rafala, Vlada je donijela 28. svibnja 2021. godine (<a href="https://vlada.gov.hr/sjednice/59-sjednica-vlade-republike-hrvatske-32210/32210">sjednica Vlade, točka 1.</a>) dok su koncem studenog iste godine potpisani Tehnički dogovor i tri ugovora s tvrtkama Dassault Aviation, MBDA France i Safran Electronic &amp; Defense.
Nakon Vladine odluke o odabiru francuskih borbenih aviona, Milanović je ponovo tu odluku podržao, a odgovarajući na pitanje je li to dobra odluka, podsjetio je na svoje riječi da će <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/milanovic-o-nabavi-aviona-amerikanci-bili-malo-preskupi-za-nas-sad-tek-pocinje-proces-foto-20210528?meta_refresh=1">poduprijeti</a> sve ono što Vlada odluči. Tada je, kao i u svim kasnijim istupima Milanović naglašavao potrebu daljnje modernizacije i opremanja Oružanih snaga.
U studenom 2021. godine, primjerice, u <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/milanovic-pozdravlja-nabavu-rafalea-ali-istice-stratesku-vaznost-nabave-bradleya-20211123?meta_refresh=1">priopćenju</a> je pozdravio nabavu višenamjenskog borbenog aviona Rafale, ali i istaknuo da je od strateškog značaja i nabava borbenog vozila pješaštva novije generacije Bradley u sklopu modernizacije Hrvatske kopnene vojske kao najveće i najvažnije grane u sustavu obrane. Bez njenog opremanja i modernizacije, kako je istaknuo, nema dugoročnog povećanja obrambenih sposobnosti.
<h4>Milanović postavljao pitanja što za 1,1 milijardu eura kupujemo</h4>
Iako je podržao nabavu francuskih Rafala, Milanović je redovito ukazivao kako nema informacija o tome što je sve Hrvatska uz 12 aviona kupila te je tražio da mu se dostave ugovori o kupnji borbenih aviona. Sve se to zbivalo od konca 2021. godine, kada se saznalo da će Hrvatska Rafale platiti 1,1 milijardu eura, a ne 999 milijuna eura koliko je iznosila ponuda Francuske na natječaju za nabavku borbenih aviona. Dokumente o kupnji Rafala tražila je i saborska oporba. Bezuspješno, kao i predsjednik države (1, <a href="https://www.nacional.hr/macron-stigao-u-zagreb-pa-dignuo-cijenu-aviona-rafale-cemo-ipak-platiti-100-milijuna-eura-vise/">2</a>, <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/kod-nabave-rafalea-maznuto-je-200-milijuna-banozic-vjerojatno-se-radi-na-njegovoj-smjeni-15131487">3</a>, <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/banozic-ne-da-ugovor-o-kupnji-rafalea-saboru-oporba-bijesna-obrazlozenje-je-necuveno-15146818">4</a>).
Prvih šest od 12 Rafala u Hrvatsku su stigli 24. travnja, a na svečanosti je sudjelovao cijeli državni vrh (<a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/sletjeli-rafalei-plenkovic-zahvalio-banozicu-milanovic-citirao-na-francuskom/2559559.aspx">1</a>, <a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/milanovic-ovo-je-velik-i-lijep-dan-za-hrvatsku-oni-koji-su-radili-na-tome-napravili-su-veliki-posao-tu-spora-nema-1764335">2</a>). Predsjednik Milanović razgledao je jedan od aviona – nakon čega ga je <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/hdz-napao-milanovica-prijetio-da-ce-zabraniti-prelete-rafalea-danas-se-naslikava/2559717.aspx">napao HDZ</a>.
„Kao da do jučer nije prijetio da će zabraniti prelete Rafale (…). Danas se ‘hladno’ naslikavao uz borbene avione čiju je nabavu neprestano osporavao (…)“, među ostalim je napisao HDZ na svom Facebook profilu.
<h4>Preleti</h4>
Predsjednik Milanović zabranio je prelete vojnih aviona iznad Zagreba i ostalih gradova u ožujku 2022. godine (<a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/nakon-akcije-rafalea-i-mig-ova-milanovic-zabranio-prelete-vojnih-zrakoplova-iznad-zagreba-i-svih-drugih-gradova-u-hrvatskoj-20220315?meta_refresh=1">1</a>, <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/milanovic-izdao-zapovijed-hranju-najstroze-zabranjujem-prelete-vojnih-aviona-iznad-zagreba-i-svih-drugih-gradova-15170665">2</a>), kada je stanovništvo bilo uznemireno zbog početka rata u Ukrajini i pada drona još uvijek nepoznatog porijekla u Zagrebu.
Naime, 15. ožujka u sklopu bilateralnih aktivnosti Hrvatske vojske s francuskom ratnom mornaricom provedena je zajednička vježba pilota 191. eskadrile lovačkih aviona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i francuskih pilota aviona Rafale s nosača zrakoplova Charles de Gaulle. Domaći MiG-ovi i francuski Rafali vježbu su provodili u zračnom prostoru iznad Istre i Kvarnera, Like i Korduna te iznad gradova Rijeke, Pule i Zadra. Iznad Zagreba su proletjeli u popodnevnim satima probijajući zvučni zid, nakon čega je Milanović zabranio prelete vojnih aviona iznad Zagreba i naseljenih mjesta te je naložio načelniku Glavnog stožera OSRH da se odmah istraži i utvrdi odgovornost za uznemiravanje građana.
Dan kasnije svoju je odluku dodatno obrazložio, navodeći kako je to učinio zbog „samovoljnog ponašanja nekoga tko uopće nije u zapovjednom lancu“.
„Zajednički prelet iznad Zagreba dogovoren je osobno između predsjednika Vlade RH i zapovjednika francuskih pomorskih snaga prilikom posjeta nosaču zrakoplova Charles de Gaulle“, <a href="https://www.predsjednik.hr/vijesti/predsjednik-milanovic-prelet-aviona-dogovorio-je-osobno-premijer-to-je-samovoljno-ponasanje-nekoga-tko-nije-u-zapovjednom-lancu/">rekao je</a> Milanović pozivajući se na izvješće koje je zatražio i dobio od admirala Roberta Hranja, tadašnjeg načelnika Glavnog stožera OSRH.
„Jučer sam zabranio prelete vojnih zrakoplova nad naseljenim mjestima do daljnjega, dok ne dobijem izvještaj što se točno događalo. Jučer je došlo do nepotrebnog i grubog uznemiravanja ljudi u situaciju nabijenoj strahom zbog onoga što se događalo zadnjih dana. Dobio sam očitovanje načelnika Glavnog stožera“, dodao je predsjednik Milanović i najavio kako će se od sada voditi računa o tome da se takve situacije ne ponove. Pritom je naglasio kako Hrvatska cijeni pomoć saveznika i kako će vojni zrakoplovi i dalje letjeti, ali sve u okviru plana.

Zoran Milanović je podržao kupnju Rafala, a suglasnost za to nije niti trebao dati - Faktograf.hr

Procedura smjene predsjednika predviđa da inicijativu pokreće Sabor, a odluku donosi Ustavni sud.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/fotoizbori-1021x675.jpg"/>
Foto: HINA/Velimir ILIĆ/ ik
Nakon što je predsjednik Zoran Milanović pokrenuo buru reakcija <a href="https://faktograf.hr/2024/03/16/ustavni-sud-u-ponedjeljak-odlucuje-moze-li-predsjednik-zoran-milanovic-na-parlamentarne-izbore/" rel="noopener" target="_blank">najavom</a> kandidature na parlamentarnim izborima, odnosno potencijalnim preuzimanjem uloge mandatara ukoliko koalicija predvođena njegovom bivšom strankom, SDP-om, odnese pobjedu na izborima, rasprava se rasplamsala i u digitalnom okruženju.
Politički šok koji je Milanović priredio prouzročio je niz pogrešnih tumačenja hrvatskog Ustava i zakona, a na njih nisu imuni ni korisnici društvenih mreža.
Jedan od njih je i Hrvoje Prpić, poduzetnik, jedan od osnivača HG Spota i mreže investitora CRANE, koji je na Facebooku, između ostalog, napisao kako je siguran da bi “većina stanovništva stala na stranu destrukcije i ne bi na referendumu glasala za opoziv predsjednika čak niti kada bi on odbio raspisivanje novih izbora”. Pri tome Prpić polazi od pretpostavke da proceduru opoziva Predsjednika pokreće Hrvatski sabor, a da je dio procedure i referendum.
<blockquote>“Imamo predsjednika koji otvoreno kaze da nece poštivati odluke Ustavnog suda, imamo raspušten Sabor, jedini koji moze raspisati referendum za smjenu predsjednika i imamo 60-70% stanovništva koja ne prati politiku i kojima je jedino zanimljivo da unište ono sto smo stekli, jer… zašto ne?“Situacija je trenutno ovakva: samo Sabor može pokrenuti opoziv predsjednika nakon čega se raspisuje referendum o tome. S obzirom da je Sabor raspušten ne postoji mogućnost opoziva predsjednika. Predsjednik mora raspisati izbore u određenom roku nakon raspuštanja Sabora, ali ako to ne napravi imamo ustavnu krizu. Međutim, on može nastaviti sa svojom destruktivnom politikom i inatiti se zauvijek. Tada bismo imali Hrvatsku bez Sabora i ne bismo mogli donositi nove zakone. To bi nas koštalo ne samo ugleda već i financijski”, dio je statusa koji je Prpić objavio 23. ožujka 2024. godine (arhiviran <a href="https://archive.ph/nsuAE" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).</blockquote>
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/screenshot-2024-03-25-at-10-52-20-hrvoje-prpic-jesmo-li-na-rubu-ustavne-krize-znam-da-vecina-facebook-474x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
<h4>Nakon Sabora, o odgovornosti Predsjednika ne odlučuju građani na referendumu</h4>
Odmah nakon što je Milanović obznanio svoju nakanu, pojavila se sumnja i bojazan da je njegovo kandidiranje na parlamentarnim izborima s pozicije predsjednika neustavno. Ustavni je sud promptno, sljedeći radni dan nakon najave, donio <a href="https://www.usud.hr/sites/default/files/dokumenti/Upozorenje_u_predmetu_broj_U-VII-1263-2024.pdf" rel="noopener" target="_blank">upozorenje</a> po kojem predsjednik Milanović ne smije sudjelovati u izbornoj kampanji jer Ustav nalaže da predsjednik Republike mora nastupati kao nestranačka osoba i voditi računa o funkcioniranju državnih vlasti. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović tom je prilikom pozvao Milanovića da odmah podnese ostavku na dužnost predsjednika Republike ili da, u suprotnom, ostane na mjestu predsjednika države, ali da odustane od kampanje za parlamentarne izbore i ne nastupa javno kao kandidat.
Kako je Faktograf tada <a href="https://faktograf.hr/2024/03/18/zoran-milanovic-je-pred-medijima-svaki-dan-izlazuci-se-riziku-da-ga-ustavni-sud-smijeni-ili-ponisti-izbore/" rel="noopener" target="_blank">pisao</a>, Milanović je pred medijima svaki dan, izlažući se riziku da ga Ustavni sud smijeni ili poništi izbore. Pitanje koje se time nameće je na koji način ga se može sankcionirati nastavi li se ponašati protivno upozorenju Ustavnog suda.
Te ovlasti nemaju, odnosno ne bi imali, hrvatski građani izlaskom na referendum nakon što “Sabor pokrene opoziv predsjednika”.
Prema <a href="https://www.zakon.hr/z/359/Zakon-o-referendumu-i-drugim-oblicima-osobnog-sudjelovanja-u-obavljanju-dr%C5%BEavne-vlasti-i-lokalne-i-podru%C4%8Dne-%28regionalne%29-samouprave" rel="noopener" target="_blank">Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave</a>, državni referendum mogu raspisati Hrvatski sabor i Predsjednik. Sabor “može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga”, ako to zatraži deset posto ukupnog broja birača, stoji u trećem članku Zakona.
Kod nas su se održala svega <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/samo-tri-nisu-propala-prisjetite-se-sto-se-sve-htjelo-mijenjati-referendumima-otkad-je-demokratske-hrvatske-foto-20181011" rel="noopener" target="_blank">tri državna referenduma</a>: 1991. godine kada se glasalo o hrvatskoj samostalnosti, 2012. godine o pristupanju Europskoj uniji te 2013. godine o ustavnoj definiciji braka. Potonji je bio jedini koji se raspisao na temelju prikupljenih potpisa građana. Nakon što je konzervativna građanska inicijativa “U ime obitelji” provela referendumsku inicijativu i skupila potpise, Sabor je 8. studenoga 2013. godine proveo <a href="https://sabor.hr/hr/prijedlog-odluke-o-raspisivanju-drzavnog-referenduma-predlagatelj-odbor-za-ustav-poslovnik-i" rel="noopener" target="_blank">glasovanje</a>. Odluka je donesena sa 104 glasa “za”, 13 “protiv” i pet “suzdržanih” te je raspisan referendum na kojem su građani odlučivali jesu li za to da se brak Ustavom definira kao životna zajednica muškarca i žene. Sabor je o raspisivanju državnog referenduma mogao odlučivati jer je to tijelo normalno radilo. Trenutno ne može raspisati nikakav referendum jer je 14. ožujka 2024. godine donio odluku o svome raspuštanju.
Također, na istom tragu, Sabor trenutno ne može odlučivati o opozivu predsjednika jer je raspušten. Međutim, i kad bi se dogodila situacija u kojoj Sabor pokreće tu proceduru unutar svog redovitog rada, referendum ne bi bio dio te procedure. Prema članku 105. Ustava (<a href="https://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/outdex-documents/2020-11/100_pitanja_i_odgovora_hrvatski-sabor-srednje_skole.pdf" rel="noopener" target="_blank">2</a>), postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike (za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti) može pokrenuti Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a konačnu odluku donosi Ustavni sud dvotrećinskom većinom glasova svih sudaca. Ako Ustavni sud utvrdi odgovornost, Predsjedniku “prestaje dužnost po sili Ustava”. Dakle, ova opcija ne uključuje referendum na kojem bi građani odlučivali o smjeni predsjednika.
<h4>Ustavni sud i ovlasti odlučivanja o Predsjedniku</h4>
U trenutnim političkim okolnostima, počelo se diskutirati o još jednoj opciji u pogledu smjene Milanovića, a <a href="https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/seks-uvjeren-da-ce-ustavni-sud-odluciti-da-je-ponasanje-milanovica-protuustavno/" rel="noopener" target="_blank">iznio</a> ju je Vladimir Šeks, bivši HDZ-ov predsjednik Hrvatskog sabora. Implicirajući da je predsjednik Milanović nesposoban obavljati svoju dužnost zaštite Ustava, spomenuo se članka 97. <a href="https://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske" rel="noopener" target="_blank">Ustava</a> koji navodi kako “u slučaju duže spriječenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskog sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda”. Ustavni sud &nbsp;o tome odlučuje na prijedlog Vlade.
Međutim, postavlja se pitanje je li tu odredbu moguće koristiti u ovom kontekstu. Kako je za <a href="https://faktograf.hr/2024/03/22/u-hrvatskoj-se-nije-dogodio-drzavni-udar-niti-smo-u-ustavnoj-krizi/" rel="noopener" target="_blank">Faktograf</a> pojasnila ustavna stručnjakinja s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Ana Horvat Vuković, “potezi predsjednika Milanovića od petka, 15. ožujka do danas jesu ustavnopravno neprihvatljivi, no ni u kojem razumnom tumačenju ne indiciraju njegovu ‘nesposobnost’ za obnašanje istog”. No, niti u ovom scenariju se ne bi raspisivao referendum na kojem bi građani odlučivali o nesposobnosti predsjednika.
Iako je Milanovićeva najava kandidature unijela dodatan nemir na političkoj sceni i zbunila brojne promatrače, posebice kad se govori o ustavnosti i zakonitosti određenih radnji, njihovom tumačenju treba prilaziti s oprezom. Tako je i sa statusom koji smo u ovom tekstu analizirali. Točno je da Sabor, budući da je raspušten, ne može pokrenuti postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika za povredu Ustava. Međutim, netočno je da sam taj postupak, i kad Sabor normalno radi, uključuje referendum.
Faktograf će narednih tjedana pratiti predizbornu kampanju i ocjenjivati točnost tvrdnji vezanih uz nadolazeće parlamentarne izbore, a sve što smo dosad objavili možete pronaći na ovom <a href="https://faktograf.hr/tag/parlamentarni-izbori-2024/" rel="noopener" target="_blank">linku</a>.

Referendum se u hrvatskom Ustavu i zakonima ne navodi kao dio procedure za opoziv predsjednika - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Siniša Hajdaš će postati privremeni predsjednik ako Zoran Milanović odstupi" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: