Prof. Valerije Vrček tvrdi da u vodi koju pijete nalaze se i lijekovi koje uzimaju vaši susjedi.

prof. dr. sc. Valerije Vrček

Narod hr

Provjera tvrdnje: Lijekovi u vodi koju pijete

Prof. Valerije Vrček, stručnjak za farmaceutsko-biokemijska istraživanja, iznio je tvrdnju da u vodi koju pijete nalaze se i lijekovi koje uzimaju vaši susjedi. Ova tvrdnja izaziva zabrinutost i potrebu za detaljnijom analizom.
Prema prof. Vrčeku, lijekovi koje koristimo završavaju u otpadnim vodama, a zatim se vraćaju u obrađenu vodu koju pijemo. Ova tvrdnja ima znanstvenu podlogu. Studije su pokazale da mnogi lijekovi nisu u potpunosti razgrađeni u postupcima obrade otpadnih voda i mogu se naći u pitkoj vodi u tragovima. Na primjer, istraživanje objavljeno u časopisu <a href="https://www.nature.com/articles/s41598-019-40317-3">Nature</a> pokazuje da su tragovi lijekova pronađeni u pitkoj vodi u različitim dijelovima svijeta.
Međutim, važno je napomenuti da koncentracije lijekova u pitkoj vodi su obično vrlo niske i ne predstavljaju neposrednu opasnost za ljudsko zdravlje. Ipak, dugoročni učinci izloženosti ovim tragovima lijekova još uvijek nisu dovoljno istraženi. Znanstvenici upozoravaju da je potrebno daljnje istraživanje kako bi se bolje razumjeli mogući rizici.
Prof. Vrček također spominje problem hormonskih otrova i njihovog utjecaja na reproduktivno zdravlje. Studije su pokazale da sintetski hormoni koje koriste žene u kontracepciji ili menopauzi mogu imati nepovoljan utjecaj na okoliš, posebno na mušku populaciju. Na primjer, istraživanje objavljeno u časopisu <a href="https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048969719341239">Science of The Total Environment</a> pokazuje da su estrogeni pronađeni u vodi mogu uzrokovati mušku neplodnost.
Zaključno, tvrdnja prof. Valerija Vrčeka o prisutnosti lijekova u pitkoj vodi ima znanstvenu podlogu, ali je potrebno daljnje istraživanje kako bi se bolje razumjeli mogući rizici. Važno je da se nastavi s istraživanjima i razvojem metoda za eliminaciju lijekova iz otpadnih voda kako bi se smanjila izloženost ovim supstancama.

U intervjuu za TRIS portal, <a href="https://remedia.social/claim-author/prof-dr-sc-valerije-vrcek-c3b3da218a28">prof. Valerije Vrček</a> iznio je tvrdnju da &nbsp;nanoseći ruž na usne u organizam unosimo otrovne parabene koji mogu uzrokovati rak dojke i druge zdravstvene probleme. Ova tvrdnja izaziva zabrinutost među korisnicima kozmetičkih proizvoda, pa smo odlučili detaljno istražiti ovo pitanje.
Parabeni su skupina kemijskih spojeva koji se često koriste kao konzervansi u kozmetičkim proizvodima, uključujući ruževe za usne. Njihova uloga je da spriječe rast bakterija i gljivica, čime produžuju trajnost proizvoda. Međutim, postojanje parabena u kozmetici izaziva kontroverze zbog mogućih zdravstvenih rizika.
Jedna od glavnih zabrinutosti vezanih uz parabene je njihova moguća povezanost s rakom dojke. Studija objavljena 2004. godine u časopisu Journal of Applied Toxicology otkrila je prisutnost parabena u tkivu tumora dojke. Ova studija je pobudila sumnju da parabeni mogu sudjelovati u razvoju raka dojke. Dodatno, parabeni imaju estrogena svojstva, što može dovesti do hormonalnih poremećaja i reproduktivnih problema.
Međutim, važno je napomenuti da postoje i studije koje ne potvrđuju ovu povezanost. Na primjer, istraživanje objavljeno u časopisu Critical Reviews in Toxicology zaključuje da nema dovoljno dokaza da bi se parabeni mogli smatrati uzrokom raka dojke. Ova studija navodi da se parabeni brzo izlučuju iz organizma i da njihova koncentracija u tkivu nije dovoljna da bi izazvala zdravstvene probleme.
Prof. Vrček također ističe da su parabeni prisutni u mnogim drugim kozmetičkim proizvodima, uključujući maskare, sjenila, kreme i mlijeka za sunčanje, te sredstva protiv znojenja. Ovo ukazuje na široku upotrebu parabena u industriji kozmetike, što dodatno komplicira procjenu njihove sigurnosti.
Uz sve ovo, važno je napomenuti da postoje alternativne metode konzerviranja kozmetičkih proizvoda koje ne uključuju parabene. Mnoge kompanije već koriste prirodne konzervanse ili druge sintetičke spojeve koji se smatraju sigurnijima. Potrošači mogu tražiti proizvode koji ne sadrže parabene i tako smanjiti rizik izloženosti ovim kemikalijama.
Zaključno, tvrdnja prof. Valerija Vrčeka o opasnostima parabena u ruževima za usne ima određenu znanstvenu podlogu, ali je potrebna daljnja istraživanja kako bi se definitivno utvrdila njihova sigurnost. Potrošači bi trebali biti svjesni mogućih rizika i odabirati proizvode koji ne sadrže parabene ako žele smanjiti izloženost ovim kemikalijama.

Provjera tvrdnje: Ruževi za usne i parabeni - što je istina?

Prof. dr. sc. Davor Pavuna, poznati znanstvenik i stručnjak za fiziku, iznio je nekoliko zanimljivih tvrdnji u svom intervjuu. On tvrdi da su sve ljudske aktivnosti snimljene i da postoji plan za kontrolu svijeta putem tehnologije i umjetne inteligencije. Međutim, on naglašava da je svijest i savjest čovjeka ključna za preživljavanje.
Prvo, razmotrimo tvrdnju da su sve ljudske aktivnosti snimljene. Ova tvrdnja je teško provjerljiva, jer bi zahtijevala ogromne količine podataka i tehnološke mogućnosti koje trenutno ne postoje. Iako postoje tehnologije za praćenje i snimanje određenih aktivnosti, poput nadzornih kamera i digitalnih tragova, potpuno snimanje svih ljudskih aktivnosti nije moguće s trenutnom tehnologijom.
Druga tvrdnja je da postoji plan za kontrolu svijeta putem tehnologije i umjetne inteligencije. Ova tvrdnja je djelomično točna. Postoji zabrinutost u znanstvenoj zajednici i među stručnjacima za tehnologiju da bi umjetna inteligencija mogla biti zloupotrebljena za kontrolu i manipulaciju. Međutim, ova zabrinutost se temelji na mogućim scenarijima, a ne na konkretnim dokazima.
Prof. Pavuna također naglašava važnost svijesti i savjesti čovjeka. Ova tvrdnja je potvrđena znanstvenim istraživanjima. Svijest i savjest su ključni elementi ljudskog iskustva i odlučivanja. Studije su pokazale da su ove sposobnosti važne za moralno ponašanje i društvenu koheziju. Na primjer, istraživanje objavljeno u časopisu <a href="https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3189134/">Psychological Science</a> pokazuje da svijest i savjest igraju ključnu ulogu u ljudskom ponašanju.
Ukratko, tvrdnje prof. Pavune su djelomično točne, ali potrebno je razmotriti znanstvene činjenice i kontekst. Iako postoji zabrinutost oko tehnologije i umjetne inteligencije, važno je razumjeti da svijest i savjest čovjeka igraju ključnu ulogu u preživljavanju i moralnom ponašanju.

Provjera tvrdnji: Prof. dr. sc. Davor Pavuna o tehnologiji, svijesti i budućnosti čovječanstva

Društvenim mrežama šire se tvrdnje koje sugeriraju da će se unutar Europske unije ograničiti korištenje specifičnih kršćanskih termina i imena u ime političke korektnosti i multikulturalizma.
<blockquote>“Povjerenica EU-a ‘za jednakost’ smatra riječi poput ‘Božić’ ili kršćanska imena poput Marija diskriminirajućima u novoobjavljenim ‘smjernicama’, koje će biti revidirane nakon revizije dokumenta. 
EU smjernice savjetuju protiv korištenja riječi Marija ili Božić. 
Kažu da treba biti osjetljiv prema ne-kršćanima”, stoji u objavi na Facebooku (arhivirana <a href="https://ghostarchive.org/archive/FM28x" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).</blockquote>
<figure><img src="https://faktograf.hr/site/wp-content/uploads/2023/12/screenshot-2023-12-11-at-11-20-09-zivcana-zirafa-povjerenica-eu-a-za-jednakost-smatra-rijeci-facebook-411x450.png"/>Screenshot/Facebook</figure>
Korisnik Facebooka taj je status objavio 10. prosinca 2023. godine, ali su se slične objave ranije pojavile na engleskom jeziku: na <a href="https://archive.ph/Qnd93" rel="noopener" target="_blank">X-u</a> 3. prosinca te na <a href="https://ghostarchive.org/archive/vmAij" rel="noopener" target="_blank">Facebooku</a> 4. prosinca. U obje verzije, engleskoj i hrvatskoj, uz tekstualni dio statusa objavljena je i snimka zaslona članka objavljenog 1. prosinca 2021. godine u <a href="https://archive.ph/1ZipL" rel="noopener" target="_blank">Berliner Zeitungu</a>. Slika sadrži glavnu opremu članka, fotografiju europske povjerenice za ravnopravnost Helene Dalli te naslov i podnaslov koji glase:
<blockquote>“Prema EU smjernicama Božić i Marija smatraju se diskriminirajućimaEU smjernice savjetuju da se ne koriste riječi poput Marija ili Božić. Treba biti osjetljiv prema nekršćanima. Smjernice se sada revidiraju”.</blockquote>
Hrvatski korisnik Facebooka je prijevodu statusa dodao i seksistički komentar na račun izgleda povjerenice Dalli. Još nekoliko korisnika Facebooka podijelilo gnjevne statuse o tome kako Europska unija “ukida Božić” i uništava kršćansku tradiciju (<a href="https://ghostarchive.org/archive/dvxzK" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://ghostarchive.org/archive/5BJ7y" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://ghostarchive.org/archive/4oqiM" rel="noopener" target="_blank">3</a>)
<blockquote>“Ovo je još predlani Ursula van den Layen predložila. Ukinuti će i Božić, zabraniti tu imenicu sve u ime multikulturalizma iako se i muslimani pitaju jesu li ovi normalni. 
Podmuklo i sakriveni uništavaju vam tradiciju, identitet. Mediji vas manipuliraju i proguravaju zakone uz vaš pristanak koji na kraju realiziraju globalističke ciljeve! 
Da li ste razmislili koliko glupih ljudi utječe na vaš život jer idioti smatraju da imaju prava glasa kao ravnopravni ljudi podržavši i zabranu novogodišnjeg vatrometa, glupi do bola, nesvjesni da bacanje petardi i novogodišnji vatromet nisu isto! 
E pa tako će zahvaljujući pristanku glupih ljudi i ovo progurati uz pomoć novinara mainstrem medija koji nikad nisu imali zrnce integriteta. Da jesu, ne bi u tim medijima nikad pristali raditi ovaj posao. 
Božić će se smatrati diskriminatorskim prema onima koji nisu krščani. Vrijeme je za…… kojima novac daje slobodu za ovakve prijedloge,” dio je Facebook statusa objavljenog 10. prosinca 2023. godine (arhiviran <a href="https://ghostarchive.org/archive/dvxzK" rel="noopener" target="_blank">ovdje</a>).</blockquote>
<h4>Dokument je izrađen za dužnosnike, ne za građane</h4>
Malteška političarka Helena Dalli na poziciji povjerenice za ravnopravnost je od 2019. godine, a jedna od njenih <a href="https://commissioners.ec.europa.eu/helena-dalli_en" rel="noopener" target="_blank">dužnosti</a> je “jačanje europske predanosti uključivanju i jednakosti u svakom njihovom smislu, bez obzira na spol, rasno ili etničko podrijetlo, vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju”. Vodeći se time, u listopadu 2021. godine <a href="https://twitter.com/helenadalli/status/1452983864591257604?s=20" rel="noopener" target="_blank">predstavila</a> je <a href="https://www.fdesouche.com/wp-content/uploads/2021/11/guidelines-for-Inclusive-communication.pdf" rel="noopener" target="_blank">Smjernice Europske komisije za uključivu komunikaciju</a>. Svrha dokumenta bila je postaviti zajedničke standarde za uključivu komunikaciju te pružiti praktične primjere i savjete službenicima u Europskoj komisiji.
Kako je Dalli pojasnila u uvodu dokumenta, uključiva komunikacija proizlazi iz temeljnih europskih vrijednosti jednakosti i nediskriminacije. “Ona odražava moto Europske unije ‘Ujedinjeni u različitosti’. Kao javna institucija, moramo pružati [dobar] primjer”. Njena je ideja da jezik internih dokumenata Komisije, ali i materijala preko kojih Komisija komunicira s javnošću (priopćenja ili objave na društvenim mrežama) bude osjetljiviji za manjinske skupine te da se neke zastarjele ili stereotipne forme zamijene primjerenijima. Tako su u dokumentu izlistane česte rečenice i u govoru uvriježene fraze te njihove alternative. Pojašnjeno je i zašto je važno te alternative koristiti.
Dokument savjetuje kako se komunikacija može prilagoditi različitim identitetima te je pokriveno nekoliko tema: rod, LGBTIQ identiteti, rasno i etničko porijeklo, invaliditet, dob, kultura, životni stil i vjerovanja. Mnogi prijedlozi iz tog dokumenta zapravo nisu novost. Primjerice, u smjernicama se savjetuje korištenje termina “osoba s invaliditetom” umjesto “hendikepirana osoba” jer bi naglasak prvo trebalo staviti na osobu, a ne na njen invaliditet. Slične smjernice koje se tiču invaliditeta izdao je hrvatski <a href="https://mup.gov.hr/UserDocsImages/2021/12/un-%20medunarodni%20dan%20osoba%20s%20invaliditetom/Termini%20koji%20se%20koriste%20u%20komunikaciji%20s%20osobama%20s%20invaliditetom.pdf" rel="noopener" target="_blank">MUP</a> u suradnji s Pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom.
Također, savjetuje se korištenje rodno osjetljivih formulacija i izbjegavanje dodjeljivanja muškog roda po automatizmu. Primjerice, umjesto “Svaki zaposleni građanin treba znati njegova prava” trebalo bi se prikloniti rješenju koji sadrži množinu ili dvojnost (“Svi zaposleni građani i građanke trebaju znati svoja prava”). Prema istim smjernicama, ne bi trebalo koristiti jezik kojim se jačaju rodni stereotipi. Primjerice, ako se govori o “ministrima i njihovim suprugama” implicira se da su ministri muškarci, heteroseksualni i oženjeni. Umjesto “supruge” primjereniji je neutralniji izraz “partner” ili “partnerica”.
Predloženo je i da se u pismenom obraćanju ženama ne koriste skraćenice koje podrazumijevaju njihov bračni status ako one same nisu iskazale preferenciju prema jednom od rješenja. Umjesto engleski Miss (gospođica) ili Mrs (gospođa) predlaže se univerzalno Ms koje ne sadrži tu odrednicu. Ta praksa već postoji u pojedinim zemljama, kako na razini preporuke, tako i na razini propisa (<a href="https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/gospodzice-otisle-u-povijest.html" rel="noopener" target="_blank">1</a>, <a href="https://writingcenter.unc.edu/tips-and-tools/gender-inclusive-language/" rel="noopener" target="_blank">2</a>, <a href="https://www.spangdahlem.af.mil/About-Us/Fact-Sheets/Article/293580/german-culture-laws-and-rules/" rel="noopener" target="_blank">3</a>).
Europskim se dužnosnicima savjetuje i da budu uključivi kada organiziraju panele i slična okupljanja. “Nemojte organizirati panel rasprave sa samo jednim zastupljenim spolom, umjesto toga težite rodnoj ravnoteži”, stoji u smjernicama. Uz rodnu ravnotežu, preporučuje se i uzimanje u obzir “raznolikosti kultura, životnih stilova, religija i socio-ekonomskih pozadina” te rasne i etničke zastupljenosti sudionika panela, fokus-grupa i sličnih događanja.
<h4>Preporuka je ne pretpostavljati da su svi kršćani, a ne isključivati kršćane</h4>
Dio smjernica koji je najviše zasmetao kritičarima vezan je uz religiju, odnosno kršćansku tradiciju, a obrađen je u poglavlju “Kulture, životni stilovi i vjerovanja”. Autorica smjernica je kao primjer uključive komunikacije navela rečenicu “Blagdansko vrijeme može biti stresno” umjesto rečenice “Božićno vrijeme može biti stresno” jer se tako izbjegava pretpostavka da su svi kršćani. “Ne slave svi kršćanske blagdane, niti ih svi kršćani slave na iste datume. Budite osjetljivi na činjenicu da ljudi imaju različite vjerske tradicije i kalendare”, jedan je od savjeta.
Također zamjerku se našlo i sugestiji da se u pričama ili primjerima, dakle, u navođenju poopćenih ili hipotetskih situacija, ne navode isključivo imena koja su zastupljena u jednoj religiji. Primjerice preporuka je da se umjesto rečenice “Marija i Ivan su međunarodni par” radije koristi rečenica poput “Malika i Julio su međunarodni par”.
<h4>Priča iz 2021. godine</h4>
No, te su zamjerke isplivale u studenom 2021. godine, mjesec dana nakon što je povjerenica Dalli predstavila svoje smjernice. Talijanske novine <a href="https://www.ilgiornale.it/news/cronache/follie-ue-l-inclusivit-vietato-dire-natale-e-chiamarsi-maria-1992290.html" rel="noopener" target="_blank">Il Giornale</a> tada su objavile priču o navedenom dokumentu pod naslovom “U Europi je zabranjeno reći ‘Božić’, pa čak i nazvati se Marija”. Taj su sadržaj ubrzo u Hrvatskoj prenijeli portali poput <a href="https://archive.ph/TXIl5" rel="noopener" target="_blank">Braniteljskog</a>, <a href="https://archive.ph/1i4wt" rel="noopener" target="_blank">Narod.hr-a</a> i <a href="https://archive.ph/wip/nTtv8" rel="noopener" target="_blank">Croativa</a>.
Konzervativci i talijanski političari s tvrde desnice — među njima Giorgia Meloni, Matteo Salvini i Antonio Tajani — bili su <a href="https://www.politico.eu/article/european-commission-cancel-christmas-inclusive-language-lgbtq/" rel="noopener" target="_blank">zgroženi</a> prijedlozima povjerenice za ravnopravnost. Kritički nastrojen je bio i Vatikan. “Naravno, znamo da Europa svoje postojanje i svoj identitet duguje mnogim utjecajima, ali svakako ne možemo zaboraviti da je jedan od glavnih utjecaja, ako ne i glavni, bilo samo kršćanstvo. Dakle, uništavati različitost i uništavati korijene znači upravo uništavati osobu”, izjavio je državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin za <a href="https://www.vaticannews.va/en/vatican-city/news/2021-11/holy-see-christmas-discrimination-european-union-inclusion.html" rel="noopener" target="_blank">Vatican News</a>.
<h4>Povjerenica je najavila reviziju smjernica</h4>
Nakon vala kritika, Smjernice su privremeno povučene, a Povjerenica je najavila njihovu reviziju. “Izražena je zabrinutost u vezi s nekim primjerima navedenim u Smjernicama o uključivoj komunikaciji, koje su, kao što je uobičajeno s takvim smjernicama, još uvijek u izradi. Proučavamo ove nedoumice s ciljem da ih riješimo u ažuriranoj verziji smjernica”, Dalli je napisala još 30. studenog 2021. godine na Twitteru, odnosno današnjem <a href="https://twitter.com/helenadalli/status/1465639346103533573?s=20" rel="noopener" target="_blank">X-u</a>. Kako je Faktografu potvrdio ured povjerenice Dalli, ažurirana verzija Smjernica još nije donesena.
Dakle, inicijalna verzija Smjernica trenutno nije na snazi. I da jest, one se ne bi odnosile na sve političare i institucije država članica, a kamoli na sve građanke i građane Europske unije. Povjerenica Dalli sastavila je preporuke koje se odnose na općenitu, nepersonalnu komunikaciju, u slučajevima kada se službenici Europske komisije obraćaju svim građankama i građanima ili kad komuniciraju s osobama za koje ne znaju, ili nisu sigurni, kojim etničkim, rodnim, dobnim ili drugim identitetima pripadaju. Uz to, navedeni su i neki stereotipizirani izrazi za pripadnike pojedine manjinske skupine (dobne, spolne, rasne, etničke) koji bi se trebali zamijeniti korektnijima, odnosno onima koje pripadnici te zajednice koriste.
U dokumentu na 30 stranica navedeni su rodno neutralni oblici obraćanja i druge fraze koje trebaju osigurati da se nijedan građanin ili građanka ne osjeća isključenim iz komunikacije EU-a.

Ukidanje Božića i kršćanskog imena Marija? EK je smjernice povukla još 2021. godine - Faktograf.hr

If you want to replace an existing title on a portal and you want the replaced title to be visible to you and your followers.

Move the mouse over the title and make a right click.

Select Remedia -> Alternate Title from the menu

In the pop-up window, enter a new title that you like.

The blue icon copies the existing title into the input field, so you don't have to type everything...

By pressing Submit, the title will be replaced, which will be visible to you and others who visit the pages.

(There is a possibility that you will have to reload the page for the changes to be visible)

You can contact one of the fact-checking organizations.

Claim rated as -> Choose from false to true

Add claimer -> Opens a pop-up window that allows you to search for existing people already registered in the system or to create a new profile of that person.

Claimed At -> Enter the link to the page where the claim was found. You can add more places and link more claim authors

Short description -> short content that is seen when sharing articles on social networks

Field for entering the content of the article.

After the article is published, it will be visible on the Remedia social network and to everyone who has the Remedia Chrome extension installed

And you can engage in debunking yourself.

CAUTION! Abusing the platform is not allowed, entering unverified, misleading or untrue content will result in the deletion of the entire account with all content

Canonical -> If you enter content that already exists somewhere (your property), you can enter a link and Remedia will try to enter the content in the provided fields.

Featured image -> Image that is displayed when you share an article on other social networks.

Write your title -> Enter the title of the article

The claim being reviewed -> Enter the claim here, but BEWARE! An assertion is not the entire statement someone has made, but something concise and unambiguous. Check the claim entry multiple times as each change will create a new claim in the system.

Claim made on -> date when someone published the claim.

After installing the Chrome extension, you can log in and use advanced functionalities. One of them is 'Dislike'.

By right-clicking on an article, the options provided by the Remedia extension are opened, by selecting Dislike, the article will become more transparent and less visible.

Your action will be visible to you and all people who follow you!

Alternate Title

1. Log in to the Remedia social network with a Google or Facebook account (link above right).

2. Install the Chrome extension (if you didn't)

4. Enter the email you used to open your Google or Facebook account. Submit.

5. After the input field appears, rewrite the code. Accept.

That's it! Now you can use the advanced functions of the Remedia Chrome extension.

Alternate Titles

Remedia's work so far:

Remedia, the best thing that happened to media!

On the Feed page, you can enter Status, Opinion and Claim Review

It is enough to enter the title, short description and content.

Below the fields for entering content, you will find fields for entering links. By entering page links in these fields, you 'show' the Chrome extension on which pages to display your content

Press Publish to publish your opinion. (It may be necessary to wait a moment while all links are generated)

Claim: "Prof. Valerije Vrček tvrdi da u vodi koju pijete nalaze se i lijekovi koje uzimaju vaši susjedi." is Half True

Has beed claimed by:

Articles reviewing this claim:

Content you might like: