Sabor može pokrenuti opoziv predsjednika nakon čega se raspisuje referendum o tome

Hrvoje Prpić

Procedura smjene predsjednika predviđa da inicijativu pokreće Sabor, a odluku donosi Ustavni sud.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/fotoizbori-1021x675.jpg"/>
Foto: HINA/Velimir ILIĆ/ ik
Nakon što je predsjednik Zoran Milanović pokrenuo buru reakcija <a href="https://faktograf.hr/2024/03/16/ustavni-sud-u-ponedjeljak-odlucuje-moze-li-predsjednik-zoran-milanovic-na-parlamentarne-izbore/" rel="noopener" target="_blank">najavom</a> kandidature na parlamentarnim izborima, odnosno potencijalnim preuzimanjem uloge mandatara ukoliko koalicija predvođena njegovom bivšom strankom, SDP-om, odnese pobjedu na izborima, rasprava se rasplamsala i u digitalnom okruženju.
Politički šok koji je Milanović priredio prouzročio je niz pogrešnih tumačenja hrvatskog Ustava i zakona, a na njih nisu imuni ni korisnici društvenih mreža.
Jedan od njih je i Hrvoje Prpić, poduzetnik, jedan od osnivača HG Spota i mreže investitora CRANE, koji je na Facebooku, između ostalog, napisao kako je siguran da bi “većina stanovništva stala na stranu destrukcije i ne bi na referendumu glasala za opoziv predsjednika čak niti kada bi on odbio raspisivanje novih izbora”. Pri tome Prpić polazi od pretpostavke da proceduru opoziva Predsjednika pokreće Hrvatski sabor, a da je dio procedure i referendum.
<blockquote>“Imamo predsjednika koji otvoreno kaze da nece poštivati odluke Ustavnog suda, imamo raspušten Sabor, jedini koji moze raspisati referendum za smjenu predsjednika i imamo 60-70% stanovništva koja ne prati politiku i kojima je jedino zanimljivo da unište ono sto smo stekli, jer… zašto ne?“Situacija je trenutno ovakva: samo Sabor može pokrenuti opoziv predsjednika nakon čega se raspisuje referendum o tome. S obzirom da je Sabor raspušten ne postoji mogućnost opoziva predsjednika. Predsjednik mora raspisati izbore u određenom roku nakon raspuštanja Sabora, ali ako to ne napravi imamo ustavnu krizu. Međutim, on može nastaviti sa svojom destruktivnom politikom i inatiti se zauvijek. Tada bismo imali Hrvatsku bez Sabora i ne bismo mogli donositi nove zakone. To bi nas koštalo ne samo ugleda već i financijski”, dio je statusa koji je Prpić objavio 23. ožujka 2024. godine (arhiviran <a href="https://archive.ph/nsuAE" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).</blockquote>
<figure><img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/screenshot-2024-03-25-at-10-52-20-hrvoje-prpic-jesmo-li-na-rubu-ustavne-krize-znam-da-vecina-facebook-474x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
<h4>Nakon Sabora, o odgovornosti Predsjednika ne odlučuju građani na referendumu</h4>
Odmah nakon što je Milanović obznanio svoju nakanu, pojavila se sumnja i bojazan da je njegovo kandidiranje na parlamentarnim izborima s pozicije predsjednika neustavno. Ustavni je sud promptno, sljedeći radni dan nakon najave, donio <a href="https://www.usud.hr/sites/default/files/dokumenti/Upozorenje_u_predmetu_broj_U-VII-1263-2024.pdf" rel="noopener" target="_blank">upozorenje</a> po kojem predsjednik Milanović ne smije sudjelovati u izbornoj kampanji jer Ustav nalaže da predsjednik Republike mora nastupati kao nestranačka osoba i voditi računa o funkcioniranju državnih vlasti. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović tom je prilikom pozvao Milanovića da odmah podnese ostavku na dužnost predsjednika Republike ili da, u suprotnom, ostane na mjestu predsjednika države, ali da odustane od kampanje za parlamentarne izbore i ne nastupa javno kao kandidat.
Kako je Faktograf tada <a href="https://faktograf.hr/2024/03/18/zoran-milanovic-je-pred-medijima-svaki-dan-izlazuci-se-riziku-da-ga-ustavni-sud-smijeni-ili-ponisti-izbore/" rel="noopener" target="_blank">pisao</a>, Milanović je pred medijima svaki dan, izlažući se riziku da ga Ustavni sud smijeni ili poništi izbore. Pitanje koje se time nameće je na koji način ga se može sankcionirati nastavi li se ponašati protivno upozorenju Ustavnog suda.
Te ovlasti nemaju, odnosno ne bi imali, hrvatski građani izlaskom na referendum nakon što “Sabor pokrene opoziv predsjednika”.
Prema <a href="https://www.zakon.hr/z/359/Zakon-o-referendumu-i-drugim-oblicima-osobnog-sudjelovanja-u-obavljanju-dr%C5%BEavne-vlasti-i-lokalne-i-podru%C4%8Dne-%28regionalne%29-samouprave" rel="noopener" target="_blank">Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave</a>, državni referendum mogu raspisati Hrvatski sabor i Predsjednik. Sabor “može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga”, ako to zatraži deset posto ukupnog broja birača, stoji u trećem članku Zakona.
Kod nas su se održala svega <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/samo-tri-nisu-propala-prisjetite-se-sto-se-sve-htjelo-mijenjati-referendumima-otkad-je-demokratske-hrvatske-foto-20181011" rel="noopener" target="_blank">tri državna referenduma</a>: 1991. godine kada se glasalo o hrvatskoj samostalnosti, 2012. godine o pristupanju Europskoj uniji te 2013. godine o ustavnoj definiciji braka. Potonji je bio jedini koji se raspisao na temelju prikupljenih potpisa građana. Nakon što je konzervativna građanska inicijativa “U ime obitelji” provela referendumsku inicijativu i skupila potpise, Sabor je 8. studenoga 2013. godine proveo <a href="https://sabor.hr/hr/prijedlog-odluke-o-raspisivanju-drzavnog-referenduma-predlagatelj-odbor-za-ustav-poslovnik-i" rel="noopener" target="_blank">glasovanje</a>. Odluka je donesena sa 104 glasa “za”, 13 “protiv” i pet “suzdržanih” te je raspisan referendum na kojem su građani odlučivali jesu li za to da se brak Ustavom definira kao životna zajednica muškarca i žene. Sabor je o raspisivanju državnog referenduma mogao odlučivati jer je to tijelo normalno radilo. Trenutno ne može raspisati nikakav referendum jer je 14. ožujka 2024. godine donio odluku o svome raspuštanju.
Također, na istom tragu, Sabor trenutno ne može odlučivati o opozivu predsjednika jer je raspušten. Međutim, i kad bi se dogodila situacija u kojoj Sabor pokreće tu proceduru unutar svog redovitog rada, referendum ne bi bio dio te procedure. Prema članku 105. Ustava (<a href="https://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://www.sabor.hr/sites/default/files/uploads/outdex-documents/2020-11/100_pitanja_i_odgovora_hrvatski-sabor-srednje_skole.pdf" rel="noopener" target="_blank">2</a>), postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike (za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti) može pokrenuti Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a konačnu odluku donosi Ustavni sud dvotrećinskom većinom glasova svih sudaca. Ako Ustavni sud utvrdi odgovornost, Predsjedniku “prestaje dužnost po sili Ustava”. Dakle, ova opcija ne uključuje referendum na kojem bi građani odlučivali o smjeni predsjednika.
<h4>Ustavni sud i ovlasti odlučivanja o Predsjedniku</h4>
U trenutnim političkim okolnostima, počelo se diskutirati o još jednoj opciji u pogledu smjene Milanovića, a <a href="https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/seks-uvjeren-da-ce-ustavni-sud-odluciti-da-je-ponasanje-milanovica-protuustavno/" rel="noopener" target="_blank">iznio</a> ju je Vladimir Šeks, bivši HDZ-ov predsjednik Hrvatskog sabora. Implicirajući da je predsjednik Milanović nesposoban obavljati svoju dužnost zaštite Ustava, spomenuo se članka 97. <a href="https://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske" rel="noopener" target="_blank">Ustava</a> koji navodi kako “u slučaju duže spriječenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskog sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda”. Ustavni sud &nbsp;o tome odlučuje na prijedlog Vlade.
Međutim, postavlja se pitanje je li tu odredbu moguće koristiti u ovom kontekstu. Kako je za <a href="https://faktograf.hr/2024/03/22/u-hrvatskoj-se-nije-dogodio-drzavni-udar-niti-smo-u-ustavnoj-krizi/" rel="noopener" target="_blank">Faktograf</a> pojasnila ustavna stručnjakinja s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Ana Horvat Vuković, “potezi predsjednika Milanovića od petka, 15. ožujka do danas jesu ustavnopravno neprihvatljivi, no ni u kojem razumnom tumačenju ne indiciraju njegovu ‘nesposobnost’ za obnašanje istog”. No, niti u ovom scenariju se ne bi raspisivao referendum na kojem bi građani odlučivali o nesposobnosti predsjednika.
Iako je Milanovićeva najava kandidature unijela dodatan nemir na političkoj sceni i zbunila brojne promatrače, posebice kad se govori o ustavnosti i zakonitosti određenih radnji, njihovom tumačenju treba prilaziti s oprezom. Tako je i sa statusom koji smo u ovom tekstu analizirali. Točno je da Sabor, budući da je raspušten, ne može pokrenuti postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika za povredu Ustava. Međutim, netočno je da sam taj postupak, i kad Sabor normalno radi, uključuje referendum.
Faktograf će narednih tjedana pratiti predizbornu kampanju i ocjenjivati točnost tvrdnji vezanih uz nadolazeće parlamentarne izbore, a sve što smo dosad objavili možete pronaći na ovom <a href="https://faktograf.hr/tag/parlamentarni-izbori-2024/" rel="noopener" target="_blank">linku</a>.

Referendum se u hrvatskom Ustavu i zakonima ne navodi kao dio procedure za opoziv predsjednika - Faktograf.hr

Ana Horvat Vuković s Pravnog fakulteta u Zagrebu potvrdila nam je da se ovdje ne može govoriti o državnom udaru ni sa koje strane, a riječi predsjednika i premijera namijenjene su političkom nadmetanju.
<img src="https://faktograf.hr/wp-content/uploads/2024/03/ds-1200x675.jpg"/>
ilustracija: Faktograf.hr/HINA/Damir Senčar, Admir Buljubašić
<blockquote>„Ovo je ustavna kriza. Čisti puč“, <a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/zoran-milanovic-komentira-odluku-ustavnog-suda---838575.html">kazao je</a> predsjednik Zoran Milanović u ponedjeljak nakon <a href="https://sljeme.usud.hr/Usud/Praksaw.nsf/C12570D30061CE54C1258AE400450E70/%24FILE/U-VII-1263-2024.pdf">Upozorenja</a> koje je njemu i SDP-u dao Ustavni sud.“Sve moramo nazvati pravim riječima – to je pravi mini državni udar“,<a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/andrej-plenkovic-o-odluci-ustavnog-suda---838582.html"> kazao je</a> istog dana premijer Andrej Plenković, misleći na prethodno najavljenu kandidaturu Zorana Milanovića na listi SDP-a s pozicije predsjednika države.</blockquote>
Hrvatska enciklopedija “državni udar” <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/drzavni-udar">definira</a> kao „neustavnu i obično nasilnu smjenu vlasti, često uz pomoć vojske“.
Dalje piše kako je to „posljedica šire društvene nestabilnosti i slabosti državnih institucija“ te navodi kako je „za uspjeh državnog udara ključna brza uspostava kontrole nad sigurnosnim sustavom (vojska, policija, obavještajne službe i dr.), te prevlasti u informacijskom i medijskome prostoru“. Još se dodaje i kako se „državni udar“ naziva i „puč“.
<h4>Optužbe za državni udar ili puč dio su političke borbe</h4>
Očigledno je da se u Hrvatskoj (barem ne još) nije dogodila neustavna ili nasilna smjena vlasti.
I ustavna stručnjakinja Ana Horvat Vuković s Pravnog fakulteta u Zagrebu potvrdila nam je da se ovdje ne može govoriti o „državnom udaru“ ni sa koje strane, a riječi predsjednika i premijera, smatra, namijenjene su političkom nadmetanju.
„Ponašanje proteklih dana možemo nazvati udarom ili napadom na Ustav, no nije to ‘državni udar’ u smislu (pokušaja) destabilizacije samog ustavnog poretka. Istina jest da Ustav u ovom političkom sukobu može biti promatran kao kolateralna žrtva, međutim ustavni sustav je stabiliziran promptnom intervencijom Ustavnog suda. Pravila igre dodatno su pojašnjena (iako nikad nisu niti bila u pitanju) pa nam samo preostaje očekivati od svih sudionika izbornog nadmetanja da budu u stanju poštovati Ustav države kojom bi htjeli upravljati. Međusobna optuživanja premijerskih (protu)kandidata o državnim udarima i mini-pučevima treba ostaviti u političkom ringu i domeni afekta“, pojašnjava.
<h4>Ustavni sud ima alate, uz poštovanje načela razmjernosti</h4>
Jesmo li, ipak, u ustavnoj krizi, odnosno možemo li se naći u takvoj krizi ako Milanović nastavi ne slušati upozorenje Ustavnog suda? Profesorica Ana Horvat Vuković je i tu odlučna:
„Nismo, niti smo bili, u ustavnoj krizi. Diskurs ‘krize’ ne može se koristiti u situaciji u kojoj Ustav regulira izazove s kojima se hrvatska demokracija suočava i u kojoj Ustavni sud svojim reakcijama osigurava stabilnost. Samorazumljivo je da Ustav ne može detaljno propisati svaku situaciju do koje u životu jedne države može doći. Iracionalno je to očekivati, kao što je i neprihvatljivo nastojati stjecati političke bodove na toj notornoj činjenici. Kako znamo reći, Ustav nije tehnološki priručnik, kao za pametni sat ili pećnicu. Kao i svaki drugi propis, on mora biti protumačen u skladu s temeljnim vrednotama ustavnog poretka kao što su vladavina prava i demokratski višestranački poredak. Ako Predsjednik Republike ne bude uvažavao odluke Ustavnog suda, jedinog tijela koje je ovlašteno tumačiti Ustav i autoritativno reći što on znači, i dalje se nećemo naći u ‘krizi’ sve dok se svi ostali sudionici sustava ponašaju u skladu sa svojim ustavnim dužnostima. U svom Upozorenju od 18. ožujka 2024., Ustavni sud je jasno izložio širinu odluka na koje je ovlašten kako bi osigurao zaštitu načela diobe vlasti i integriteta izbornog postupka, tako da je ‘protokol postupanja’ jasan i iznad svega definiran pravom – naravno, uz pažljivu primjenu i duboko poštovanje načela razmjernosti“.
Doajen HDZ-a Vladimir Šeks s Općeg Sabora HDZ-a <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/je-li-to-seks-najavio-da-ce-vlada-zatraziti-da-se-milanovica-proglasi-nesposobnim/2548144.aspx">poručio je</a> kako postoji članak 97. Ustava prema kojem Ustavni sud na prijedlog Vlade može utvrditi da je predsjednik nesposoban za obnašanje dužnosti, a Zoran Milanović je, kazao je Šeks, svojom najavom kandidiranja na listi SDP-a „pokazao da nije sposoban obnašati dužnost predsjednika te biti zagovaratelj stabilnosti i redovitog usklađenog djelovanja u Hrvatskoj. Umjesto toga je oporbeni lider.”
Smije li Ustavni sud smijeniti Milanovića na osnovi članka 97. Ustava?
„Članak 97. moramo čitati objedinjeno s odredbom članka 105. Ustava, koja ovlašćuje Ustavni sud da dvotrećinskom većinom svih sudaca utvrdi posebnu odgovornost Predsjednika za povredu Ustava koju počini u obavljanju svoje dužnosti, no isključivo nakon što taj postupak pokrene Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika. I s obzirom na političku konstelaciju u Saboru (gdje bi se teško našla 101 ‘ruka’ za ovakvu odluku), i činjenicu da je isti raspušten i kao kolektivno tijelo trenutno de facto ne postoji, ovaj postupak se ne bi mogao ni započeti do konstituiranja novog Sabora nakon provedenih parlamentarnih izbora.
Ustavni sud, doduše, ima temeljem stavka. 2. članka 97. ovlast na prijedlog Vlade odlučivati o ‘nesposobnosti’ Predsjednika Republike, no nezamislivo bi bilo tu odredbu koristiti u ovom kontekstu. Potezi predsjednika Milanovića od petka, 15. ožujka do danas jesu ustavnopravno neprihvatljivi, no ni u kojem razumnom tumačenju ne indiciraju njegovu ‘nesposobnost’ za obnašanje istog“, kaže Ana Horvat Vuković.
Ustavni sud poručio je Milanoviću da dade ostavku pa se onda uključi u kampanju za parlamentarne izbore. &nbsp;Bi li bili u ustavnoj krizi kada bi Milanović podnio ostavku, a predsjednik Sabora ne bi želio prihvatiti mjesto privremenog predsjednika zbog želje da sudjeluje u izbornoj trci? Nameće se i pitanje može li to mjesto zauzeti neki potpredsjednik koji ne namjerava u izbornu trku te tko o tome odlučuje.
„I ovdje, govoru o ‘ustavnoj krizi’ nema mjesta u državi vladavine Ustava. Odredbom članka 97. Ustava regulirana je i situacija Predsjednikove ostavke, na način da ex constitutione, temeljem snage samog Ustava, dužnost privremenog Predsjednika Republike preuzima predsjednik Hrvatskog sabora. On tu dužnost ne može u tom trenutku ‘ne prihvatiti’, jer do toga dolazi automatizmom, po sili Ustava. Ali Poslovnik Hrvatskog sabora ga zato ovlašćuje da podnese ostavku na dužnost predsjednika Sabora, što bi istodobno značilo i njegov prestanak obavljanja dužnosti privremenog Predsjednika Republike. Bilo bi neprihvatljivo tumačiti suprotno i onemogućiti mu korištenje takvog prava, jer bi u tom slučaju predsjednik Milanović dispozitivno mogao raspolagati pasivnim biračkim pravom Gordana Jandrokovića (njegovim pravom da bude kandidiran i biran na parlamentarnim izborima) tako da mu ga oduzme pukim činom podnošenja svoje ostavke. S obzirom da je Sabor raspušten i novi saziv se tek treba izabrati i konstituirati, Poslovnik bi trebali svrhovito tumačiti na način da bi dužnost predsjednika-Sabora-kao-privremenog-Predsjednika-Republike u tom slučaju trebao preuzeti potpredsjednik iz reda zastupnika dotadašnje parlamentarne većine“, zaključuje Ana Horvat Vuković.

U Hrvatskoj se nije dogodio državni udar, niti smo u ustavnoj krizi - Faktograf.hr

Profesorica Mirjana Kasapović u svojoj je predizbornoj analizi za Večernji list, u tekstu u kojem se bavila najavom predsjednika Republike Zorana Milanovića da će biti kandidat SDP-a za predsjednika Vlade, napisala netočan podatak da je SDP-ovac Siniša Hajdaš Dončić potpredsjednik Sabora pa sukladno tome i potencijalni privremeni predsjednik Republike.
<blockquote>“Ključno je to što puč nije bio planiran izvan političkoga sustava, nego unutar njega – u središnjima državno-političkim institucijama. Njegovi glavni tvorci i izvođači bili su predsjednik države i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović; potpredsjednik Hrvatskoga sabora i najveće oporbene stranke Siniša Hajdaš Dončić; saborski zastupnik i predsjednik najveće oporbene stranke Peđa Grbin – sva trojica potječu iz SDP-a pa je na djelu bio pokušaj političkog puča institucionalne ljevice”, piše Kasapović u tekstu objavljenom u tiskanom izdanju Večernjeg lista 20. ožujka 2024. godine.</blockquote>
Netočan podatak da je Hajdaš Dončić potpredsjednik Sabora Kasapović navodi i kasnije u tekstu.
<blockquote>“Može mu se pridružiti i performer Hajdaš Dončić, koji podulje pokazuje ozbiljne poremećaje u ponašanju, koji su jedan od vrhunaca dosegnuli u njegovom nastupu u središnjem Dnevniku HTV-a u ponedjeljak, 18. ožujka, izazivajući jezu kod uravnoteženih ljudi pri pomisli da gledaju i slušaju potpredsjednika Sabora koji bi u nekome imaginarnom spletu okolnosti mogao postati i privremeni predsjednik države”, navodi Kasapović.</blockquote>
U tome dijelu netočnoj činjenici da je Hajdaš Dončić potpredsjednik Sabora dodaje i mogućnost da bi on mogao postati privremeni predsjednik Republike.
<h4>Hajdaš Dončić u zadnjem sazivu nije bio potpredsjednik</h4>
Na internetskoj stranici Hrvatskog sabora jasno se navodi <a href="https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/potpredsjednici">tko su bili potpredsjednici u 10. sazivu</a>, odnosno mandatu koji je <a href="https://www.telegram.hr/politika-kriminal/foto-gotovo-je-sabor-je-konacno-raspusten-ovako-je-to-izgledalo-zadnji-dan/">raspuštanjem završio 14. ožujka</a>.
“Na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga sabora održanoj 22. srpnja 2020. na dužnost potpredsjednika Sabora izabrani su: Željko Reiner (HDZ), Ante Sanader (HDZ), Furio Radin (NZ), Rajko Ostojić (SDP) i Miroslav Škoro (Domovinski pokret). Na 3. sjednici, 14. listopada 2020., Hrvatski sabor donio je odluku o početku mirovanja zastupničkog mandata zastupnika Rajka Ostojića čime je prestala i njegova dužnost potpredsjednika Sabora. Na 3. sjednici, 16. listopada 2020., Hrvatski sabor donio je odluku o izboru zastupnice Sabine Glasovac (SDP) na dužnost potpredsjednice Hrvatskoga sabora. Na 9. sjednici, 15. prosinca 2021., Hrvatski sabor donio je odluku o razrješenju zastupnika Miroslava Škore (nezavisni) s dužnosti potpredsjednika Sabora. Na 9. sjednici, 15. prosinca 2021., Hrvatski sabor donio je odluku o imenovanju zastupnika Davorka Vidovića (nezavisni) na dužnost potpredsjednika Sabora”, stoji na stranicama Hrvatskog sabora.
Iz tih je informacija jasno da <a href="http://www.sdp.hr/nasi-ljudi/potpredsjednici/">potpredsjednik SDP-a</a> Siniša Hajdaš Dončić u zadnjem mandatu nije bio potpredsjednik Sabora. Niti na <a href="https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/hajdas-doncic-sinisa-10-saziv-hrvatskoga-sabora">saborskoj internetskoj stranici zastupnika Hajdaša Dončića</a> ne navodi se da je bio potpredsjednik u zadnjem sazivu Sabora.
Hajdaš Dončić je zaista bio potpredsjednik Sabora, ali ne u zadnjem mandatu nego onome koji je trajao od listopada 2016. do srpnja 2020. godine. Na <a href="https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/hajdas-doncic-sinisa-9-saziv">stranici zastupnika Hajdaša Dončića iz tog mandata</a> među “dužnostima u Saboru” navedeno je i da je Hajdaš Dončić bio potpredsjednikom Sabora od 30. lipnja 2017. godine. U zadnjem sazivu Hajdaš Dončić je od prosinca 2021. obnašao dužnost predsjednika Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a bio je i član Nadzornog odbora Hrvatske banke za obnovu i razvitak iz redova zastupnika, no potpredsjednik Sabora nije bio.
<h4>Kako bi potpredsjednik Sabora mogao postati privremeni predsjednik Republike?</h4>
Zbog činjenice da Hajdaš Dončić nije bio potpredsjednik Sabora ne postoji niti mogućnost, o kojoj se govori od najave Zorana Milanovića da će biti SDP-ov kandidat za predsjednika Vlade, da bi netko od potpredsjednika Sabora mogao postati vršitelj dužnosti predsjednika Republike.
Naime, <a href="https://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske">u 97. članku Ustava</a> piše da u slučaju ostavke predsjednika Republike, dužnost privremenog predsjednika Republike preuzima predsjednik Hrvatskog sabora, što je u zadnjem mandatu bio HDZ-ov Gordan Jandroković. No, i Jandroković je već najavljen kao <a href="https://hdz.hr/article/4385/na-izbore-idemo-ponosni-na-svoja-postignuca-s-jasnom-vizijom-daljnjeg-rasta-razvoja-hrvatske-u-novom-4-godisnjem-mandatu-">nositelj liste HDZ-a u drugoj izbornoj jedinici</a> pa su se, iako se to izrijekom u Ustavu ne navodi, pojavila tumačenja da bi se na mjesto privremenog predsjednika Republike imenovao netko od potpredsjednika Sabora iz zadnjeg saziva.
Kao što smo već naveli, na potpredsjedničkom mjestu zadnji saziv Sabora završili su HDZ-ovi Željko Reiner i Ante Sanader, predstavnik talijanske manjine Furio Radin, SDP-ova Sabina Glasovac i Davorko Vidović iz stranke Socijaldemokrati te bi se među tim imenima, kod scenarija da predsjednik Republike podnese ostavku, a predsjednik Sabora odbije tu dužnost, mogli tražiti privremeni predsjednici Republike.
No, suprotno onome što je navela Kasapović u svojoj analizi u Večernjem listu, Siniša Hajdaš Dončić nije među njima.

Siniša Hajdaš Dončić ne može biti privremeni predsjednik Hrvatske - Faktograf.hr

U posljednje vrijeme, na internetu se pojavila tvrdnja da je američki predsjednik Joe Biden priznao da su ga njegovi kolege demokrati prisilili da se povuče iz utrke za Bijelu kuću. Prema ovoj tvrdnji, Biden je rekao da su ga demokrati uvjerili da će ih 'ugroziti' ako ostane u utrci i da je Nancy Pelosi bila ključna osoba koja je utjecala na njegovu odluku.
Međutim, ova tvrdnja je lažna i nema dokaza koji bi je potvrdili. Biden nije objavio nikakvo priznanje o prisilnom povlačenju, a ni jedan vjerodostojan izvor nije potvrdio ovu priču.
Prvo, treba napomenuti da Biden nije objavio nikakvo priznanje o prisilnom povlačenju. Sve tvrdnje o tome temelje se na neprovjerenim izvorima i lažnim člancima koji se šire internetom. Biden je i dalje aktivan predsjednik Sjedinjenih Američkih Država i nema dokaza da planira odstupiti s te pozicije.
Drugo, tvrdnja da je Nancy Pelosi bila ključna osoba koja je utjecala na Bidenovu odluku također je lažna. Pelosi je negirala da je predvodila bilo kakve napore da se svrgne Biden i nema dokaza da je ikada izravno tražila od Bidena da obustavi svoju kampanju.
Treće, tvrdnja da su demokrati prisilili Bidena na povlačenje zbog njegovog kognitivnog pada također nema temelja u činjenicama. Biden je nastavio obavljati svoje dužnosti kao predsjednik i nema dokaza da su njegovi kolege demokrati tražili njegovo povlačenje zbog zdravstvenih razloga.
Uz to, važno je napomenuti da su lažne vijesti i dezinformacije česta pojava u političkim kampanjama i da je važno provjeravati izvore prije nego što se vjeruje u bilo kakve tvrdnje. Vjerodostojni izvori kao što su <a href="https://www.factcheck.org/">FactCheck.org</a> i <a href="https://www.snopes.com/">Snopes</a> mogu pomoći u provjeri tvrdnji i otkrivanju lažnih vijesti.
Zaključno, tvrdnja da je Biden priznao da su ga demokrati prisilili na povlačenje iz utrke za predsjednika je lažna. Nema dokaza koji bi potvrdili ovu tvrdnju, a svi vjerodostojni izvori negiraju da je Biden ikada objavio takvo priznanje. Važno je ostati kritični prema informacijama koje se šire internetom i provjeravati izvore prije nego što se vjeruje u bilo kakve tvrdnje.

Biden priznao da su ga prisilili da se povuče – Provjera tvrdnje

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Sabor može pokrenuti opoziv predsjednika nakon čega se raspisuje referendum o tome" is False

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: